Srbija je prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku
Slobodan Nakarada
Mnoge tranzicione ekonomije prihvatile su kao neospornu činjenicu da je razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) izuzetno važan za industrijsko restrukturiranje, te su samim tim formulisale programe i politiku za razvoj preduzetništva. Ekonomski pokazatelji i sam razvoj znatno variraju među zemljama u tranziciji u regionu Istočne Evrope, ali veliki broj nezaposlenih je bolan problem za sve. U suštini, razvoj MSP-a zaostaje u zemljama Istočne Evrope gde nedostaje zakonsko, infrastrukturalno i finansijsko razumevanje preduzetništva.
Sveobuhvatna promocija preduzetništva kroz formiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) jeste od izuzetne važnosti za uspešnu transformaciju iz centralizovane u tržišnu ekonomiju, kao i za opštu demokratizaciju društva zemalja u tranziciji. Mala i srednja preduzeća se prepoznaju kao generatori ekonomskog razvoja, ali i kao izvori održivog razvoja. Unutar ovog sektora mikro i mala preduzeća su od posebnog značaja, jer se mogu smatrati začetnicima preduzetništva, pogotovo u sredinama koje se suočavaju sa velikom nezaposlenošću i siromaštvom.
Srbija je, takođe, prihvatila da je razvoj MSP-a nužnost kako bi se nezaposlenost i siromaštvo smanjili, ali se sve manje-više svelo na političku retoriku i mrtvo slovo na papiru. MSP se koristi za političko nadmudrivanje i zahvalna je tema za pridobijanje glasova na izborima.
Suštinskih promena, međutim, nema i, umesto da podstičemo preduzetništvo, mi ga sputavamo i gušimo.
Raspad sistema centralizovane ekonomije doveo je do totalnog osiromašenja naroda i suočavanja sa rastućom inflacijom, ekonomskom nesigurnošću i sve većim nepoverenjem u bankarski sistem. Uništene su sve rezerve pomoću kojih bi eventualno bilo moguće započeti neki biznis. U nerazvijenim regionima, kako seoskim tako i industrijskim, mora da se ostvari strukturalna promena, te MIKROKREDITIRANJE može da bude jedan od načina kako da se prevaziđe postojeća stagnacija u razvoju. MSP može odigrati veoma važnu ulogu u ovim nerazvijenim područjima jer bi proizvodio i vršio distribuciju svojih proizvoda na lokalnom nivou, što bi samim tim generisalo nova zapošljavanja i prihode lokalnom stanovništvu.
Jedan od najvećih problema sa kojim se suočava MSP u Srbiji, kao i u svim zemljama u tranziciji, jeste nedostupnost finansijskim sredstvima, odnosno obezbeđivanje INICIJALNIH sredstava za one preduzetnike koji bi pokrenuli neki nov posao. MSP ima ograničen pristup izvorima finansiranja (banke) iz sledećih razloga:
– pozajmice mikro i malim preduzećima su veoma rizične, jer se ova preduzeća suočavaju s velikim brojem izazova: promenama na tržištu, velikim stepenom neuspešnosti, lošom društvenom klimom, neadekvatnim zakonskim aktima i nedostatkom kolaterale;
– komercijalne i kreditne banke nemaju dovoljno iskustva i sluha za MSP. Banke nemaju dovoljno stimulativnih programa, a i administrativni troškovi za obradu tih kredita su veliki u odnosu na traženi iznos;
– banke su nedovoljno transparentne u evaluaciji same pozajmice i nedostaju im stručnjaci koji razumeju projekte MSP-a;
– MSP nije u stanju da obezbedi neophodan kolateral – osiguranje za navedene pozajmice;
– za MSP ne postoji dovoljno tržišnih informacija i kreditne istorije.
Sve ove nedostatke MIKROKREDITIRANJE može da prevaziđe. Iskustva u mikrokreditiranju kroz programe koji su započeti u nekim zemljama su vrlo ohrabrujuća. Strukturalne promene koje su nastale u pomenutim zemljama stvorile su veoma veliku potražnju za mikrokreditiranjem.
U zemljama u tranziciji kao posledica restrukturiranja industrije i poljoprivrede samozapošljavanje se otvorilo kao jedna od mogućnosti borbe protiv nezaposlenosti, uključujući tu i ljude koji žive na samoj granici egzistencije. Mnogi nezaposleni su suočeni s neophodnošću samozapošljavanja kako bi mogli da izdržavaju sebe i svoje porodice. Da bi se pospešila tranzicija i pomoglo žrtvama ekonomskih transformacija i da bi se prevazišlo siromaštvo i smanjila nezaposlenost, neophodno je što pre omogućiti u Srbiji stvaranje mikrokreditnih ustanova.
Postoji nedvosmislena potreba da se iskoriste iskustva i metodologije zemalja Zapadne Evrope i prenesu u zemlje koje su u tranziciji kako bi se napravio efikasan strukturalni mehanizam za promociju i osnivanje malih i srednjih preduzeća. Takođe bi trebalo obratiti pažnju na postojeći MSP, jer se njegovim daljim razvojem stvaraju nova radna mesta.
U Srbiji još nije stvorena neophodna infrastruktura za mikrokreditne institucije: Potrebno je obezbediti finansijski ambijent i kapacitete da bi mikrokreditne ustanove postale profesionalne i samoodržive institucije. Mikrokreditni programi mogli bi da služe kao alternativa za beneficije koje dobijaju nezaposleni kroz programe za obučavnje /prekvalifikacije/, jer suštinski doprinose samozapošljavanju i ekonomskoj nezavisnosti.
Da bi se ostvario navedeni cilj, predlažemo sledeće korake:
– izvršiti promociju na nacionalnom nivou politike prema MSP-u kao i mikrokreditnim ustanovama;
– podstaći pilot-programe kako bi se razvili nacionalni modeli koji su prihvatljivi za društvo i poslovnu sredinu;
– izvršiti evaluaciju postojećih iskustava i organizovati nacionalne i regionalne radionice;
– stvoriti srednje i dugoročne planove za izgradnju kapaciteta i programa za stvaranje samoodrživih mikrokreditnih organizacija;
– stvoriti preduslove za dugoročno nacionalno i međunarodno finansiranje kako bi se ostvario nacionalni program za mikrokreditiranje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Na pitanje da li se radi na reviziji i kontroli biračkih spiskova, slobodi medija i migratornim prijavama za prebivalište, odgovor je da se ne radi. Mi, kao opozicija vlasti – koalicija ‘Srbija protiv nasilja’ i koalicija NADA, uputili smo pismeni poziv strankama na vlasti da hitno reaguju na zahteve, ali nismo dobili nikakav odgovor osim nekih vazdušastih reagovanja, ništa napismeno i zvanično. A vreme teče”
U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha
Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada
Poznavaoci sektora bezbednosti upozoravaju da je van pameti i zdravog razuma slati ljude u uniformama da sprečavaju terorističke napade. Logičnije je da se to radi kako je uobičajeno – u civilu i bez privlačenja pažnje. Ali u tom slučaju izostali bi političko-marketinški efekti
“Na fakultetima se vrlo često dešava situacija koja je još gora nego sa neregularnim lokalnim i parlamentarnim izborima. Ovde se sprečava sam nastanak novih organizacija”, kaže za “Vreme” profesor FPN Filip Ejdus
Već godinama javnost sluša o pokvarenim kočnicama, otpalim prozorima i vratima, pa sve do zapaljenih gradskih autobusa, a nedavno je, nažalost, izgubljen i život zbog takvog stanja u GSB-u. U kakvom stanju saobraćaju vozila javnog prevoza? Čija je odgovornost i kuda sve to vodi
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.