Loader

Medvedev u Beogradu na Dan oslobođenja

07.avgust,01:43

Posetu pre svega treba ocenjivati u savremenom ekonomsko geostrateškom kontekstu, mada je i njena simbolička dimenzija zanimljiva

Ruski predsednik, Dmitrij Medvedev dolazi 20. oktobra u zvaničnu posetu Srbiji na poziv predsednika Srbije Borisa Tadića. Dan pre nego što je poseta najavljena Medvedev i Tadić su se u telefonskom razgovoru dogovorili da ona treba da predstavlja novi zaokret u bilateralnim odnosima Rusije i Srbije.

Simbolički, datum posete se podudara sa obeležavanjem 65 godina oslobođenja Beograda od nemačke okupacije i predstavlja neku vrstu revalorizacije uloge Crvene Armije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije u slomu fašizma, što se u novije vreme raznim istorijskim revizijama i manifestacijama stavlja u drugi plan.

Za srpsku stranu je svakako značajna ruska podrška celovitosti Srbije, što se nije promenilo ni posle prošlogodišnje ruske intervencije u Gruziji i priznanja Abhazije i Južne Osetije. Održanje tradicionalnih veza Srba i Rusa takođe ima političku težinu.

Posetu, međutim, pre svega treba ocenjivati povezano s praktičnim pitanjima u savremenom ekonomsko geostrateškom kontekstu.

Sadržajno gledano, tokom posete ruskog predsednika vodiće se razgovori pre svega o pitanjima iz ekonomske sfere, što naglašava i srpska strana i ruski ambasador u Beogradu Konuzin. Po saopštenju Kremlja, predsednici su se dogovorili da daju neophodne preporuke ministarstvima i nadležnim resorima da se posvete tome da rusko srpski samit dobije maksimalno praktični sadržaj.

Ruski ambasador Konuzin je podsetio da je u martu ove godine predsednik Tadić pismom ruskom predsedniku tražio kredit od Moske radi stabilizacije srpskog budžeta, to jest za finansiranje metroa u Beogradu i drugih velikih infrastrukturnih projekata. On je najavio da će Rusija odobriti Srbiji kredit od milijardu evra, da će odluka biti pozitivna, u korist Srbije, ali da se još razmatra pod kojim uslovima će kredit biti odobren. Srpska strana je rekla pod kojim uslovima je spremna da uzme kredit, a ruska vlada sada proučava koliko ti uslovi odgovaranju njenim mogućnostima, pošto je Rusija pogođena svetskom ekonomskom krizom.

Nije sasvim jasno da li se nedavna izjava ruskog ambasadora u Beogradu o tome da u srpskoj vladi deluje antiruski lobi odnosi na pregovore o tome, ili je ona odraz političkog sporenja u Srbiji koja su pratila ratifikaciju rusko-srpskog energetskog sporazuma.

Predsednici Tadić i Medvedev su u Moskvi, 24. decembra 2007. godine potpisali takozvani krovni politički sporazum koji će biti garant za izgradnju gasovoda „Južni tok“ kroz Srbiju i skladišta gasa u Banatskom Dvoru, a koji je predstavljao osnovu za rusku kupovinu NIS-a. Tom prilikom Medvedev je potpisivanje rusko-srpskog energetskog sporazuma nazvao epohalnim događajem, a posetu predsednika Tadića, dokazom stabilnog, progresivnog razvoja odnosa i prijateljskog karaktera veza između Rusije i Srbije.

Prilikom ratifikacije rusko-srpskog energetskog sporazuma u srpskoj skupštini pre godinu dana razvila se velika polemika. Najagilniji kritičari su bili iz LDP i LSV, a jasnu rezervu ispoljavala je partija G17. Povod je bila cena koju su Rusi na osnovu tog sporazuma platili za NIS, a u toj raspravi odražavale su se i izvesne regionalne napetosti oko vlasništva nad naftnim kapacitetima u samoj Srbiji, ali, kako izgleda, u pozadini su radile i različite lobističke grupe, što može biti i odraz šire igre oko linija snabdevanja Evrope gasom sa istoka. Da bi sproveo sporazum kome jesvojim potpisom dao težinu, predsednik Tadić je, dakle morao da kroti presvega članice svoje vladajuće koalicije, pošto je najveći opozicije bio za taj sporazum.

Tokom ugovaranja rusko-srpskog sporazuma 2007. bila je vidljiva izvesna kompetitivnost, ako ne i surevnjivost oko zasluga za rusko-srpski sporazum između Tadića i Koštunice koji je, kao tadašnji premijer imao dobre odnose s Putinom, a njegova DSS s Putinovom Jedinstvenom Rusijom.

Prethodnih nedelja povezano s ruskim kreditom do štampe su dolazili glasovi da u vladi ima sporenja oko toga ko treba da ode u Moskvu da taj ugovor o kreditu potpiše, jer taj će imati političku korist. Izvori nisu pouzdani, govorkanja nisu demantovana, a ono što ih čini verovatnim je psihološki profil igrača na srpskoj sceni.

Paralelno s tim je došla i «dnevno-praktična» vest o potpisanom ugovoru po kome će ruski Gasprom za sledeću zimu obezbediti 200 miliona kubnih metara gasa za srpsko tržište koji će biti uskladišteni u Mađarskoj, odakle će u slučaju krize biti omogućeno dopremanje do tri miliona kubnih metara gasa dnevno, što je uz pet miliona kubnih metara gasa iz domaće proizvodnje dovoljno za osnovno snabdevanje srpskog tržišta, odnosno domaćinstava i toplana.

Ugovaranje važne posete sve ruske teme podiže na viši nivo pa i govorkanja čini bespredmetnim.

Ta poseta je, rekosmo li, očito deo dalekosežnijih regionalnih zbivanja. Upravo u trenutku kada je objavljeno da će Medvedev posetiti Srbiju , premijeri Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan su u Ankari potpisali sporazum kojim se omogućava prolazak gasovoda Južni tok kroz teritorijalne vode Turske.

Rusi i Italijani, kao što je poznato, mada se u Srbiji iz nekih razloga u tom kontekstu slabo pominju, planiraju izgradnju gasovoda Južni tok kojim će se gas iz Rusije, centralne Azije i Kazahstana, prebacivati u Evropu, znatnim delom ispod mora, a kapacitet će biti 31 milijarda kubnih metara. Ruski ministar energetike Sergej Šmatko je saopštio da će proučavanje podvodnog tla u turskim teritorijalnim vodama početi odmah nakon potpisivanja. Srbija se prošle godine priključila projektu Južni tok čiji severni krak prolazi preko njene teritorije, a tačna trasa se još ne zna.

Potpisivanju više sporazuma o saradnji u oblasti energetike Rusije i Truske prisustvovao je i italijanski premijer Silvio Berluskoni. Ruski premijer je na konferenciji za novinare posle potpisivanja tog sporazuma rekao da je Južni tok alternativa, a ne rival gasovodu Nabuko, čiju izgradnju planira Evropska unija.

Grupa evropskih zemalja pokušava da izgradi gasovod Nabuko kako bi dovođenjem gasa iz centralne Azije i Irana (koji za sada nije uključen u taj projekat) smanjila evropsku energetsku zavisnost od Rusije, a izgleda da taj projekat snažno podržavaju i Amerikanci. Sporazum o izgradnji Nabuka potpisan je u julu u Ankari između Turske, Bugarske i Rumunije. Sa srpske strane bilo je interesovanja za izgradnju priključka ka tom gasovodu na trasi u Rumuniji.

Kako ocenjuje agencija Asošiejted pres, rusko-turski sporazum u Ankari će predstavljati značajan uspeh za Moskvu u naporima da zadrži dominaciju u oblasti snabdevanja Evrope energentima. Ruski premijer Putin je pak ocenio da je sporazum u Ankari o izgradnji gasovoda Južni tok kroz Tursku ključan za evropsku energetsku bezbednost. U najmanju ruku, Rusija je time osigurala izgradnju dela Južnog toka u turskim teritorijalnim vodama u Crnom moru, čime je smanjila mogućnost ometanja od strane Ukrajine

Predsednik Rusije Dmitrij Medvedev, biće prvi ruski predsednik koji dolazi u Srbiju posle raspada državne zajednice sa Crnom Gorom 2006. Bivši predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je 2001. tadašnju SR Jugoslaviju, a njegova poseta koja je bila planirana za 2007, otkazana je zbog tadašnjih predsedničkih izbora u Srbiji. Medvedev je kao prvi zamenik premijera boravio u Beogradu u februaru 2008. nakon potpisivanja sporazuma o energetskoj saradnji Srbije i Rusije i prodaji Naftne industrije Srbije ruskom „Gaspromnjeftu“, a tokom te posete na ulicama Beograda vladao je režim kao za vreme ekskluzivnih državnih poseta.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve