Kao jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, Sarajevo film festival je i ove godine najviše prostora dao ostvarenjima iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Turske, Rumunije, Grčke i Srbije
Osnovan još daleke 1995. godine, ovogodišnji Sarajevo film festival predstavio je preko sto filmskih ostvarenja iz regije i sveta, ukrasivši se i zvučnim imenima kinematografije kao specijalnim gostima – Majk Li, Kevin Spejsi, Orlando Blum, te Tod Hajns, čija ostvarenja, poput Dalekoodraja, VelvetGlodmine, Otrov… sarajevska publika ima priliku da vidi u programu „Tribute to“. Priznanje „Srce Sarajeva“ je ove godine dodeljeno Ket Wilers, producentkinji nekih od najznačajnijih filmova u regiji, poput Prekiše Milča Mančevskog i Ničijezemlje Danisa Tanovića, za doprinos promociji regionalne kinematografije u Evropi i svetu.
Ovogodišnji festival tradicionalno je otvoren najnovijim ostvarenjem bosanskohercegovačke kinematografije – film Snijeg, rediteljke Aide Begić, posleratna je priča smeštena u zabačenom bosanskom selu, u kome živi šest žena koje su izgubile muževe tokom rata. Same i izolovane, boreći se za golu egzistenciju, u jednom trenutku suočene su sa izborom – neko želi da kupi zemlju na kojoj žive. Priča o borbi za „bosanski san“ koji čine duhovne vrednosti ovog prostora, te suočavanjem sa onim što nam se dogodilo na individualnom nivou, prvi je rediteljkin dugometražni film. Na ovogodišnjem Kanskom festivalu osvojio je gran pri kritike, a uskoro kreće distribucija po regiji – prva na redu je Makedonija, dok će i beogradska publika uskoro imati priliku da ga vidi.
Kao jedan od najznačajnijih regionalnih festivala, Sarajevo film festival je i ove godine najviše prostora dao ostvarenjima iz Mađarske, Hrvatske, Slovenije, Turske, Rumunije, Grčke i Srbije. U okviru takmičarskog programa za igrani film, publika je imala priliku da vidi dve regionalne premijere – film Delta, mađarske produkcije, reditelja Kornela Mundrucoa, koji govori o „neprirodnoj“ ljubavi brata i sestre u zabačenim vodenim krajevima Delte, dok drugo ostvarenje dolazi iz Turske – MojMarloniBrando, reditelja Huseina Karabeja, (opet) govori o zabranjenoj, neshvaćenoj ljubavi između turske glumice i njenog kolege, Kurda, smeštenoj u kontekst tursko-kurdskog konflikta. Svoju „međunarodnu premijeru“ na SFF-u imao je i film Dejana Zečevića, Četvrtičovek, koji je takođe prikazan u okviru takmičarskog programa, i koji je do sada dobio jako dobre ocene publike. Da je regija u fokusu SFF-a dokazuje i produkcijski segment festivala, Cine-link, koji već pet godina deluje kao podrška koprodukcijskim projektima. Suština je da se mladim autorima iz regije (koja je ove godine proširena i na Austriju) pruži mogućnost da snime svoja prva filmska ostvarenja – do sada ih je bilo dvanaest.
FILM KOJI JE OTVORIO FESTIVAL: „Snijeg“ Aide Begić
Pored ovog, prostor mladim autorima iz Jugoistočne Evrope dat je i na Talent kampusu, koji se organizuje u okviru festivala već drugu godinu za redom. Ove godine će ukupno osamdeset mladih scenarista, reditelja, glumaca, producenata, imati priliku da učestvuje na radionicama, diskusijama, predavanjima, koja vode Nuri Bildž Cejlan, reditelj iz Turske, Branko Lustig, producent iz Hrvatske, Teri Džordž, britanski reditelj (čija su najznačajnija ostvarenja InthenameoftheFather i HotelRwanda), Slavoj Žižek, slovenački filozof i teoretičar filma, i Majkl Li, proslavljeni britanski reditelj kome ovo nije prvi put da dolazi u Sarajevo. Li ove godine učestvuje na festivalu sa svojim najnovijim ostvarenjem Happy–Go–Lucky, u kome prikazuje suočavanje sa drugačijim stvarnostima koje doživljava junakinja Popi kada se, nakon što joj je ukraden bicikl, odluči da otvori auto-školu, koja joj iz korena menja lagodan i bezbrižan život u severnom Londonu.
Dokumentarni i kratkometražni filmovi se mogu pogledati u okviru takmičarskog i programa „Panorama“. Među dokumentarnim filmovima koji se takmiče za „Srce Sarajeva“ za najbolji film, i novčanu nagradu od 3000 evra, čak četiri dolaze iz BiH, i sva četiri na različite načine govore o događajima tokom rata i njegovim posledicama. U tom smislu ističe se film Akoovogledaš, mama…, autora Mustafe Mustafića i Daria Novalića, koji prati sudbinu 45 štićenika iz jednog od sarajevskih domova za nezbrinutu decu, koja su tokom rata prebačena u Italiju. Iako je namera bila da se deca nakon rata vrate u BiH, nekoliko njih je ostalo u Italiji – zaboravljaju svoj jezik, grade nov identitet, no istovremeno pate od nostalgije. Iz Srbije je prikazan dokumentarni film Marka Jeftića Bajnevile, čija radnja prati osnivanje seksteta u beogradskom Domu penzionera.
Sarajevo ovih nedelju dana bukvalno „živi“ Festival, koji je nesumnjivo jedan od najznačajnijih kulturnih i filmskih događaja u regiji. I pored vatrometa, luksuza, gostiju i imena iz inostranstva, ipak je preovlađujući utisak da je reč o festivalu koji je pre svojevrsni eksces, negoli produkt zahuktalog razvoja bh kinematografije. Činjenica je da su preko godine bioskopi prazni (ali i da se samo jedan novi izgradio nakon rata), sa više nego siromašnom ponudom filmova, da je domaća produkcija prošle godine izbacila samo jedan film (pomenuti Snijeg Aide Begić), mogla bi da ukaže na potrebu da se novac iz budžeta, koji bi trebalo da bude namenjen kulturnim projektima, raspoređuje na više različitih adresa, a ne samo na SFF.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministar kulture Nikola Selaković potpisao je u okviru zvanične posete predsednika NR Kine Srbiji Si Đinpinga tri dokumenta u cilju daljeg osnaživanja kulturne saradnje koja potvrđuje "čelično prijateljstvo" između dve države
Galerija „Rima“ u Beogradu večeras će prvi put pokazati pismo Andre Bretona osnivača nadrealizma beogradskom sledbeniku Marku Ristiću iz 1932. godine, koje je kupljeno na aukciji u Parizu. Biće to početak međunarodnog obeležavanja stogodišnjice nadrealizma u Srbiji
Tatjana Soldat direktorka Kulturnog centra u Pekingu je jedna od stvaralaca "čeličnog prijateljstva" Kine i Srbije, navodi Kineska medijska grupa. Poslednje vesti o aktivnosti Srpskog centra su iz oktobra prošle godine
„Mestopriča“ je izložba kojom Mirjana Boba Stojadinović označava 25 godina rada. Njena tema je prostor, načini na koje prostor omogućuje kreativne, društvene i političke frekvencije svakodnevice
Zadužbina Milana Mladenovića sprema tužbu protiv vlasnika TV Pink jer neovlašćeno „obrađuje“ pesme kultne Ekatarine Velike. Kažu, hteo je da kupi prava, ali njima ne pada na pamet da to dopuste
Kad su reporteri RTS već ceo dan pocupkivali na aerodromu, red je bio i da dočekaju druga Sija. Na užas fanova Evrovizije, a sa fanovima Evrovizije se nije šaliti
Premijer Vučević najavio je ni manje ni više „kvantni skok“ u kulturi. Šta bi to trebalo da znači i da li je Nikola Selaković solidni garant srpske kulture
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!