Strane kompanije su od 2000. do danas uložile 17 milijardi dolara u Srbiju, što nas stavlja na četvrto mesto u regionu po atraktivnosti investiranja
Priznanja: BallPackagingizvoznikgodine
Nagradu agencije SIEPA za najboljeg izvoznika 2008. godine 10. decembra dobila je kompanija Ball Packaging Europe. Postrojenje BPE u Zemunu proizvodi 750 miliona limenki godišnje, a 85 odsto izvozi na tržišta regiona. „Nagradu je zaslužio ceo domaći tim naše fabrike i ona je dokaz da smo za ove tri godine poslovanja uspeli da doprinesemo privrednom razvoju Srbije“, istakao je direktor PBE-a David Banjai. Nagradu za izvoznike u kategoriji malih i srednjih preduzeća podelile su firme Termometal i Radijator inženjering. Priznanje za najbolji novi izvozni proizvod ponela je firma Tehno nais grup, a za osvajanje novog tržišta preduzeće Marni. DHL je nagradio dobitnike sa ukupno 30.000 evra u uslugama transporta i špedicije. „Nagrade dodeljujemo po peti put i drago nam je da je ovo priznanje dosadašnjim dobitnicima pomoglo u daljem plasmanu na inostranim tržištima“, napomenula je Vesna Perić, direktorka SIEPA. Nagrade su dobitnicima uručili predsednik Vlade Mirko Cvetković, ministar ekonomije Mlađan Dinkić, ministarka telekomunikacija Jasna Matić i direktor DHL-a Darko Babić.
PRIZNANJE I PODSTREK: Sandra Štajner prima nagradu od Mlađana Dinkića
Nagrade: VirtusTelenoru
Nagrada Virtus, koju Balkanski fond za lokalne inicijative jednom godišnje dodeljuje za korporativnu filantropiju, u kategoriji posebnog doprinosa na nacionalnom nivou na polju korporativne odgovornosti dodeljena je kompaniji Telenor. „Ovo je vredno priznanje za dosadašnji rad kompanije i podstrek za nova ulaganja u srpsko društvo. Drago nam je da možemo da pomognemo da se uspostavi dobar dijalog između civilnog i korporativnog sektora“, rekla je Sandra Štajner, izvršni direktor korporativnih komunikacija u Telenoru. Ona je u ime Telenora nagradu primila od ministra ekonomije Mlađana Dinkića, 10. decembra na svečanosti u Narodnoj skupštini. Pored Telenora, dobitnici Virtusa su U.S. Steel Serbia, Eurobank EFG, Erste banka, preduzeće „Sto posto“ i B92.
Investicije: NovazgradaGorenja
Predsednik Upravnog odbora Gorenja Franjo Bobinac i direktor Gorenja Srbija Marko Mrzel, 10. decembra su svečano otvorili novu poslovnu zgradu Gorenja u Novom Beogradu. Izgradnja ovog objekta površine 8000 kvadrata započeta je u decembru 2007. i u njega je investirano preko deset miliona evra. Svečanom otvaranju prisustvovali su brojni predstavnici političke, kulturne i poslovne elite Beograda, Srbije i regiona. U protekle tri godine, Gorenje je investiralo u Srbiju preko pedeset miliona evra, najviše u fabriku za proizvodnju rashladnih aparata u Valjevu. Fabrika posluje po istim standardima i tehnologiji kao i u Sloveniji, a preko 90 odsto proizvodnje izvozi.
REGULIŠE TELESNU TEŽINU: Aqua Viva Slim
Promocije: Novoiz „Knjaza“
Novi proizvod kompanije „Knjaz Miloš“ – Aqua Viva Slim, prva je funkcionalna voda na našem tržištu obogaćena L – karnitinom, koji prirodno i zdravo reguliše telesnu težinu. Aqua Viva Slim obezbeđuje korisnicima širok spektar benefita za njihovo zdravlje: kontrolu telesne težine, multivitamine, antioksidanse i neophodnu dodatnu energiju. Svojim nazivom, kao i karakterističnim suženim oblikom pakovanja, asocira na vitku liniju i budi veliko interesovanje potrošača. Više od 94 odsto ispitanika ističe da bi probalo ovu vodu.
Usluge: Poklonkartice
Delta City i Banca Intesa su u saradnji sa MasterCardom počeli prodaju Gift Card-a. Ove poklon kartice mogu se kupiti u 40 poslovnica Intese i u Delta City-ju uz minimalnu uplatu od 2000 dinara, dopunjive su i prenosive na razne korisnike. Kako kaže potpredsednik IO Intese Dejan Tešić, kartica se osim na klasičan način registruje i – bez dodira. Ovo je, tvrdi potpredsednik za evropska tržišta u MasterCardu Manuel Alekse, prva takva kartica na Balkanu. Gift Card se može koristiti samo u Delta Cityju i direktorka marketinga Delta Real Estatea Slađana Lazić najavila je velike popuste za kupovinu.
Nagrade: Prvabankasveta
BNP Paribas, bankarsku grupaciju koja je na tržištu Srbije pored
predstavništva prisutna i kroz učešće u vlasništvu Findomestic Banke, britanski magazin „The Banker“ proglasio je za „Svetsku banku u 2008“. Na ceremoniji „Bankarskih nagrada“ u Londonu, BNP Paribas je proglašena i za „Najbolju banku zapadne Evrope“ i „Najbolju banku u Francuskoj“. Kako je saopštila ova francuska banka, ovogodišnje nagrade imale su za cilj da prepoznaju finansijske institucije koje su uspešno odreagovale na posledice finansijske krize, zahvaljujući sposobnosti, snazi i iskustvu koje poseduju.
Rezultati bankarskog sektora u Srbiji ostvareni u 2008. godini biće u skladu sa očekivanjima, imajući u vidu da banke koje posluju na srpskom tržištu nisu imale direktnu izloženost američkim problematičnim hipotekarnim hartijama od vrednosti, pa tako nisu bile direktno ni pogođene krizom. Ipak, u 2009. godini na domaćem tržištu će se neizbežno osetiti indirektan uticaj globalnih turbulencija, i to najpre kroz povećanje cene kapitala na svetskim tržištima gde se i domaće banke refinansiraju, i povećanjem rizika zemlje. Neophodno je, međutim, naglasiti da je srpski bankarski sistem izvanredno pripremljen i da se nalazi u boljoj poziciji u poređenju sa većinom sistemima u okruženju.
Uprkos posledicama krize, 2008. je za Raiffeisen banku još jedna vrlo uspešna godina. Zahvaljujući odličnim rezultatima u svim glavnim poslovnim segmentima – privreda, mala preduzeća i preduzetnici, fizička lica i upravljanje sredstvima – posebno u prva tri kvartala ove godine, očekuje se rekordan profit, a celokupan iznos dobiti iz tekuće godine biće raspoređen u rezerve banke kao svih prethodnih godina, i time dalje ojačati već veliku kapitalnu bazu. Sledeća godina svakako neće biti laka, ali Raiffeisen banka je, kao najistaknutiji faktor domaćeg bankarskog sistema, odlično pripremljena (veoma visoka kapitalna baza, izuzetna likvidnost, kreditni portfolio odličnog kvaliteta), zbog čega će dobro premostiti ekonomski zastoj. Raiffeisen banka ima i jaku podršku centrale, austrijske Raiffeisen bankarske grupacije, na koju svakako može da računa ukoliko bude bila potrebna dodatna podrška.
Poslovnogeslo: Osmehposetilaca
Piše: MarkEndrjuBenks, generalnimenadžerGrandCasina, Beograd
Naš cilj je da izmamimo osmeh posetiocima, kompletna harmonija ponude i stalno poboljšanje usluga koje će biti u skladu sa potrebama naših gostiju.
Gosti su kraljevi i kraljice, oni ne zavise od nas, mi zavisimo od njih, oni su svrha našeg poslovanja. Da bismo pružili visok kvalitet usluga, naši zaposleni se pridržavaju ove filozofije, ona ne može biti nametnuta, već se daje od srca. Ovo je jedino moguće ukoliko se odnosimo prema zaposlenima kao i prema gostima, oni su naši prinčevi i princeze. Organizujemo raznovrsne treninge, omogućavamo dobre uslove za rad u atmosferi uzajamnog poverenja koje im pruža osećaj da se njihov rad istinski vrednuje.
Extreme
FLAŠE: Srpska fabrika stakla u Paraćinu ove godine nije prodala domaćim pivarama nijednu flašu zbog zastarele tehnologije izrade, pa su pivare za deset meseci uvezle 30 miliona flaša.
OECD: Naše Ministarstvo poljoprivrede primljeno je u OECD – šema za sveže voće i povrće, što će omogućiti Srbiji da ravnopravno učestvuje u spoljnotrgovinskoj razmeni i da izdaje međunarodne sertifikate.
PROPAO: Tender za prodaju Laste je propao jer ruski ponuđač, inače jedini, nije dostavio svu potrebnu dokumentaciju.
INVESTICIJA: U Inđiji je otvorena Tera Production, fabrika za proizvodnju limenki i uslužno punjenje bezalkoholnih napitaka i piva, u čiju izgradnju su država i Ball Packaging uložili 10,5 miliona evra.
PRODAJA: Pivovarna Laško objavila je da prodaje 48 odsto akcija trgovinskog lanca Mercator.
Anketa »Vremena«: Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: To su obrazovani i hrabri ljudi, s tim što je konkretno u Srbiji bilo više hrabrih zbog ukupnog stanja sa obrazovanjem. Ali deo obrazovanih je pratio hrabre pa su i oni dobitnici u nekom obimu. Dobro je da se obrazovanjem ovaj izvor dobitnika može ojačati.
GUBTNICI: Ljudi koji nisu smeli, nisu mogli i nisu znali da preduzmu prvi korak. Prvi i treći su zbog toga nesrećni i tužni i za njih teško da ima nade, a oni koji nisu mogli imaju šansu kroz obrazovanje i hrabrost da zaplove morem preduzetništva.
DOBITNICI: Fabrike cigareta, jer su dobile tržište potrošača od 30.000 tona cigareta godišnje.
GUBITNICI: Primarna proizvodnja, jer nekada je Srbija imala 30.000 tona duvana godišnje, a sada 8000 tona. Srbija ima negativan bilans i u proizvodnji cigareta, što je nelogično jer ovde rade fabrike tri najveća svetska proizvođača.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!