Loader

Traže se krivci za nesreću kod Splita

24.jul,22:08

Najverovatniji uzrok nesreće je sredstvo koje se koristi za sprečavanje paljenja drvenih pragova na visokim temperaturama

Vlada Hrvatske proglasila je ponedeljak, 27. jul za Dan žalosti, zbog smrti šest putnika u železničkoj nesreći nedaleko od Kaštela kod Splita. U nesreći je povređeno 55 osoba.

Najverovatniji uzrok nesreće koja se dogodila 24. jula kada je voz u blizini Splita izleteo sa šina je ulje kojim su polivane šine. Hrvatski mediji pišu da je reč o sredstvu koje se koristi za sprečavanje paljenja drvenih pragova na visokim temperaturama, ali je velika količina tog sredstva završilo na šinama zbog čega su one bile klizave „kao led“. Policija ispituje vlasnika firme koja je nabavljala to protivpožarno sredstvo, kao i zaposlene u Hrvatskim železnicama zadužene za nabavke.

Do nesreće je došlo kada je voz koji je saobraćao između Zagreba i Splita, kod Kaštela iskočio iz šina. Na toj deonici, po izlasku iz tunela, pruga ima veliki nagib. Voz se kretao brzinom od 90 kilometara na čas, ali srećom nije sleteo u ambis. U njemu je bilo devedesetak putnika, koji su ocenili da se voz neposredno pre nesreće kretao prebrzo.

Očekuje se da će se zahvaljujući podacima iz crne kutije uskoro utvrditi uzrok nesreće i pronaći osobe koje su za nju odgovorne. U međuvremenu je obavljena i rekonstrukcija nesreće tako što su šine posute istim sredstvom i na taj način su potvrđene sumnje.

Hrvatski mediji su javili da su poginuli osamnaestogodišnja Petra Radić, dvadesetjednogodišnji Domagoj Alvir, Krešimir Trajbar, Mirna Rogan (70), Emil Gaji Andrić (54), koji ima hrvatsko i špansko državljanstvo i Francuskinja hrvatskog porekla Loren Bodet. Povređeno je ukupno 55 osoba i nijedna povređena osoba nije u životnoj opasnosti.

Među povređenima su 18 hrvatskih, šest francuskih, tri švedska, dva australijska i po jedan belgijski, britanski, slovenački i pakistanski državljanin.

U ambasadi Srbije u Zagrebu nisu mogli da potvrde da li među povređenima ima i srpskih državljana.

Pre 43 godine na istom mestu dogodila se još veća tragedija u kojoj su poginule 33 osobe. Regionalni direktor Hrvatskih železnica Slavko Škerić odbacio je tvrdnje da je pruga na ovoj deonici previše strma, a hrvatski mediji sada spekulišu o kvalitetu i ispravnosti takozvanih nagibnih brzih vozova čije održavanje je veoma skupo.

Dok je pružana pomoć unesrećenima, istim šinama stigla je pomoćna lokomotiva koja se nije mogla zaustaviti, pa je umalo izbegnuta druga nesreća pošto su ljudi koji su pomagali unesrećenima na vreme uspeli da skoče sa šina.

Nenad Mrgan iz Sindikata mašinovođa izjavio je za hrvatski internet portal „24 sata“ da je pre prolaska voza koji je iskočio, tom deonicom pruge prošlo vozilo za posebne namene, koje je prugu prskalo sredstvom protiv paljenja pragova. Zbog visoke temperature na šinama se stvorio sloj koji je onemogučio kočenje.

Po spletu nezgodnih okolnosti, ova železnička nesreća unekoliko podseća na udes putničkog elektromotornog voza 6193 na relaciji Bijelo Polje – Podgorica, koji je 23. januara 2006. posle podne oko 16 časova iskliznuo iz šina i survao se u kanjon Morače na izlazu iz tunela kod Bioča, deset kilometara severno od Podgorice. Vozu su otkazale kočnice. Mašinovođa je u Bratonožićima zaustavio voz, a kako nije mogao da isključi glavnu prekidač, postavio je četiri zaustavne papučice da se voz ne bi sam pokrenuo i krenuo je da mobilnim telefonom zatraži pomoćnu lokomotivu. Ipak, zaustavne papučice nisu bile dovoljne, voz je sam krenuo, a mašinovođa je uskočio u kabinu i pokušao da isključi glavni prekidač. Pošto nije uspeo, voz je počeo nezadrživo da ubrzava po opasnoj deonici pruge i u mestu Bioče kod Podgorice izleteo sa šina baš u tunelu, što ga je donekle usporilo, ali nedovoljno – i voz je pao u pedesetak metara duboku provaliju. Poginulo je 47 putnika, od njih petoro dece, a povređene su 194 osobe. Mašinovođa Slobodan Drobnjak osuđen je na šest godina zatvora.

Poslednje izdanje

Intervju: Dobrica Veselinović

Bojkot nije dobro rešenje Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve