U Srbiji se za osiguranje godišnje izdvaja 11 dolara po stanovniku, u Bugarskoj 21, Rumuniji 26, Hrvatskoj 101, Sloveniji 200, Poljskoj 210, a Češkoj 261 dolar
Akcije: Sakupljeno 1015 računara za škole
Generalni direktor Telekoma Srbija Branko Radujko, ministar prosvete Žarko Obradović i ministarka telekomunikacija Jasna Matić, otvorili su u Skupštini Beograda 27. marta prvi donatorski skup akcije „e-dukacij@!“ na kome je sakupljeno 1015 računara za osnovne i srednje škole širom Srbije. Cilj skupa bio je prikupljanje računarske opreme za otvaranje internet učionica u školama, koje će pored besplatnog interneta Telekoma biti i adekvatno opremljene. Branko Radujko je pozdravio donatore rečima: „U vremenu duboke ekonomske krize koja je zahvatila ceo svet, nema isplativijeg ulaganja od ulaganja u znanje i infrastrukturu. Verujući da uvek postoje stvari koje možemo i sami da učinimo za sebe i da kriza ne mora baš da zaustavi razvoj koji je u Srbiji pokrenut, inicirali smo akciju „e-dukacij@“ i za kratko vreme postignuti su ozbiljni rezultati.“ Akciji su se priključile 54 kompanije doniranjem računara, telekomunikacione opreme i edukativnih programa. Od početka akcije (decembar 2008) Telekom je uveo internet u 970 škola i donirao sto računara, a školama u Srbiji za popunjavanje informatičkih kabineta nedostaje još oko 24.000 računara.
Nagrade: Mazda 6 auto godine
U tradicionalnom izboru Asocijacije automobilskih novinara Srbije, „mazda 6“ proglašena je za Auto godine za 2009. u Srbiji. U jakoj konkurenciji, „mazda 6“ osvojila je ubedljivo najveći broj poena – čak 32, ispred „citroena C5“ (22), „forda fieste“ (16), „dacije sandero“ (tri), „opel insignije“ (deset) i „honde akord“ (šest).Veljko Stojanović, generalni direktor Mazde Srbija, komentariše ovaj izbor: „Vest primamo sa velikim zadovoljstvom i drago nam je da je ‘mazda 6’ prepoznata kao model izuzetnog kvaliteta. U 2009. ulazimo sa novom ‘mazdom 6’ koja predstavlja još savršeniju verziju tehnološke superiornosti, izuzetnog dizajna i vrhunskih performansi koje karakterišu i prethodni model.“ Inače, 2004. „mazda 3“ je takođe proglašena za Auto godine.
Osiguranja: Najbrži rast Uniqe
POSLOVANJE NA DUŽI ROK: Zoran Višnjić
Uniqa osiguranje je u obe godine poslovanja ostvarilo najveći rast u Srbiji. Nakon rasta od više od 50 odsto u 2007, Uniqa je prošle godine imala rast od 54 odsto u bruto pripisanoj premiji, dok je prosečan rast premije osiguranja na tržištu Srbije iznosio 15 odsto. Na kraju 2008. je uknjižila premiju osiguranja od oko 31 milion evra, što je povećalo njen udeo na srpskom tržištu sa jedan na pet odsto. Najveći rast ova osiguravajuća kuća ostvarila je u osiguranju vozila, koje je u ukupnoj premiji učestvovalo sa 49,5 odsto i iznosilo oko 16 miliona evra. Zatim, u osiguranju imovine, gde je rast bio 35 odsto i iznosio oko četiri miliona evra. Ovakav rezultat Uniqa je ostvarila sa 650 zaposlenih koji konstantno rade na svom stručnom usavršavanju i na unapređenju odnosa sa klijentima. „U ovoj godini očekujemo smanjenje rasta na deset do 20 odsto, ali cilj nam je da bude veći od prosečnog u industriji osiguranja“, rekao je za „Vreme“ generalni direktor i predsednik UO-a Uniqe Zoran Višnjić. On podseća da je matična kompanija, Uniqa Group Austrija, u srpsku ćerku firmu od kraja 2006. uložila oko 50 miliona evra i da je prošle godine izvršila dokapitalizaciju sa 8,5 miliona evra. „Upravo je dokapitalizacija usred finansijske krize izraz poverenja u Uniqu u Srbiji i potvrda da se njeno poslovanje planira na duži rok“, kaže Višnjić.
GLAVNA NAGRADA: „Lexus IS 220D“
Akcije: Zabava i nagrade
U Grand Casino Beogradu 26. marta počela je „Velika nagradna igra“ koja je obeležena koncertom Vlade Georgieva. Svi ljubitelji igara na sreću koji posete Grand Casino Beograd od 26. marta do 29. aprila i zabave se na slot mašinama i stolovima za žive igre imaju mogućnost da osvoje vredne robne nagrade, vaučere za putovanja i glavnu premiju automobil „lexus IS 220d“. Jedini uslov za učestvovanje je igra nakon koje gosti dobijaju nagradnu karticu i na licu mesta mogu da saznaju da li su osvojili neku od nagrada.
Sertifikati: Najviši standardi
Kompanija Algotech Serbia dobila je sertifikat da ispunjava ISO 9001:2008 standard za sisteme upravljanja kvalitetom. Ovaj sertifikat je garancija da sistem upravljanja kvalitetom Algotecha, koji pokriva dizajn, razvoj, integraciju i podršku IP telefonskim komunikacionim sistemima, ispunjava najviše međunarodne standarde. Sertifikat je punovažan do početka 2012. i biće kontrolisan svake godine od strane Lloyd’s Register Quality Assuranca. „Ovaj sertifikat potvrđuje našu rešenost da poslujemo na najbolji mogući način i dobijen je zahvaljujući timskom radu i konstantnom usavršavanju“, rekao je Aleksandar Bakoč, direktor Algotech Srbija.
Banke: Svugde se oseća kriza
Piše: Dragan Jovanović, predsednik Izvršnog odbora Čačanske banke
Posledice ekonomske krize se u ovom trenutku ne mogu sagledati, ali sigurno je da se kriza oseća u svim segmentima. Prisutna je visoka nelikvidnost i klijenti otežano izmiruju svoje obaveze – pojavljuju se kašnjenja kojih u ovom obimu ranije nije bilo. Mere koje su propisale Vlada i Narodna banka Srbije su bile nužne. Međutim, efekte tih mera teško je oceniti i komentarisati u ovako kratkom periodu. Nesumnjivo je da se mora delovati, to su učinile i mnoge druge države, zato ove mere treba dorađivati, donositi nove i delovati u pravcu da štetne posledice krize budu što manje. Činjenica je, takođe, da je u svim zemljama u okruženju došlo do znatnog skoka evra u odnosu na domaću valutu, što je direktna posledica svetske ekonomske krize. Česti skokovi evra kod nas uzrokovani su manjim prilivom finansijskih sredstava iz inostranstva. Kurs je ranije održavan upravo zahvaljujući prilivu ovog novca, po osnovu kredita ili direktnih investicija, ali toga danas nema, ili je sve manje. Pored toga, preduzeća i banke moraju da izmiruju svoje dospele obaveze prema inostranstvu, što uz ogroman platni deficit značajno utiče na tražnju za devizama, a samim tim i na rast kursa. Sada, na početku svetske ekonomske krize teško je govoriti o značajnim razvojnim planovima. Čačanska banka će nastojati da se značajno tržišno pozicionira na svim područjima na kojima posluje i u svim segmentima poslovanja. U planu je da nastavimo saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama u cilju realizacije novih kreditnih linija, pre svih onih za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, po čemu smo prepoznatljivi.
Poslovno geslo: Novi dan za slavlje
Piše: Nenad Vuković, predsednik Henkel Srbija
Moj pristup se bazira na izgradnji timskog duha. Nemoguće je razvijati posao bez dobrog i motivisanog tima. U životu su mi važne porodične vrednosti i to pokušavam da prenesem i na svoje saradnike: planiranje na duge staze, stalnost, sigurnost, poverenje i lojalnost. Veliki deo života provodimo na radnim mestima – zato je neophodno da se tu osećamo dobro i da smo okruženi motivisanim i talentovanim saradnicima. Potrebno je imati ljubav za posao koji radite, jer iz toga dolaze snaga i energija. Često razmišljam kako svaki uspeh traje jedan dan i treba ga proslaviti. Danas je novi dan za slavlje!
Extreme
PROPAO: Tender za prodaju 57,7 odsto kapitala Duvanske industrije u Bujanovcu propao je, jer je jedini potencijalni kupac “Phillip Morris” odustao.
IZVOZ: Fabrika obuće Leda iz Knjaževca ugovorila je izvoz celokupne ovogodišnje proizvodnje od oko tri miliona pari obuće na tržišta Evrope, Amerike i u Japan.
ODUSTALI: Danube Foods Group ove godine neće prodati svoje kompanije “Knjaz Miloš”, Bambi-Banat i Imlek, kako je planirao, jer smatra da ne postoje uslovi za uspešnu prodaju.
NOĆU: Kiparska firma Mageo je bez najave u noći 20. marta zatvorila svoj konfekcijski pogon Kloting u Leskovcu u kome je bilo zaposleno 268 radnika i posle poslednje smene mašine prebacila u svoju susednu fabriku Zevelon i u Rumuniju.
MANJE: Broj kreditnih kartica u Srbiji u prva dva meseca 2008. smanjen je za 14.232 ili na ukupno 1.169.528.
Anketa »Vremena«: Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
Petar Škundrić, ministar rudarstva i energetike: Siromašni su podneli najveći teret
DOBITNICI: Ljudi koji su sticajem okolnosti bili na poziciji koja im je omogućila uspeh ili su zahvaljujući svojoj umešnosti postali dobitnici.
GUBITNICI: Najveći su radnici u preduzećima koja su nekada dobro poslovala, a mnoga od njih više ne postoje. Sloj siromašnih ljudi podneo je najveći teret tranzicije.
Gordana Lazić-Rašović, direktorka Regionalnog centra za razvoj MSP, Beograd: Stariji teško nalaze posao
DOBITNICI: Neki srpski biznismeni koje obično nazivamo kontroverzni, ali ne samo oni.
GUBITNICI: Radnici nekih preduzeća čija privatizacija nije donela boljitak ni domaćoj ekonomiji, ni zaposlenima u njima. Osobe starije od 50 godina (naročito žene) koje nemaju mogućnost pronalaženja novog posla. Za neke od njih bavljenje preduzetništvom moglo bi biti put do obezbeđenja sredstava za život ali i vraćanja vere u sebe i svoje sposobnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.