ISTERIVANJE PRAVDE I POKRIVANJE BRLJOTINA: Baton Hadžiu
Čudnovati su putevi Haškog tribunala, i sve su čudniji kako se datum njegovog zatvaranja približava. Ovo je na svojoj koži iskusio poznati prištinski novinar Baton Hadžiu, bivši glavni urednik „Kohe ditorea“ i kasnije „Ekspresa“, koji je u utorak 20. maja uhapšen i prebačen u pritvorsku jedinicu Tribunala u Sheveningenu. Bilo je to drugo Batonovo pojavljivanje u Hagu; prvi put je u sudnicu ušao u maju 2002, kao svedok protiv Slobodana Miloševića. Ovaj put, međutim, Baton se našao na optuženičkoj klupi zbog nepoštovanja suda, za šta bi mogao da dobije novčanu kaznu do sto hiljada evra ili zatvorsku do sedam godina, ili i jedno i drugo.
Kako je ovaj istaknuti novinar, koji je tokom sukoba na Kosovu često bio meta kako srpske policije tako i „oslobodilaca“ iz UČK, od svedoka postao optuženi? Priča počinje pre nešto manje od godinu dana, u dalekoj Norveškoj, u stanu u kome je bio smešten zaštićeni svedok protiv Ramuša Haradinaja, kosovski Albanac koga ćemo za ovu priliku nazvati svedok X. Tokom 2007, gospodin X je u dva navrata (10. i 11. jula) ugostio svog zemljaka Bajruša Morinu, urednika prištinskog lista „Bota sot“ i savetnika u Ministarstvu za kulturu, omladinu i sport u kosovskoj vladi. Morinina poseta svedoku X nije bila privatna: on je u Norvešku otputovao o trošku Ministarstva, da ga kao dugogodišnji poznanik ubedi da ne svedoči protiv Haradinaja, čije je suđenje uveliko bilo u toku. Inače, mnogi svedoci optužbe u tom predmetu nisu se pojavili na suđenju, neki zato što su odustali, a neki zato što su likvidirani. Haradinaj je u nedostatku dokaza oslobođen početkom prošlog meseca.
Pomenuti svedok X je, međutim, ispoljio zavidnu bezbednosnu kulturu: čim mu je Morina javio da dolazi, on je naslutio razlog njegove posete, pa je o tome obavestio nadležne službe. Tako se dogodilo da su oba duga i mučna razgovora između Morine i gospodina X snimljena uređajima diskretno postavljenim u stanu. Na osnovu tih snimaka, tužilaštvo Haškog tribunala otvorilo je istragu protiv Bajruša Morine, ali i Astrita Haraćija, tadašnjeg ministra za kulturu, omladinu i sport, koji je Morinu poslao u Norvešku i dao mu instrukcije kako da razgovara sa gospodinom X.
Prištinska je čaršija mala, ali radoznala, tako da se sve brzo sazna. Kao što Haraćiju i Morini nije bilo teško da saznaju identitet i prebivalište svedoka X, tako se u istoj čaršiji brzo pročulo da su haški istražitelji razgovarali sa pomenutom dvojicom, te da imaju nameru da ih optuže zbog nepoštovanja suda. Gde je u svemu tome Baton? Njemu je u decembru prošle godine, nakon što je dokazni postupak protiv Haradinaja već bio završen, zapalo da za „Ekspres“ napiše priču o celom slučaju. Računajući da se sve ionako zna, Baton je u tekstu naveo ime gospodina X, čime se ogrešio o statut Tribunala.
Epilog priče je poznat: optužnica protiv Haraćija i Morine podignuta je prošlog meseca (obojica su izjavili da nisu krivi; suđenje im počinje ovih dana). Optužnica protiv Batona je, međutim, neko vreme bila zapečaćena. Kad mu je konačno rečeno da će biti optužen, on je sam otišao u policiju, gde se na njega spustila teška ruka zakona. Nakon što je prenoćio u pritvoru, izveden je pred sud, gde je izjavio da se ne oseća krivim, a sledećeg dana je pušten na slobodu, da čeka suđenje.
U pritvorskoj jedinici Hadžiu je možda imao prilike da se sretne sa Jovicom Stanišićem, bivšim šefom Državne bezbednosti, kog nije video od decembra 1997. Tada su se na Brezovici vodili tajni pregovori između grupe kosovskih intelektualaca (među kojima je bio i Baton) i Miloševićevog režima, koga je predstavljao Stanišić. Ideja je potekla sa albanske strane (delegaciju je vodio Mahmut Bakali), a cilj je bio da se spreči opšte krvoproliće na Kosovu, koje je uveliko bilo na pomolu. Pregovori su propali kada je Stanišiću iz Beograda stigao Miloševićev nalog da poruči Albancima da je rat neizbežan. Baton je, kao i Bakali, o tome svedočio pred Tribunalom.
Formalno uzev, nije nimalo sporno da je Baton Hadžiu prekršio Statut kada je napisao i objavio ime zaštićenog svedoka. Na suđenju će možda biti uzeto u obzir da je to učinio nakon što je dokazni postupak već bio završen, pa stoga to nije moglo da utiče na ishod. Sem toga, sud će možda ceniti i činjenicu da su identitet i mesto boravka svedoka X mesecima ranije bili poznati brojnim prijateljima Ramuša Haradinaja, pa njegov život nakon Batonovog teksta u „Ekspresu“ nije bio ništa ugroženiji nego ranije. S druge strane, teško je oteti se utisku da Tužilaštvo, nakon što nije uspelo da iza rešetaka smesti Haradinaja, ali ni one koji su za njegov račun ubijali svedoke, sada trenira strogoću na veoma lakoj meti. Njujorški Komitet za zaštitu novinara (CPJ), kao i neke druge esnafske organizacije, već su izrazile zabrinutost zbog ovog slučaja. U mesecima koji slede, lako bi se moglo pokazati da isterivanje pravde na novinarima nije najbolji način da se pokriju brljotine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!