Zaštita i spasavanje u vanrednim situacijama regulisani su velikim brojem propisa u kojima su često protivurečna rešenja za čije je sprovođenje u praksi nadležno više državnih organa: ministarstva odbrane, unutrašnjih poslova, životne okoline, kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Ne postoji, međutim, nijedan pravni akt o usklađivanju njihovog zajedničkog delovanja, usled čega dolazi do dupliranja administrativnih, stručnih i operativnih kapaciteta
POLICAJCI, VATROGASCI…: Pokazna vežba
Na pokaznoj vežbi Sektora sa zaštitu i spasavanje „Ostružnički most 08“, u kojoj je demonstrirano spasavanje putnika iz kombija koji je probivši ogradu na Ostružničkom mostu pao u Savu, prikazani su sadejstvo vatrogasnih, žandarmerijskih i helikopterskih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, i načini korišćenja opreme i materijalno-tehničkih sredstava kojima raspolažu spasilački timovi. Tokom vežbe prikazani su postupci gašenja požara, transporta spasilačkih ekipa helikopterima, načini evakuacije povređenih putnika sa kopna, iz vode i vazduha i izvlačenja havarisanog vozila.
Posle uspešno obavljene vežbe ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić najavio je donošenje novog zakona o vanrednim situacijama, formiranje Uprave za krizne situacije i operativnog centra sa jedinstvenim telefonskim brojem 112, umesto današnjih 92, 93 i 94.
„U Srbiji se godišnje dogodi oko 30.000 vanrednih situacija: požara, saobraćajnih nesreća, poplava i ekoloških incidenata. U prethodne dve godine u njima je stradalo oko 700 ljudi, oko 2000 je povređeno, dok pričinjena materijalna šteta iznosi nešto manje od dve milijarde dinara“, naveo je Dačić.
Predsednik Srbije Boris Tadić, koji je takođe prisustvovao vežbi, rekao je da će reorganizacijom sektora MUP-a biti omogućeno sabiranje svih resursa kojima raspolažu MUP, vojska, preduzeća i različite službe spasavanja. „Podržavam reformu Sektora za zaštitu i spasavanje MUP-a Srbije, jer će ona poboljšati delovanje u vanrednim situacijama. Reorganizacija ovog sektora i donošenje zakona o vanrednim situacijama pomoći će da se prevaziđe nepripremljenost države u reagovanju, koja se pokazala u ranijim prilikama. Dobra organizacija je od presudnog značaja za uspešno delovanje u vanrednim situacijama.“
„Nije to puka promena naziva postojeće službe, već formiranje potpuno nove organizacione jedinice obučene i opremljene za reagovanje u vanrednim situacijama, uspostavljanje jedinstvenog operativnog centra ‘112’ u koji će se slivati i distribuirati sve relevantne informacije“, objasnio je za „Vreme“ Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova. „To znači da će se povećati broj zaposlenih, što je jako važno jer Srbija je imala najmalobrojniju vatrogasno-spasilačku službu u Evropi“, kaže Marić. „Vanredne situacije nisu samo požari i poplave, već i tehničko-tehnološke havarije, incidenti sa opasnim materijama, ptičji grip u krajnjoj liniji. Postojanje ove službe je jedan od uslova koji Srbija mora da ispuni da bi se našla u evropskom društvu.“
Zakon o vanrednim situacijama je već dva puta bio u skupštinskoj proceduri i oba puta je povučen jer nije postignut konsenzus o suštinskom pitanju: ko će biti „nosilac posla“ – MUP, vojska, Civilna zaštita ili Agencija za vanredne situacije. „Najvažnije je što smo konačno postigli konsenzus. To je važan trenutak za sve građane Srbije. Važno je da građani znaju da će jedna služba da brine o njima, pa makar bila i kuđena: ako ništa drugo, znaće se ko je odgovoran ako nešto ne bude išlo kako treba.“ Opredelili smo se za MUP, objašnjava dalje Marić, pre svega zbog resursa kojim raspolaže: vatrogasnim i žandarmerijskim, ronilačkim, alpinističkim i helikopterskim jedinicama. Prosto, to je za građane jeftinija opcija. „Nije to srpski izum, tako je ova služba organizovana u 26 evropskih zemalja.“
Novim zakonom, koji je ušao u program vlade u prvih 100 dana, biće precizno regulisan odnos Sektora za vanredne situacije sa lokalnom samoupravom: Sektor će biti kičma sistema na koji će lokalna samouprava kao aktivni učesnik moći da se osloni u sprečavanju i otklanjanju posledica elementarnih nepogoda, požara, ekoloških incidenata.
Značajna sredstva će se uložiti i u novu opremu. Tokom poslednje tri godine, za kupovinu opreme utrošeno je 17 miliona evra, što je nedovoljno da ova služba odgovori svim izazovima, ali je mnogo više nego što je ranije ulagano. Za tih sedamnaest miliona kupljeno je 67 vatrogasnih vozila, tri platforme za gašenje požara na visini, opremljeni su helikopteri za gašenje požara i spasavanje… S nabavkom opreme će se nastaviti i ubuduće, pored lične opreme biće kupljeno još specijalizovanih vozila, čamaca, letelica, opreme za spašavanje u slučaju zemljotresa, što je od strateškog značaja. Cilj je, kako kaže Marić, da Srbija na ovom planu bude dominantna sila u regionu. Već krajem godine oformiće se četiri regionalna centra za spasavanje od poplava: Niš, Kraljevo, Beograd i Novi Sad. „Tri godine smo pričali o željama, sada je na redu realizacija“, zaključuje Predrag Marić, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!