Na domaćem tržištu slatkiša, teškom oko 500 miliona evra, dohvatila su se dva golijata: Bambi Banat u tužbi Trgovinskom sudu tvrdi da Jaffin keks "vito" po obliku, boji i pakovanju mnogo liči na njihovu "plazmu"
ISTI KEKS, DRUGO PAKOVANJE, ILI OBRNUTO: „Vito“…
Prema Zakonu o intelektualnoj svojini, žig je pravno zaštićeni znak kojim privredni subjekat obeležava svoje proizvode kako bi potrošači mogli da ih razlikuju od istovrsnih, a dizajn je izgled nekog proizvoda ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i materijalima od kojih je proizvod sačinjen ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom. Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumeva se i ukupan vizuelni utisak koji proizvod ostavlja na potrošača.
Bambijeve stručne službe ocenjuju da Jaffin keks „vito“ ima spoljni izgled njihovog keksa „plazma“: oba keksa imaju oblik produženog paralelopipeda sa istim zaobljenim krajevima, takav oblik „plazme“ potrošačima je poznat već nekoliko decenija, taj oblik i naziv „plazma“ sudskom odlukom su proglašeni čuvenim, uvažene marketinške organizacije utvrdile su najveći stepen snage razlikovanja tog spoljnjeg oblika keksa „plazma“ i niko ne može negirati te tekovine industrijske svojine, te ekonomsku vrednost spoljnjeg oblika „plazme“.
…i „plazma“
„Sasvim je osnovano da Bambi brani te tekovine pa je zbog povrede svojih žigova i ponašanja protivnog dobrim poslovnim običajima tražio sudsku zaštitu tužbom podnetom Trgovinskom sudu“, kaže za „Vreme“ Vesna Sarević iz agencije Meken Erikson. Do donošenja konačne presude, dodaje, Trgovinski sud je naložio da se popišu i zaplene sve zalihe ovog keksa u proizvodnim pogonima i magacinima Jaffe.
U Jaffi kažu da je „vito“ sjajan keks za one koji zdravo jedu, vežbaju, naporno rade, mnogo uče, oporavljaju se, rastu ili, jednostavno, vole da uživaju u dobrom keksu koji je bogat vitaminima, proteinima iz mleka i maslaca i sadrži med, a ne sadrži nikakve veštačke boje niti arome. „Prvi rezultati prodaje su pokazali da su potrošači prepoznali Jaffin neprikosnoveni kvalitet i u ovom keksu. Zahvaljujući najsavremenijoj, visoko automatizovanoj opremi za proizvodnju keksa, koja omogućava brojne uštede u proizvodnom procesu, ponosni smo što našim potrošačima možemo da ponudimo keks vrhunskog kvaliteta po najkonkurentnijoj ceni“, kaže za „Vreme“ Milica Ličina, PR menadžer kompanije Kappa star, u okviru koje se nalazi Jaffa.
U Bambiju tvrde da je „vito“ koncepcijski istovetan „plazmi“ po obliku, boji i po grafičkom rešenju pakovanja na kome je prelomljeni keks. U Jaffi naglašavaju da „vito“ ima i potpuno drugačiju ambalažu od „plazme“, da je kutija u kojoj je upakovan „vito“ žuta, dok je kod „plazme“ crvena, a da grafičko rešenje – prelomljeni keks – nije preuzet od Bambija već od Jaffinog slanog programa. „Uostalom, na pakovanju ‘plazme’ odavno više nije prelomljeni keks“, insistira Milica Ličina i dodaje da je oblik „vita“ pravougaonik, boja je ista kao i kod svakog keksa posle pečenja, ali da, u suštini, „gvint“ nije u obliku i pakovanju, već u ceni. „Vito“ je, naime, od „plazme“ za trećinu jeftiniji. „Povodom tužbe da su oblik i boja ‘vito’ keksa nalik na oblik i boju ‘plazma’ keksa, smatramo da ključni problem nije u izgledu keksa, već u činjenici da veoma kvalitetan keks nudimo našim potrošačima po mnogo povoljnijoj ceni od konkurencije“, objašnjava Milica Ličina. „Mi smo u poslednjih pet godina investirali 30 miliona evra u najsavremeniju opremu koja nam je omogućila brojne uštede. Linija na kojoj se proizvodi ‘vito’ potpuno je automatizovana, pa smo samim tim u mogućnosti da ‘vito’ ponudimo potrošačima po povoljnijoj ceni.“
„Ništa protiv nemamo da svoj keks prodaju po kojoj god hoće ceni“, kategorična je Vesna Sarević. „Samo neka izmene oblik keksa i grafičko rešenje pakovanja.“ „Ne dolazi u obzir“, uzvraća Milica Ličina. Presuda Trgovinskog suda očekuje se do kraja ove nedelje.
Da sve bude veselije, koliko god da „vito“ po obliku, boji i pakovanju liči na „plazmu“, toliko i jedan i drugi liče na keks za decu „plazmon“ koji se u Italiji proizvodi od 1902. godine. Proizvođač „plazmona“, italijanski „Dietetici Alimentari“, zaštitio je svoj brend u Evropskoj uniji i Americi, pa se Bambijeva „plazma“ na ta tržišta plasira pod nazivom „lane“, dok je na našem tržištu Bambi još 1968. godine sudskom odlukom dobio pravo da kod nas svoj keks prodaje pod imenom „plazma“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!