Dovoljno je reći Petričić – ostalo se podrazumeva. Da su oni koji ovako misle u pravu, dokazuje izložba "Autobiografika" u Muzeju primenjene umetnosti
Crtež koji je odredio moj budući stil u karikaturi i ilustraciji za decu, 1968.
„Autobiografika“ je retrospektivna izložba Dušana Petričića, koju čini nekoliko hiljada radova karikatura, ilustracija i ostalih vidova crteža koji su prethodnih 40 godina činili bitan sadržaj Petričićevog života. Autor izložbe i njen kustos je Slobodan Jovanović, a eksponate je izabrao i postavio, kao što ukazuje kovanica naslova – sam Petričić. Izložba traje od 2. do 26. oktobra.
Priča „Autobiografike“ počinje ilustracijama u „Književnim novinama“ i diplomskim radom „Karafindl“ na grafičkom odseku Akademije primenjenih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Bogdana Kršića, nastavlja se karikaturom i ilustracijom u „Večernjim novostima“, „Poletarcu“,“Ninu“, „Ekonomskoj politici“, a završava u „The New York Timesu – Book Review“, „Wall Street Journalu“, „The Toronto Staru“. Ovaj njen drugi deo dešava se u Kanadi, nakon 1991. godine.
Ilustracija za naslovnu stranu nedeljnika NIN, 1993.
Na tom Petričićevom vremenskom i geografskom putu važni su sledeći detalji: studentski radovi (3D objekat „Azbuka“) bili su prvi pokazatelj Petričićeve sposobnosti da minimalnim grafičkim sredstvima svede glomazni predložak; karakteristični, „petričićevski“ junak karikature („Crtež koji je odredio moj budući stil u karikaturi“): čovek s velikim oblim duguljastim nosem, malih crnih očiju, vratom spojenim s trupom, velikim brkovima i izduženom donjom vilicom; prijateljstvo s Dušanom Radovićem rezultiralo je jednim od najznačajnijih kreativnih tandema u srpskoj umetnosti odnosno, knjigama (Sedidarazgovaramo) u kojima su tekst i karikatura spojeni u nešto i novo i više; ilustrovanje knjiga (Nevidljivaptica, Koš, GulivermeđuLiliputancima) promenilo je izgled narednih izdanja za decu; animirane knjižice (BitkazaBeograd) s društveno-edukativnim dejstvom; zbog scenografije televizijskih emisija (Dajmikrilajedankrug) TV program osamdesetih je postao šareniji i gledaniji; nova sredina (Kanada) promenila je crtež (složeniji je, a likovi imaju špicaste ili kukaste noseve i različite fizionomije) i temu interesovanja (politička karikatura), a ilustrovanje knjiga za decu – nije: i dalje je onako kako to samo Petričić ume i kako se sviđa svima po svetu.
Ilustracija Torontians, rubrika Dušan’s World, „The Toronto Star“, 2007.
„Autobiografika“ je bila povod mnogim napisima o Dušanu Petričiću, i mnogim ocenama i procenama njegovog rada. Uglavnom je isticano da je on srpsko-kanadski karikaturista, ilustrator, dizajner, animator i portretista, da pleni specifičnim, samo njemu svojstvenim smislom za duhovito tumačenje tema kojima se bavi, da je jedan od najkompleksnijih umetnika današnjice… Ima se, međutim, utisak da reči prate eksponate „Autobiografike“ nekako nemušto, da nemaju domet izloženih radova. I da je bez njih rečitije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!