U februaru je, u odnosu na isti mesec prošle godine, industrijska proizvodnja pala za 19 odsto i to u 28 oblasti koje čine 99 odsto ovog sektora privrede
Rezultati: Apatinska pivara apsolutni lider
Svako drugo pivo kupljeno u Srbiji prošle godine proizvedeno je u Apatinskoj pivari. Ova činjenica potvrdila je poziciju apsolutnog lidera kompanije koja ima oko 50 odsto tržišnog učešća. Iz fabrike je 2008. izašlo 3,6 miliona hektolitara piva, od čega je tri miliona distribuirano na domaćem tržištu, a 640 hektolitara je izvezeno. Tako je u odnosu na 2007. zabeležen rast prodaje od 4,2 odsto i uvećanje izvoza od 6,7 odsto. Takođe, najpopularniji srpski pivski brend – Jelen pivo (koji čini 80 odsto ukupne prodaje Apatinske pivare) zabeležio je rast prodaje za 5,4 odsto u odnosu na 2007. „Uspesi u prošloj godini obavezuju nas da u 2009. odgovorimo na izazove koje donosi svetska ekonomska kriza. Naš fokus biće ostvarivanje što boljih finansijskih rezultata uz strogu kontrolu troškova, pravilan plasman brendova i pružanje zadovoljstva potrošačima“, istakao je generalni direktor Ilija Šetka. On je dodao da je u prvom kvartalu zbog ekonomske krize i lošeg vremena zabeležen pad prodaje piva za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. To se, kaže, više osetilo u ugostiteljskom sektoru nego u maloprodaji.
Sponzorstva: Izabrani Vip studenti
Vip mobile je prošle nedelje u okviru akcije „Budi Vip student“ proglasio 20 najuspešnijih akademaca. Oni su nagrađeni školarinom za prvu godinu master ili doktorskih studija na matičnom fakultetu i plaćenom dvomesečnom praksom u Vipu. Među dobitnicima je šest studenata FON-a iz Beograda, šest sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i četiri sa Elektrotehničkog u Beogradu. Zatim, po jedan student Mašinskog, Saobraćajnog i Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Ekonomskog u Subotici. Akademci će posetiti centralu Mobilkom Austria Grupe i Telekoma Austrije u Beču. U ovaj mentorski projekat Vip je samo ove godine uložio 150.000 evra. „Cilj nam je da ulažemo u perspektivne studente koji će postati uspešni profesionalci“, istakao je predsednik UO Vipa Aleksandar Šperl.
Nagrade: Music 4 You!
Glasovima publike i stručnog žirija, Bend Pop Ups iz Sombora sa pesmom Osmeh pobedio je na konkursu Hello! Music 4 You! koji je kompanija Fruvita raspisala za mlade, talentovane bendove. Ovaj bend će tokom maja snimiti visokobudžetni spot, a tokom leta biće i akter velike letnje kampanje za Hello! proizvode. Na ovom konkursu izabrani su i najmlađi i najlepši ženski bend: Luna park iz Niša (prosek od 13,25 godina) i Tri kapljice iz Novog Sada.
Konkursi: Pobednici Kluba 27
Erste Banka i Visa Inc. proglasili su ovogodišnje pobednike konkursa ,,Klub 27″ koji je pokrenut s ciljem da se identifikuju i podrže talentovani, kreativni, uspešni i plemeniti mladi ljudi u Srbiji. Pobednik u kategoriji prirodnih nauka je Miloš Stanković iz Zemuna. Hristina Vasić iz Uba je pobedila u kategoriji društvenih nauka, dok je talenat koji obećava u kategoriji umetnosti Snežana Aćimović iz Sečnja. Oni su nagrađeni Visa Electron omladinskim karticama Erste Banke sa 2000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Na konkurs se prijavilo više od 300 mladih ljudi od 16 do 27 godina.
Kampanje: Kvalitetom protiv krize
Da bi se odužio potrošačima za ukazano poverenje i vernost, „Knjaz Miloš“ je pokrenuo kampanju „Knjaz časti“, koja obuhvata niz specijalnih promocija i sniženja cena proizvoda aranđelovačke kompanije. „U doba krize najčešće se žrtvuje kvalitet, a mi upravo kvalitetom idemo protiv krize“, rekao je direktor „Knjaza“ Slaven Živić, naglašavajući da se kompanija već sprema za period posle krize. Brend menadžerka Marija Šućut dodala je da „Knjaz“ ove godine neće povećavati cene.
Krediti: Za 15,8 miliona evra
Societe Generale banka je primila zahteve preduzeća za subvencionisane kredite u vrednosti 46 miliona evra i do sada odobrila 103 kredita u iznosu od 14,8 miliona evra. Mada kriterijumi za ove kredite nisu oštriji od onih za pozajmice bez podrške države, strogi su i svedoče o konzervativnoj politici koja je SG banku i sačuvala od krize. Recimo, firme tokom prve dve godine otplate kredita ne smeju da smanje broj zaposlenih, što će kontrolisati Nacionalna služba za zapošljavanje. Zatim, korišćenje kredita mora biti namensko, što će kontrolisati Poreska uprava. Takođe, potrošački krediti, kojih je do sada odobreno 346 u iznosu od milion evra, odobravaju se samo za robu proizvedenu u Srbiji.
Poslovno geslo: Sposobnost da slušaš
Piše: Džon Georgakopoulos, generalni direktor Šumadijaleka AD, Čačak
Alapis primenjuje jedan jako efektan menadžment po standardima
multinacionalnih kompanije Zapadne Evrope, a koji istovremeno poštuje lokalnu kulturu, vrednosti i običaje svake zemlje.
Tajna našeg uspeha: sposobnost da jasno primamo i razumemo poruke klijenata, potrošača i lokalnog društva.
Naša vizija: ponuda kvalitetnih proizvoda i usluga našim klijentima, garancija dodate vrednosti našim akcionarima, primenjujući u praksi istovremeno društvenu korist i našu brigu za okolinu u Srbiji, kao i u svim drugim zemljama u kojima je Alapis aktivan.
Banke: Centralna banka je nezavisna
Piše: Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije
Ponovo je vreme da se svi sete da je nezavisnost NBS-a ustavna kategorija, kao i da ta nezavisnost ima tačnu definiciju i da se odnosi na funkcionalnu, personalnu, operativnu, ali i na finansijsku nezavisnost. Uz to, Zakon o NBS-u precizno definiše i prihode i rashode Narodne banke, iz čega se jasno može ustanoviti da se novac iz NBS-a može uplaćivati u budžet isključivo na osnovu ostvarene dobiti, a nikako ne na osnovu dnevnopolitičkih potreba i populističkih zakona.
Porazno je da u XXI veku Vladi i političarima treba objašnjavati suštinu nezavisnosti centralne banke i koliko je ona važna za stabilnost i države i finansijskog sistema. Upravo nezavisan položaj omogućavao je Narodnoj banci da javno stavi ozbiljne primedbe na ovaj isti budžet u kojem se sada moraju izvršiti tako velike racionalizacije. Derogiranje takvog položaja i uključivanje zaposlenih u NBS-u u leks specijalis koji se odnosi na plate državnih činovnika udaljava Vladu Srbije od evropskih i približava je afričkim standardima.
Narodnoj banci Srbije nije bila potrebna kriza da bi se ponašala racionalno. Dok su poslednje tri vlade povećavale broj zaposlenih i izdatke za administraciju, Narodna banka u poslednjih pet godina ne samo da nije povećala izdatke za zarade, već je i broj zaposlenih smanjila za 55 odsto, iako su joj istovremeno znatno proširene nadležnosti. Ali nezavisnost podrazumeva upravo takvu odgovornost.
Ja se iskreno nadam da ovaj zakon o platama nije probni balon i da se neko neće setiti, pozivajući se na krizu, da sutra donese poseban zakon o podeli
deviznih rezervi – recimo milijarde evra za „najsiromašnije građane“ kao potvrda socijalne odgovornosti Vlade! Nadam se, ali se i pribojavam.
Extreme
INVESTICIJA: Novosadski Univerexport je 2008. uložio oko sedam miliona evra u nekoliko novih prodajnih objekata u Vojvodini i taj trend nastavio u aprilu ove godine otvaranjem svog 26. supermarketa u Novom Sadu.
AMBICIJA: Konditorska industrija Medela iz Vrbasa je 2008. dostigla proizvodnju od oko 6000 tona robe (oko sto artikala među kojima su najpoznatije štrudle), a za ovu i narednu godinu ima ambiciozan plan da poveća produkciju za 50 odsto.
BANKROT: Trgovinski sud u Čačku obustavio je reorganizaciju tamošnje hemijske fabrike Pks-Lateks-Hlc jer dugovanja prema poveriocima nisu namirena, pa je ocenio da je firma bankrotirala.
POGON: U Tavankutu kod Subotice otvoren je pogon Golden Gardena za preradu i pakovanje voća i povrća kapaciteta prerade 15.000 tona godišnje u koji su ova firma i Vojvodina uložile 127 miliona dinara.
Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
Radivoj Cvetić, generalni direktor Igepa Cartacell d.o.o., Beograd: Vode tajkuni i političari
DOBITNICI: Tajkuni koji su u sprezi sa političarima, članovi Vlade u periodu privatizacije i ovlašćene revizorsko-konsultantske kuće.
GUBITNICI: Država i građani generalno, svi koji nisu u krugu povlašćenih. To su i manjinski akcionari nekada državnih preduzeća i oni čija je nacionalizovana imovina u vlasništvu firmi koje su u procesu privatizacije.
Dr Galjina Ognjanov, docent na Ekonomskom fakultetu, Beograd: Neki su umeli da razviju brendove
DOBITNICI: Ljudi koji su imali početni kapital, dobre ideje i umeće da razviju nove brendove. Neki su uspeli da ih razviju, pa kasnije prodaju stranim kompanijama. To su i pojedinci koji su se obogatili na neslavan način i stekli dovoljno novca da uđu u nedovoljno razvijene privredne delatnosti.
GUBITNICI: Zaposleni u velikim državnim firmama koji su ostali bez posla. Rukovodstvo takvih preduzeća nije znalo da se prilagodi tržišnim principima poslovanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!