Loader

Preminuo Leszek Kołakowski

23.jul,21:30

Umro je jedan od najoriginalnijih poljskih, ali i evropskih filozofa XX veka

U Oxfordu je 17. jula umro jedan od najznačajnijih a nesumnjivo i najoriginalnijih poljskih (ali i evropskih) filozofa 20. stoljeća Leszek Kołakowski. Prema mišljenju Adama Michnika umro je jedan od najznačjnijih kreatora suvremene poljske kulture. Rođen je 23. 10. 1927. u Radomu. Iz njegove se biografije mogu izdvojiti podaci prema kojima je svoju akademsku karijeru započeo kao asistent za logiku u Lodzu (ali logika je ostala na rubu njegovih istraživačkih i misaonih interesa), na univerzitetu na kojemu je studirao a 1953. i doktorirao, te da je od 1959. do 1968. bio šef katedre za noviju filozofiju u Varšavi, a potom nastavio svoju djelatnost u SAD i Velikoj Britaniji, gdje je živio kao stariji istraživač na oksfordskom koledžu Svih Svetih, a povremeno je predavao na više američkih univerziteta, u Berkeleyu, Yaleu i Chicagu. Naime, staljinistički ga je režim u Poljskoj nakon proljetnih studentskih nemira proglasio «kvariteljem omladine», bio je isključen iz Partije i s univerziteta te praktično protjeran iz zemlje. Valja spomenuti i podatak da je od osnivanja međunarodnog savjeta časopisa Praxis bio član toga uglednog tijela, te da je niz njegovih djela preveden u Beogradu i Zagrebu.

Jedan od najboljih stilista u suvremenoj filozofiji, Kołakowski je autor niza djela o skolastici (i skolastičkom nasljeđu u marksizmu), neotomizmu, Spinozi, marksizmu, pozitivizmu, o povijesti i ljudskoj odgovornosti, o dosljednosti i nedosljednosti… U njegovom se stvaralaštvu uvjetno mogu razlikovati dvije faze. Prva, poljska faza obilježena je njegovom kritikom dogmatskog marksizma i potragom za nekakvim intelektualnim tipom interpretacije Marxove filozofije; drugu, englesku fazu obilježava kritika marksizma u cjelini, kao i potraga za izvorima totalitarizma u klasičnoj filozofiji, od Platona do Hegela.

U svojoj će drugoj fazi nekadašnji zastupnik «humanističkog marksizma» ocijeniti marksizam kao najveću fantaziju 20. stoljeća. Koliko je na tu promjenu njegove prosudbe utjecalo razočaranje uzrokovano uvidom u nepopravljivost na ideologiju svedene Marxove filozofije, koliko osobna ogorčenost postupcima samozvanih marksista koji su ga praktično protjerali iz domovine, koliko težnja za prilagođavanjem oksfordskim intelektualno-političkim i drugim standardima, a koliko pak oslobođenost od nužnosti mimikrije – vjerojatno nikad nećemo doznati, neovisno od njegovih svjedočenja i ispovijesti o uzrocima njegova definitivna odricanja od nade da se s marksizmom (ali i s temeljnim Marxovim idejama) bilo što smisleno može uraditi. Kakav god bio odgovor na naznačenu dilemu, nedvojbeno je da je Leszek Kołakowski bio jedan intrigantan, provokativan i po mnogo čemu dubok mislilac 20. stoljeća, te da će njegovo djelo i dalje u različitim aspektima predstavljati izvor nadahnuća za one koji tek dolaze.

Poslednje izdanje

Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije

Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati se
Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve