U ovoj fazi kampanje ima čini se više međusobnog osporavanja i omalovažavanja, nego obećavanja. Laže se i ovog puta dosta, mada nijedan naš još nije slagao kao Hilari Klinton o sletanju na tuzlanski aerodrom 1996.
KONVENCIJE, SUSRETI, AGITACIJA: Boris Tadić,…
Omladinska mreža G17 plus je prvog aprila u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu organizovala akciju „Radikalililili“, tokom koje su se podsmevali obećanjima funkcionera Srpske radikalne stranke koja nisu ispunjena. Delili su letke „Obećanja radikala su prvoaprilska šala. Radikalilililili!“
Radikali su odgovorili kontraakcijom parolama „Prepošteni Dinkić“ i „Nije šala, nije šala, borba protiv kriminala“.
Posle objavljivanja imovinskih karti funkcionera DS-a i G17 plus pojavilo se i nekoliko novinskih tekstova o zaostavštini pokojnog gradonačelnika Beograda Nenada Bogdanovića. Njegova porodica je odbacila insinuacije o njegovom velikom bogatstvu, a i sam predsednik Tadić je u pismu „Politici“ zahtevao da novinari daju istražnim organima podatke ako ih imaju, a da ne objavljuju insinuacije. Iz „Politike“ odgovaraju da oni neće obavljati posao istražnih organa.
…Vojislav Koštunica i Velimir Ilić,…
Radikali nisu odustali od priče o korupciji i uglavnom ponavljaju stare optužbe.
Neobično, a opet uobičajeno: dok političari jedni drugima prete zatvorom, partije, kao i ranije, i u zatvoru traže kandidate. Unija Roma Srbije apelovala je na predsednika Srbije Tadića da u okviru ustavnih prava i zakonskih ovlašćenja omogući da se legendarni fudbaler i bivši sportski funkcioner Dragan Džajić, koji je u pritvoru zbog sumnje za umešanost u malverzacije prilikom transfera fudbalera, brani sa slobode. Kažu da će ga kandidovali za poslanika.
…Aleksandar Vučić,…
CILJANEKAMPANJE: Vidljivi su pokušaji uspostavljanja mostova ka pojedinim socijalnim grupama. Predsednik Srbije Boris Tadić je posetio Savez samostalnih sindikata Srbije. Posle razgovora sa sindikalnim funkcionerima u kojima su učestvovali i ministri ekonomije, finansija i rada i socijalne politike Mlađan Dinkić, Mirko Cvetković i Rasim Ljajić predsednik Tadić je izjavio da će insistirati na otpočinjanju socijalnog dijaloga koji bi trebalo da dovede do trajnog i održivog rešenja za probleme radnika u uslovima tranzicije. Obećao je da će u saradnji sa nadležnim ministarstvima, pokrenuti proceduru za hitno donošenje zakona protiv mobinga – zlostavljanja zaposlenih na radnom mestu. S druge strane, oseća se i porast sindikalnog pritiska. U utorak su radnici Magnohroma demonstrirali pred vladom tvrdeći da žive teže od Srba na Kosovu – imaju slobodu kretanja, ali nemaju šta da jedu.
…Čedomir Jovanović
Predsednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović je u razgovoru s predstavnicima omladinskih organizacija u Centru za kulturnu dekontaminaciju naglasio da je uloga mladih u izbornom procesu veoma značajna, ali da najviše mogu da urade ukoliko ne budu pod patronatom partija, što ne znači da treba da se u potpunosti distanciraju od njih. Predlaže formiranje Agencije za rešavanje problema mladih.
VERIDBAIUDAJA: Još se provodadžiše i spekuliše o mogućim postizbornim koalicijama.
Čedomir Jovanović izrazio je uverenje da će LDP posle parlamentarnih izbora ući u vladu sa Demokratskom strankom i G17 plus.
Portparol Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Marton govori o očekivanju da će pobediti proevropska koalicija, čiji je nosilac liste Boris Tadić. Tvrdi da najnovija istraživanja (u izveštajima se ne precizira koja) pokazuju da Koalicija „Zajedno za Vojvodinu – Nenad Čanak“ već ima deset odsto glasova i da to uliva nadu da će 11. maja na pokrajinskim izborima imati dobar rezultat.
Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavljuje da je mogućnost da ta stranka uđe u koaliciju sa Demokratskom strankom apsolutno isključena, pošto SPS nije spreman na bilo kakav dogovor u kome učestvuju Nenad Čanak ili Vuk Drašković. Kaže da je realno da novu vladu čine SPS, Srpska radikalna stranka i Demokratska stranka Srbije.
KURSEVRO: Možda i zato što vide da se u medijski zamišljenoj koaliciji koju bi oni predvodili rogovi sudaraju u vreći, demokrate su počele da naglašavaju da neće da govore o koalicijama i ponavljale su da se obraćaju direktno narodu. Nastoje da na vrhu liste izbornih poruka održe evropsku temu, da ospore Koštuničinu tvrdnju da će Srbija ući u EU za mnogo, mnogo godina, pa i da ponove da će ako oni uđu u vladu, Srbija ući u Evropu mnogo, mnogo pre.
Zamenik predsednika Demokratske stranke i ministar pravde Dušan Petrović izrazio je, na primer, očekivanje da će Srbija uskoro potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
U izbornu polemiku Tadićevog i Koštuničinog tabora uključene su bar tri lige funkcionera.
Iz Tadićevog tabora su ponavljali da Koštuničina stranka vodi politiku samoizolacije.
Ministar trgovine i usluga i funkcioner DSS-a Predrag Bubalo u raspravi za okruglim stolom „Održivi razvoj Beograda i Srbije“ odgovara da se Srbija ne može vratiti u devedesete godine prošlog veka, jer je promenila društveno-političko uređenje i iz socijalizma prešla u kapitalizam, a u proteklom periodu privatizovan je veliki broj firmi i kod nas sada posluje oko 2000 stranih i veliki broj domaćih kompanija.
Ministar odbrane Dragan Šutanovac izneo je optužbe da su predsednik vlade Vojislav Koštunica i ministar za Kosovo i Metohiju Slobodan Samardžić stajali iza nereda u Beogradu i Kosovskoj Mitrovici posle 17. marta. Odgovara mu savetnik premijera Branislav Ristivojević rečima da su te lažne optužbe potpuno identične sa optužbama koje stižu iz NATO-a. S te strane se Šutanovcu zamera da je za to da srpski vojnici ginu u Avganistanu i Iraku. Ristivojeviću odgovara Dušan Spasojević iz Ministarstva za odbranu, a potom ministar odbrane optužuje Demokratsku stranku Srbije da protiv njega vodi prljavu kampanju. Novinarima deli faksimil odluke da bi pokazao da je vlada Vojislava Koštunice 31. avgusta 2006. odobrila angažovanje profesionalnih vojnika u mirovnoj misiji u Avganistanu. Iz DSS-a odgovaraju da je tamo poslat jedan lekar.
Odgovarajući na zamerke da je diplomac američko-nemačkog Maršal centra, Šutanovac kaže da obrazovne programe te institucije prate predstavnici više od sto država, a da je kurseve u Maršal centru završilo 158 polaznika iz Srbije, 289 pitomaca iz Rusije i 111 iz Belorusije.
U ovoj fazi kampanje ima čini se više međusobnog osporavanja i omalovažavanja nego obećavanja.
Repertoar sukoba je proširen. Uz osporavanje osnovanosti sumnje u kosovsku zakletvu demokrate vode sa ministrom za KiM Samardžićem polemiku o tome da li je on predložio podelu Kosova. On tvrdi da nije. Polemika se prenosi na to da li Samardžić na terenu komunicira samo s funkcionerima DSS-a. Tvrdi da komunicira i sa demokratama i sa G17 plus. Kad je postalo jasno da je srpska politika na Kosovu ugrožena izbornom vrućicom, ugrožena lopta se malo spušta izjavama o tome da ministarstva spoljnih poslova i KiM i u novoj situaciji sarađuju.
Koštunica, koji je započeo kampanju intenzivnije nego što se očekivalo (skup u Beogradskoj areni, turneja po Šumadiji) ponavljao je kako je izgubio poverenje u DS i G17 plus. Iz njegove stranke su u svakoj prilici, pa i ovoj, dopunski ciljali na Čanka. Nešto od te taktike napada na tačku za koju misle da je najslabija primenjuju i radikali. Potpredsednik Srpske radikalne stranke Milorad Mirčić, na primer, izjavljuje kako je zahtevima za uvođenje funkcije predsednika Vojvodine i za većim stepenom samostalnosti, koji su aktuelizovani u predizbornoj kampanji, počela „kosovizacija“ Vojvodine.
Kulminirala su i sporenja oko sudbine koncesije za izgradnju autoputa Horgoš–Požega (opisanim na drugom mestu u ovom broju „Vremena“) u kojima su funkcioneri iz Čankove grupacije išli nešto dalje od DS-a.
Vlada Srbije je u prošli četvrtak većinom glasova odbacila predlog Ministarstva za infrastrukturu da koncesionar austrijski Alpina Por započne radove na autoputu Horgoš–Požega, a u ponedeljak donela solomonsku telefonsku odluku o zamrzavanju ugovora. Koštuničina stranka je u međuvremenu optuživala drugu stranu da radi na tome da propadne ovaj koncesioni ugovor, ali i da ne zaživi gasni aranžman sa Rusijom.
Demokrate i G17 plus ponavljaju da je slučaj nepotrebno politizovan, da i oni jesu za to da se put gradi, ali da samo traže neophodne garancije. Predsednik Tadić ih je u tome podržao.
Radikalima svađa u dosadašnjoj vladajućoj koaliciji očito ide u prilog. Oni vide da je kredibilnost vladajuće strukture potkopana međusobnim osporavanjima. Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić izriče ocenu da je sukob u vladi uveo Srbiju u veliku krizu, što je nedopustivo, jer promene vlasti moraju da budu neosetne po vitalne interese zemlje. (Uzgred, zalaže se da se koncesija realizuje i da radovi počnu, zanemarujući to da se neki sećaju koliko su oštro radikali govorili protiv koncesija.)
I u ovoj kampanji se, naravno, dosta laže, mada, ruku na srce nijedan učesnik ovog takmičenja još nije slagao tako kao Hilari Klinton u američkoj predizbornoj kampanji o sletanju na tuzlanski aerodrom pod kišom metaka, a snimili je kako se mirno pozdravlja s nekom devojčicom…
Kako se izračunavaju mandati
I šesnaest godina posle uvođenja proporcionalnog sistema D’Ontov sistem izračunavanja broja mandata za mnoge je misterija. To je zato što naš mentalitet ne prihvata da politika ima veze s matematikom, jer i naš neuspeh je uvek veći i slavniji od njihovog bednog uspeha, naših je uvek na neki način više, bolji su i lepši i nikako se ne daju uporediti s njihovima. A formula je tako jednostavna: do ponoći se deli sve sa svačim (za pet lista to je 1000 računskih operacija), a od ponoći svako nosi svoje:
Član82.
Republička izborna komisija raspodeljuje mandate primenom sistema najvećeg količnika.
Mandati se raspodeljuju tako što se ukupan broj glasova koji je dobila svaka pojedina izborna lista podeli brojevima od jedan do zaključno sa brojem 250.
Dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini a u obzir se uzima 250 najvećih količnika. Svaka izborna lista dobija onoliko mandata koliko tih količnika na nju otpada.
Ako dve izborne liste ili više izbornih lista dobiju iste količnike na osnovu kojih se dodeljuje jedan mandat a nema više neraspodeljenih mandata, mandat će se dodeliti listi koja je dobila ukupan veći broj glasova.
Ako nijedna izborna lista nije dobila najmanje 5% glasova, raspodela će se izvršiti na način određen u st. 1. do 3. ovog člana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!