Izložba
„Magi kao da se rodila sa muzikom u sebi“
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Divlja Evropa spada u retke "balkanološke" knjige koje ovaj evropski potkontinent ne demoniziraju, nego se u balkansko iskustvo empatijski suživljavaju, ali bez jeftinih marketinških politički korektnih formula
Podnaslov knjige Divlja Evropa, slovenačkog antropologa Božidara Jezernika (Biblioteka XX vek, Beograd, 2007,prevela s engleskog Slobodanka Glišić), glasi Balkan u očima putnika sa Zapada. Već i sam podnaslov jasno sugerira da ova knjiga sjajno korespondira sa Imaginarnim Balkanom Marije Todorove te Izmišljanjem Ruritanije Vesne Goldsvorti. U iznimno bogatoj bibliografiji priloženoj na kraju Jezernikove knjige, među stotinama bibliografskih jedinica, su, naravno, i spomenuta djela Todorove i Goldsvortijeve. Divlja Evropa spada u rijetke „balkanološke“ knjige koje ovaj evropski potkontinent ne demoniziraju, nego se u balkansko iskustvo empatijski suživljavaju, ali bez jeftinih marketinških politički korektnih formula.
Jezernikova knjiga sastoji se od jedanaest poglavlja. Kao u dobrom filmskom kadru, knjiga počinje panoramski, a kasnije se više zadržava na detaljima. Na početku, u pokušaju geografskog definiranja Balkana, citira se zanimljiva definicija stara (nepunih) stotinu godina. Izdanje Enciklopedije Britanike iz 1911. godine za Balkan veli da je oblast koja obuhvata „Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku-Slavoniju, Dobrudžu, Grčku, Iliriju, Makedoniju, Crnu Goru, Novibazar, Serviju i Tursku“. Informacije o Balkanu, „najmanje poznatom budžaku Evrope“, na Zapad su donosili putnici, no te se informacije baš i nisu mogle nazvati pouzdanim. Jezernikova je knjiga prepuna živopisnih primjera: od teze da Bosna graniči sa Albanijom, koja je objavljena u Didroovoj enciklopediji, preko priče o repatim Albancima kakva se može naći u knjigama engleskih autora još i tridesetih godina prošlog vijeka, do široko rasprostanjene predrasude o ženama s Balkana koje sve redom imaju „sise do pupka“ i koje su u stanju dojiti dijete koje nose na leđima jer mogu – kako je zabilježio Fortis, onaj isti koji je prvi zapisao Hasanaginicu – „doturiti bradavicu deci preko svog ramena ili ispod pazuha“.
Pojedina se poglavlja koncentriraju na konkretne balkanske zemlje i krajeve. U tom je smislu naročito zanimljivo poglavlje pod naslovom Istinska komedija zabune, koje se bavi Makedonijom. Čak i u kontekstu dnevnopolitičke situacije, Jezernik ovdje daje dobar uvod u svu kompleksnost Makedonije, zemlje koja je zbog svoje etničke raznolikosti u devetnaestom vijeku inspirisala stvaranje francuske riječi macédoine, što znači salata od miješanog voća i povrća. Jako je inspirativno i poglavlje Most između varvarstva i civilizacije, a koje je u cijelosti posvećeno jednom gradu – Mostaru, odnosno tamošnjem Starom mostu. Jezernik nam kroz mnoštvo citata otkriva kako su u devetnaestom vijeku faktički svi putnici koji su prolazili kroz Mostar bili ubijeđeni da je most sagrađen u vrijeme Rimskog, a ne Osmanskog carstva. Zapadnjačko potcijenjivanje Turaka (i Balkanaca) općenito išlo je dotle da su generalno smatrali kako oni nisu u stanju napraviti tako lijep most.
Poglavlje koje se bavi istorijom kafe, značajem ovog napitka za Balkan te amblematskom snagom rituala vezanih za ispijanje kafe u zapisima putnika sa Zapada (Tamo gde se u raj stizalo srkanjem đavolje tekućine), također je karakteristično kao ilustracija tipičnog doživljaja Balkana. Kroz metamorfozu arapskog termina kayf u balkanskim jezicima (keif, kef, ćeif, ćef) i kroz (navodnu) nemogućnost prevođenja tog termina na zapadne jezike (ako zanemarimo dolce far niente iz Balkanu bliske Italije), Jezernik nam približava viziju Balkanaca kao pasivnih, dokonih i lijenih ljudi.
U posljednjem poglavlju, preko „kratkih rezova“ koji vode „kroz burnu istoriju i zapetljanu geografiju“ Rumunije, Bugarske, Grčke, Albanije, Srbije, Crne Gore, Makedonije te Bosne i Hercegovine, autor još jednom potvrđuje tačnost teze Marije Todorove da se Balkan zapravo najkraće može definirati kao otomanska baština. Tragedija Balkana, kao da poručuje Jezernik, započinje u momentu kad se balkanske zemlje od balkanstva pokušavaju „emancipirati“. U onim aspektima života u kojima su balkanske zemlje najdalje otišle u evropeizaciji (Jezernik navodi modu i arhitekturu), Balkan se zapravo i nema čime pohvaliti, situacija je drukčija kad je riječ o onome gdje se otomansko naslijeđe pokazalo žilavijim (hrana i kafane). Na samom kraju knjige stoji: „Čim su Osmanlije otišle, evropeizacija je postala rutinska pojava, a stari balkanski duh je umro. U tom procesu mitologija je zamenila istoriju; tolerancija i multikulturalnost bili su prve žrtve.“
S gubitkom starog balkanskog duha, balkanski su gradovi u dobroj mjeri izgubili svoju istoriju. U njima su najčešće otomanske građevine uništene, a zamijenile su ih „štedljive imitacije francuskih i britanskih zgrada“. Britanski putnik s kraja devetnaestog stoljeća piše da su, nakon „evropeizacije“, balkanske varoši i gradovi „popločani dobrim namerama i ničim više“. Odgovor na pitanje kamo vodi put popločan dobrim namjerama, poslovičan je. U džehenem, kazali bi Turci.
Izložba „Magi – Kad krenem ka“, posvećena jedinstvenoj Margiti Magi Stefanović donosi do sada neviđene fotografije iz života članice kultne Ekatarine Velike
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve