Nakon 45 godina
Volvo završio sa proizvodnjom dizela, poslednji sišao sa trake SUV XC90
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
Tri lavaboa, tri tuš-kabine i tri čučavca na 300 studenata koji se ne žale na svoj život
Na Prištinskom univerzitetu koji je, kako kažu, privremeno raseljen u Kosovsku Mitrovicu, stanje je teško. Procenjuje se da u Kosovskoj Mitrovici ima oko 10.000 studenata, što je mnogo za kapacitete grada. Koliko njih je odustalo, a nije se ispisalo, niko ne zna sa sigurnošću. Univerzitet ima više od 700 zaposlenih. Mnogi od njih su tu svega nekoliko dana u mesecu. Primanja su im tolika da sigurno neće patiti od hronične socijalne depresije sa kojom se studenti u Kosovskoj Mitrovici suočavaju. Jedni studenti svoj život porede sa „Survajverom“, drugi sa „Velikim bratom“ a neki sa surovim životom. „To su, uglavnom, omladinske partijske junoše ili deca nekih glavonja“, šapatom govore revnosni studenti, po formuli, „ako neko čuje, nikad nećemo završiti fakultet“. Usput, kao glavne probleme navode nedostatak prostora za studiranje i redovnu nastavu.
Studenti koji su upisali Filozofski ili Filološki fakultet završavaju studije za dve godine. Od ponedeljka do petka jedna zgrada je Filozofski fakultet, zatim ide vikend, pa je sledeće nedelje ta ista zgrada Filološki fakultet. To je stanje stvari. Cela situacija sa ovim fakultetima koji koriste jedno zdanje, a dva imena, podseća na Milan i Inter, odnosno, na njihov(e) stadion(e) „Đuzepe Meacu“ i „San Siro“. Studenti kažu da im je mnogo veći problem neredovan dolazak profesora. Prorektor za međunarodnu saradnju i naučne projekte Aleksandar Jovanović potvrđuje da je nastava problem. „Na nesreću, porodice i prebivališta profesora su van Kosova i Metohije. Oni putuju da bi držali predavanja, što je jedna otežavajuća okolnost. Ona ne opravdava činjenicu da su profesori na nekim fakultetima svega dan-dva u mesecu. Potrebno je barem dve nedelje prisustva mesečno da bi profesori održavali kakav-takav kontakt sa studentima.“ Gotovo nema međunarodne razmene. „Potrebno je rešavati osnovne probleme obezbeđenja smeštaja, prostorija za nastavu i naučna istraživanja“, smatra Jovanović i dodaje da su konkurisali za pomoć iz nacionalnog investicionog programa za Istraživački centar za multidisciplinarne studije. Apeluje za bilo kakvu pomoć.
Miloš Subotić, zamenik šefa kancelarije nevladine organizacije „Spark“ koja se bavi problemima studenata, kaže da je primena Bolonjske deklaracije deklarativna. „Srbija je dobila četvorku od Evropske komisije za reformu visokog obrazovanja, što su po meni samo ulepšani papiri. Studenti ovde dolaze, a ne znaju ni kakva su pravila studiranja, ni po kom programu uče“, kaže Subotić. Po njemu su poslednjih godina poboljšani uslovi, ali ipak u zgradi Univerziteta još uvek je smešteno 40 porodica izbeglih iz Hrvatske.
Studentske organizacije su bez većeg uticaja, a studenti pasivni i nezainteresovani za bilo kakve promene. Na pitanje šta znaju o radu studentskog parlamenta odgovori se svode na sleganje ramena i odmahivanje rukom. Predsednik Nezavisne studentske unije Vuk Mitrović deklariše organizaciju kao jedinu opozicionu – zato što ne učestvuje u radu studentskog parlamentu. Jer, kako navodi, parlament „samo organizuju žurke i promocije i ništa sem toga.“ Osim nejedinstva, Mitrović kao problem ističe pojavu „studentske aristokratije“. Studenti prorektori primaju plate, a „zamislite studentsku funkciju gde se prima plata, a o službenim mobilnim telefonima neću ni da govorim“. Nada se da će studenti jednog dana shvatiti da su oni ti koji treba da kažu: ne može tako! „Ovde nema nečega što bi pokrenulo studente da naprave jedan jak pokret.“ Mitrović kao jedinu svetlu tačku Univerziteta vidi Odeljenje za međunarodnu saradnju. Nada se boljim danima i poziva sve kojima je stalo do opstanka Srba, da dođu i pomognu rad Univerziteta.
Jedan od studenata pozvao je u goste predsednika Srbije Borisa Tadića. „Eto, svuda ga ima, jednog će mi dana iskočiti iz rerne. Ne razumem zašto nam ne ukaže čast da dođe i poseti nas. Makar da nam održi predavanje. Pa i mi smo deo Srbije“, kaže, uz obećanje da će pojesti ovaj članak ako predsednik dođe.
Opšti uslovi su bedni: kao i sve druge, i studente pogađaju restrikcije vode i električne energije. Grejanja, takođe. Domski kapaciteti se proširuju, ali ni to ne zadovoljava potrebe. U najboljem domu u Kosovskoj Mitrovici jedno krilo je odvojeno za osoblje Univerziteta, drugo za studente. Dom je opremljen dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama. Svaka soba ima kupatilo. Nameštaj nov. Nema telefona. U delu doma poznatom kao „petica“ ima pedeset soba – na 300 studenata. Sobe su šestokrevetne, u nekima obitava i po osmoro studenata. Kvadratura sobe u „kecu“ je manja od one u „petici“. Na celom spratu ima svega tri lavaboa, tri tuš-kabine i tri čučavca. Studenti se, pred novinarima, ne žale na svoj život.
Okončana era dizela za Volvo koji planira da proizvodi samo električna vozila od 2030. godine
“I u Holandiji ima mnogo ljudi poput mene, mi smo mešavina Indonežana i Holanđana, a ima, naravno, i Indonežana. A ljudi teško razumeju kakva je razlika između nas. Razlika je u našoj istoriji”
Prevodilac i pisac Nikola Bertolino napisao je ovaj tekst pre 22 godine. Bez te informacije, čitaocu će delovati kao opis današnjeg vremena. Tekst dosad nije objavljivan. U prvom delu feljtona razmatrano je pitanje odgovornosti intelektualca za ratove devedesetih, nacionalističke elite, fanatizovane gomile, Gazimestana, Miloševićevog kontramitinga, o počecima preobražaja čoveka-gomile u čoveka-pojedinca, i o opijenima koje valja trezniti
Parole koje su najčešće izvikivane 27. marta 1941. godine bile su „Bolje rat, nego pakt!“ i „Bolje grob, nego rob!“. Želje su nam se ispunile: dobili smo rat, dobili smo grobove, ali nam je zato Čerčil u ime slobodnog sveta odao priznanje da smo spasili dušu
Osim produktivnosti i komunikacije, Galaxy AI funkcije otvaraju i nove mogućnosti kreativnog izražavanja.ProVisual Engine transformiše iskustvo kamere, pružajući podršku korisnicima od postavljanja savršenog kadra, snimanja impresivnih fotografija u svim uslovima, do uređivanja i deljenja na društvenim mrežama
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve