Radnici su podeljeni u dve grupe: jedna je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula
TREMA I HLADNA PROSTORIJA: Radnici Zastave na testu inteligencije
Svi radnici fabrike Zastava automobili koji pretenduju na to da zadrže posao, do kraja februara biće podvrgnuti testovima intelektualnih, motoričkih, organizacionih i drugih sposobnosti za koje novi poslodavac, torinski Fijat, procenjuje da su neophodne. Prema ugovoru s Fijatom, predviđeno je da italijanska kompanija, odmah posle testiranja, preuzme 1000 Zastavinih radnika. Fijat bi trebalo da uposli najmanje 2400 radnika do kraja 2010. godine, kada bi trebalo da počne proizvodnja 200.000 vozila godišnje. Radnici su podeljeni u dve grupe, na takozvane „bele“ i „plave kragne“, odnosno na zaposlene u administraciji i proizvodnji. U zavisnosti od boje kragne, razlikuju se i testovi koje radnici rešavaju. Ove nedelje, u prostorijama Zastavine upravne zgrade koje je čuvalo obezbeđenje, testiranje je počelo, a led je probila grupa od 252 radnika. Njih 126 iz redova „belih“, zaposlenih u marketingu i Zastavinom Informaciono-računarskom centru i drugim službama, testirano je u ponedeljak, dok „plavi“, odnosno radnici Zastava bezbednosti i oni koji su angažovani na proizvodnoj liniji zastave 10, u trenutku pisanja ovog teksta (utorak po podne) još uvek rešavaju svoje zadatke.
Iako jedina zvanična informacija u vezi sa pitanjima i zadacima uz pomoć kojih će biti proverena oštrina uma i brzina prstiju Zastavinih radnika glasi da je sve u vezi sa testom strogo čuvana poslovna tajna, zaposleni koji su obavili testiranje bili su više nego voljni da novinarima ispričaju kako test izgleda. Testiranje je podeljeno na četiri dela, a za svaki od delova predviđeno vreme za rešavanje zadataka je 30 minuta. Obuhvaćeni su verbalno-numerički i test inteligencije, poznavanje mehanike i test organizacionih sposobnosti.
U prvoj fazi testiranja, koja se sastoji od 40 pitanja, trebalo je na osnovu podataka iz tabele proceniti rentabilnost pojedinih fabrika ili konvertovati određenu sumu novca iz jedne valute u drugu. „Tražilo se praktično znanje, a gotovo niko nije uspeo da reši više od dve trećine zadataka“, kaže jedan od Zastavinih inženjera, koji je među prvima polagao testove. Test inteligencije takođe ima 40 pitanja čija težina gradacijski raste, a zadatak je u određenom nizu geometrijskih oblika postaviti pravu na prazno mesto. Kada je reč o testiranju znanja iz mehanike, trebalo je, na primer, odrediti smer kretanja zupčanika, ili pravac i način pomeranja poluga. Ovaj deo testa nije bio težak onima koji su završili tehničke fakultete, ali ostali kažu da su se pošteno namučili. Takođe, radnici imaju pritužbe i na uslove u kojima su testirani, jer su zadatke za koje im je potrebna koncentracija rešavali u prostoriji bez grejanja.
Predsednik Samostalnog sindikata fabrike Zastava automobili Zoran Mihajlović kaže da su do sada testirani radnici ocenili da su testovi bili veoma obimni, ali i teški: „Mislimo da su takvi testovi primereniji za mlade radnike koji se tek zapošljavaju, a ne za one koji su školovanje završili pre 20 godina.“ On dodaje da su radnici uplašeni, jer misle da su testove loše uradili. Takođe smatra da radnik u pogonu treba da zna „svoju mašinu“, a ne da popunjava obrasce: „Sve mi ovo liči na odlazak deteta u predškolsko i sklapanje slagalica različitih boja.“ Bilo je i pritužbi na to što su Fijatovi testovi napravljeni prema standardima Evropske unije i da nisu prilagođeni ovdašnjim ljudima. Nije poznato koliko uspeh na testu zavisi od mentaliteta, tek, prilikom provere organizacionih sposobnosti, radnici su podeljeni u dve grupe. Prva je dobila zadatak da organizuje proslavu, a druga proizvodnju veš-mašina. Navodno, prva grupa je uspela da obavi zadatak u predviđenom vremenu, dok je druga omanula.
Sledeća grupa radnika trebalo bi da bude testirana 19. januara, a do tada bi sa svakim radnikom iz već testirane grupe trebalo da bude obavljen pojedinačni razgovor. Provera sposobnosti radnika poverena je beogradskoj Agenciji za upravljanje ljudskim resursima HRSD (Human Resources Solutions & Development), koju je angažovao Fijat. Ova firma postoji od 2005. godine i pruža usluge poslodavcima u selekciji i psihometrijskoj proceni zaposlenih, kreiranju i sprovođenju trening-programa za usavršavanje radnika i psihološke podrške zaposlenima. Tim koji se bavi ovim uslugama čine psiholozi i psihijatri sa međunarodnim sertifikatima Međunarodne psihoanalitičke asocijacije i treneri obučavani u okviru programa britanskog Chartered Institute of Personnel and Development (CIPD). Agencija HRSD do sada nije imala velike klijente poput Fijata, ali su njeni stručnjaci radili za velike strane kompanije i pojedine državne institucije u Srbiji, a u saradnji sa američkom kompanijom World Wide Strategies uključeni su u projekte Svetske banke usmerene na reformu tržišta rada.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!