Kao apsolutni prioritet postavljeno je zapošljavanje osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu i zapošljavanje uz podršku
Ministarstvo rada i socijalne politike, Sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom, sprovodi niz mera u cilju unapređenja položaja OSI (osoba za invaliditetom) u Republici Srbiji. Cilj strategije za unapređenje položaja ovih osoba je unapređenje njihovog položaja do pozicije ravnopravnih građana koji uživaju sva prava i odgovornosti. Vremenski period za koji su postavljeni opšti i posebni ciljevi Strategije obuhvata periodi od 2007 do 2015. godine.
Zorica Grujevski, Ministarstvo rada i socijalne politike
Jedna od ključnih mera jeste podrška realizaciji i razvoju programa preko 500 organizacija osoba sa invaliditetom sa kojima Sektor ima razvijenu saradnju. Za njihovu realizaciju na mesečnom nivou iz Budžeta Republike Srbije izdvaja se preko 20.000.000 dinara.
Druga, takođe značajna mera jeste podrška projekata organizacija OSI-ja, čiji je cilj razvoj usluga socijalne zaštite namenjenih osobama sa invaliditetom na lokalnom nivou. Na Konkursu za unapređenje položaja OSI 2008. godine izdvojeno je oko 100.000.000 dinara, a podržano je ukupno 116 projekata. U domenu razvoja usluga namenjenih osobama sa invaliditetom na lokalnom nivou, nastaviće se „stimulativni i inkluzivni programi“ i „intenzivne dnevne aktivnosti u lokalnoj zajednici“, odnosno Dnevni boravci za decu i odrasle osobe sa invaliditetom.
Ministarstvo je raspisalo Konkurs za unapređenje položaja OSI 2009. godine, i izdvojeno je 60.000.000 dinara. Takođe je Ministarstvu rada i socijalne politike odobren kredit Svetske banke projektom „Delivery of Improved Local Services Project – DILS“ u periodu od 2009 do 2012. godine, u vrednosti od 375.000 evra na godišnjem nivou, za podršku projektnih aktivnosti koje imaju za cilj razvijanje usluga namenjenih osobama sa invaliditetom na lokalnom nivou.
Kada je reč o podršci razvoju i realizaciji programa organizacija OSI, prioritet u narednom periodu biće razvijanje servisa i programa podrške za osobe sa invaliditetom i njihove porodice. To su programi aktivnosti dopunske podrške koji svojim sadržajem spadaju u domen stimulacije, integracije i reintegracije, inkluzije, edukacije, radno okupacionih i psihosocijalnih programa u širem smislu. Ove aktivnosti imaju za cilj poboljšanje kvaliteta života osoba sa invaliditetom stvaranjem mogućnosti za slobodan izbor uslova i načina života u izabranom okruženju.
Pored navedenih mera koje sprovodi Sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom, ova posebno osetljiva kategorija stanovništva može da ostvaruje prava iz sistema socijalne zaštite propisana Zakonom o socijalnoj zaštiti i obezbeđivanju socijalne sigurnosti građana, i to: pravo na materijalno obezbeđenje, pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica, pravo na pomoć za osposobljavanje za rad, pravo na smeštaj u ustanovu socijalne zaštite, pomoć u kući, dnevni boravak, i druga prava koja su u nadležnosti lokalnih organa vlasti, kao što su jednokratne novčane pomoći, usluge socijalnog rada. Istima je omogućeno i korišćenje određenih socijalno-zaštitnih prava (subvencija), kao što su popust u plaćanju utrošene električne energije, popust u plaćanju komunalnih usluga, povlastice u unutrašnjem putničkom saobraćaju, povlastice u gradskom prevozu, povlastice u plaćanju carine prilikom uvoza određenih proizvoda, nalepnice za parkiranje sopstvenog automobila i sl.
Strategijom unapređenja položaja osoba sa invaliditetom predviđeno je, kao poseban cilj, obezbeđenje jednakih mogućnosti u radu i pri zapošljavanju, uz razvoj i primenu sistemskih rešenja baziranih na njihovim potrebama i sposobnostima. Kao apsolutni prioritet postavljeno je zapošljavanje osoba sa invaliditetom na otvorenom tržištu, a za OSI čije se potrebe ne mogu zadovoljiti na otvorenom tržištu zapošljavanja, alternative su zapošljavanje uz podršku Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, koji je u Skupštinskoj proceduri.
Ministarstvo rada i socijalne politike Republike Srbije prepoznalo je veliki broj problema sa kojima se suočavaju osobe koje ne čuju, pre svega u domenu ostvarivanja ljudskih prava koja uključuju i pravo na korišćenje maternjeg ili prvog jezika. U kontekstu takvog stanja, Ministarstvo je smatralo neophodnim da se izvrši standardizacija srpskog znakovnog jezika i izradi Zakon o upotrebi srpskog znakovnog jezika, što bi pre svega bilo usmereno na podršku osobama oštećenog sluha i njihovog prava na korišćenje znakovnog jezika. U tom cilju Ministarstvo je u saradnji sa Savezom gluvih i nagluvih Srbije započelo izradu nacrta zakona o upotrebi srpskog znakovnog jezika i standardizaciji Srpskog znakovnog jezika.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!