Kako je početak radova na stambenoj zgradi doveo do rušenja obližnjih kuća
ZAUSTAVLJENI RADOVI, ČEKA SE ISTRAGA: Dubljanska 35
Rupa u Dubljanskoj ulici 35, koja je progutala četiri kuće, a moguće je još koju, najnovija je destinacija lokalnog turizma: pored stanara urušenih kuća, komšija, prijatelja, novinara, mnogo je znatiželjnika. Glavna tema je ko je kriv: po nekima, to što se dogodilo delo je alavih investitora, po drugima izvođača radova, po trećima države, korumpiranih službenika, odnosno svih pobrojanih pod zajedničkim nazivom „urbanistička mafija“. Rupu pohode i investitori sa lokacija u blizini: i oni traže razlog urušavanja, sve u strahu da se isto i njima ne dogodi. Tu su i predstavnici raznih firmi koje prodaju već nešto što „da je ovde upotrebljeno, ništa se ne bi dogodilo, a nije mnogo skupo“.
STVARRUTINE: U Građevinskoj inspekciji gradskog Sekretarijata za imovinsko-pravne poslove najavljuju pokretanje sudskog postupka zbog privrednog prestupa i prekršaja protiv odgovornih za sve što se dogodilo, kad Inženjerska komora da svoje mišljenje o uzrocima urušavanja. Načelnica Gradske građevinske inspekcije Dragana Pešić kaže da je reč o nepoštovanju struke, počev od projektanta, preko vršioca tehničke kontrole, odgovornog izvođača i vršioca stručnog nadzora. S druge strane, Nedeljko Prelić, direktor Optosa i predstavnik investitora, kaže da od odgovornosti ne beži, da poseduje urednu dokumentaciju i saglašava se da će ekspertiza pokazati uzrok klizanja terena.
Prema onome što na tabli ispred gradilišta piše, do novembra sledeće godine, na tom mestu trebalo je da nikne stambena zgrada sa pet etaža – prizemljem, tri sprata i potkrovljem. Glavni investitor je Optos, koinvestitori su osam bivših stanara na toj adresi, koji su glavnom investitoru ustupili plac, a za uzvrat je trebalo da dobiju odgovarajuće stanove u novoizgrađenoj zgradi. Po projektu, a u skladu sa gradskim propisima, ispod zgrade je predviđena izgradnja garaža na četiri poluetaža.
Četiri poluetaža imaju visinu od devet metara, što će reći da se mora iskopati tolika, odnosno i malo dublja rupa. Oni koji se u visokogradnju razumeju kažu da to i nije naročit izazov, čak i ako se tolika rupa kopa tik uz druge objekte.
Pre svega, neophodno je sačiniti geotehnički elaborat: izbuši se nekoliko rupa dubokih više nego što će sama građevina biti, izvade se uzorci tla po kojima se vidi raspored slojeva, minimalni i maksimalni nivo podzemnih voda i na osnovu toga se pravi projekat temeljne jame kojim se definiše visina, tačnije dubina šipova i njihova gustina. Šipovi se postavljaju/izlivaju od betona armiranog građevinskim gvožđem po obodu budućeg objekta, najmanje za trećinu dublje od najniže kote budućeg objekta, a svrha im je da „pridržavaju“ zemljište i spreče eventualno odronjavanje. Nema u tome naročite mudrosti. Pre je reč o rutini.
Kada se beton stegne, šipovi se povezuju „naglavnom gredom“, koja je takođe od armiranog betona i koja povezuje sve šipove u nivou tla, odnosno na koti „nula“. Tek tada može da se počne sa otkopavanjem. U slučaju da je tlo peskovito, kako otkopavanje napreduje tako se izlivaju i armirano-betonske „zavese“ koje po dužini i dubini šipove povezuju u jednu celinu, da na taj način dodatno ojačaju sklop, ali i da spreče osipanje tla između šipova. Samo ako se tako uradi, okolni objekti su potpuno sigurni i gradnja može da počne.
KOJEKRIV: Projekat temeljne jame izradio je investitor, a ekspertizu projekta obavio je Institut za saobraćajnice i geotehniku Građevinskog fakulteta. Geotehnički elaborat izrađen je u Geosondi. Prema njihovom nalazu, nisu detektovane podzemne vode na predviđenoj dubini iskopa. Projektom je određeno da šipovi zađu 12 metara u tlo, sa razmakom od pola metra između dva susedna.
Za njihovo postavljanje angažovano je preduzeće LHR, kojem su „specijalizovani građevinski radovi“ u opisu delatnosti. Ako Geosondin elaborat odgovara stvarnom stanju, prvo na listi mogućih krivaca je baš ovo preduzeće. Međutim, sa šipovima je nevolja to što su jednim delom u zemlji i niko ne može biti siguran koliko su duboko pobodeni, osim onoga ko ih je postavljao, odnosno onaj koji mu je sedeo nad glavom – nadzorni organ, koga imenuje i plaća investitor, e da bi bio siguran da će biti isporučeno ono što je ugovorio i platio.
Prema građevinskoj knjizi, koja je obavezan dokument na svakom gradilištu i služi kao dokaz da je sve urađeno prema projektu, izvedena dubina šipova odgovara projektovanoj. Ali, ako su šipovi kojim slučajem plići, a njihova dubina se sad može lako izmeriti, krivica nije samo na izvođaču radova već i na nadzornom organu. Štaviše, na njemu je veća odgovornost.
Kako god, po pobijanju šipova, izlivena je nadglavna greda i potporni zidovi prema susednim objektima, takođe armirano-betonski, kako nalažu propisi i dobra građevinarska praksa, a iskopavanju temeljne jame pristupio je Gradnja kop. Po rečima radnika koji su na iskopu radili, na oko dva metra dubine, ispod kuće koja je potpuno srušena, pojavila se voda. „Ili je septička jama, ili je šuplja vodovodna cev“, kažu. No, to ih nije sprečilo da sa iskopom nastave. Povremeno su pumpe drenirale dno jame i sve je teklo naizgled kao po loju. Na pitanje zašto iskopavanje nije prekinuto da se ustanovi odakle voda, da se „izvor“ sanira, odgovaraju sa „ko će to raditi, treba ulaziti u tuđe dvorište, treba i tamo kopati, moguće je da vlasnik ne bi dozvolio…“, a na „zašto nema armirano-betonske zavese koja bi šipove povezala i učvrstila, sprečila da voda spira tlo“, kažu da „na ovakvu gustinu šipova nije potrebna, štaviše, da ne bi bila potrebna i da je razmak dvostruko veći“. I tako, ode sve u Tandariju.
Legenda kaže da je Miloš Obrenović na potezu od Terazija do Kalemegdana pored gradilišta o državnom trošku podizao vešala, tek kao opomenu investitorima i građevinarima, za slučaj da neko šićari, ošljari, murdari…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!