Šestorica ubijenih i 13 privedenih pripadnika kriminalne grupe Lirima Jakupija zvanog "Nacista", begunca iz kosovskog zatvora Dubrava, bilans je velike akcije makedonskog MUP-a u selima u pograničnom regionu na Šar-planini
Makedonski MUP je podneo 17 krivičnih prijava, protiv privedenih i protiv još četiri lica u bekstvu (među kojima je i Lirim Jakupi Nacista, koji je u vreme oružanih sukoba na jugu Srbije bio jedan od glavnih saradnika eks-komandanta Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca Šefćeta Muslijua) – zbog terorizma, udruživanja radi neprijateljske delatnosti i nelegalne trgovine oružjem. U akciji je zaplenjeno oružje ruske i nekadašnje jugoslovenske prozivodnje, kojim se mogao opremiti bataljon od 650 vojnika, što je prema rečima makedonske ministarke unutrašnjih poslova Gordane Jankulovske najveća zaplena ilegalnog oružja do sada. Zaplenjeno oružje imale su mogućnost da vide novinarske ekipe iz susedstva, kao i diplomatski predstavnici u Skoplju, a prema MUP-u, tolika količina oružja (ručni i raketni bacači, „zolje“, „ose“, topovi-bestrzajci, minobacači, granate…) najverovatnije je trebalo da bude korišćena u budućoj eskalaciji sukoba na mnogo širem terenu. Ministarka Jankulovska je izjavila da će u istrazi, preko izjava privedenih i obaveštajnih informacija, dokazivati na koji način, odakle i u kom periodu je oružje dopremljeno na Šaru.
U prvim reakcijama, premijer Nikola Gruevski je ocenio da je policijska akcija bila „visoko profesionalno izvedena“ i u pravcu „sprovođenja prava na celoj teritoriji Makedonije“. Među onima koji su je pozdravili, za makedonsku javnost koju pojedini albanski čelnici permanentno zastrašuju mogućnošcu „ponavljanja 2001“, posebnu težinu ima ocena američke ambasadorke u NATO-u Viktorije Nuland, koja je sutradan posle akcije u Skoplju predvodila visoku američku međuresorsku delegaciju, čiji je zadatak bio procena makedonskih dostignuća na putu ka Alijansi. „Mogu da kažem da smo bili obavešteni o ovoj akciji bezbednosnih snaga. Impresioniralo nas je da su je izvele multietničke policijske snage, što ističe važnost ovakvih struktura u zemlji“, izjavila je Viktorija Nuland.
Ipak, nisu svi bili jednoglasni u pohvalnim ocenama akcije. Iako je stav vladajućeg VMRO-DPMNE-a da je „građanima dosta nestabilnosti, reketiranja i bezakonja i da treba sačuvati prisebnost i shvatiti da su akcije MUP-a usmerene samo ka kriminalcima“, među reakcijama makedonskog dela opozicije bilo je i mišljenja da su se ostvarile njihove tvrdnje u parlamentu kako se ne radi o običnim kriminalnim bandama, već o terorističkim grupama koje ugrožavaju bezbednost zemlje i da ne treba euforično pozdravljati akciju koja nije do kraja završena, jer je vođa grupe uspeo da pobegne. S druge strane, Amnesti internešnel je izjavom Nikole Dakvorta, direktora Programa za Evropu i Centralnu Aziju, upozorio makedonske vlasti i albansku zajednicu u Makedoniji da poštuju ljudska prava, i istakao da usled političkih tenzija između partija etničkih Makedonaca i Albanaca u parlamentu događaji kao onaj od 7. novembra mogu da dovedu do kršenja ljudskih prava.
RATNI ARSENAL: Zaplenjeno oružje u Makedoniji
Makedonski parlament je sa 51 glasom „protiv“, 12 „za“ i pet uzdržanih u ponedeljak odbio predlog opozicione Demokratske unije za integraciju (DUI, nastalo pacifiziranjem nekadašnje Oslobodilačke armije Albanaca iz sukoba 2001) da se održi vanredna rasprava o akciji u selu Brodecu. Koordinator DUI-ja Rafiz Aliti, čiji su se poslanici posle šestonedeljnog bojkota vratili u Sobranje, optužio je vlasti zbog neodmerene primene sile i zbog navodnog fizičkog maltretiranja privedenih u akciji. „Ozbiljno zabrinuta zbog intervencije policijskih snaga“, DUI je optužio i vladajući VMRO-DPMNE i Demokratsku partiju Albanaca da su odgovorni zbog disproporcionalne upotrebe sile nad civilnim stanovništvom, kao i zbog privođenja bivših članova ONA u akciji koja se navodno sprovodila u nekoliko skopskih naselja. Lider partije Ali Ahmeti je čak izjavio da i pronađena velika količina oružja nije dovoljan razlog za akciju MUP-a, jer „jedna mala grupa, koliko god da je naoružana, ne može da bude efikasna baš zbog njene brojnosti“. „Mi redovno osuđujemo kriminalne grupe i distanciramo se od njih, ali u ovakvim se akcijama mora računati i na to da nema posledica po građane koji nemaju nikakvu krivicu“, rekao je Ahmeti. I tetovski gradonačalnik Hazbi Lika, kadar DUI-ja, protestovao je zato što nije bio informisan o akciji a, prema njegovim rečima, opštinska delegacija je posle posete selu Brodecu zaključila da je „sprovedena brutalna sila bez selekcije ciljeva“ i da je među žiteljima, etničkim Albancima, prisutna „uznemirenost zbog sudbine povređenih koji se nalaze u zatvoru ili bolnicama“.
Procena DUI-ja je da akcija ugrožava evroatlantske apsiracije Makedonije i pogoršava međuetničke odnose, a njen tajming će sigurno biti predmet daljih komentara i na političkoj sceni i u medijima. Nakon što su u poslednjim napadima kriminalnih ili terorističkih bandi na policijske patrole iz zaseda ubijeni jedan komandir policijske stanice (osumnjičeni za njegovo ubistvo je ovih dana isporučen sa Kosova) i jedan 24-godišnji policajac, lider vladajuće DPA Menduh Tači je u emisiji „Vraćanje oružju“ jedne televizije iz Tirane izjavio da je „cela teritorija Makedonije pod kontrolom vlasti“ i da „nema nijednog nekontrolisanog žarišta“. Menduh Tači je obećavao da DPA „neće dozvoliti spektakularne akcije jedinica vojske i policije“. I, usledila je Planinska bura… Policijska akcija možda je preduhitrila eskalaciju na terenu, jer su mediji već spekulisali da je jedan od poslanika DPA u parlamentu, Daut Redžepi Leka, u tetovskom rejonu organizovao „odbrambene grupe“ za zaštitu stanovništva od organizovanih kriminalnih grupa koje navodno kontroliše DUI. Žestoka akcija specijalaca, neposredno pre izbora na Kosovu 17. novembra, odmah posle delimično negativnog izveštaja Evropske komisije o Makedoniji koji je rasplinuo nade makedonske javnosti o eventualnom dobijanju datuma za pregovore u vreme slovenačkog mandata, i dan uoči posete visoke američke delegacije predvođene ambasadorkom Nuland, otvaraće i dalje mnoga pitanja.
Samo nekoliko dana pre policijske akcije, u obračunu kriminalnih bandi kod tetovskog sela Odri ubijen je još jedan begunac iz kosovskog zatvora, inače osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog terorizma, Džavid Morina, poznat kao Komandant Drenica, koji je prema medijskim izveštajima hteo da se pridruži grupi Jakupija Naciste. Skopski mediji su tada navodili neimenovane obaveštajne izvore prema kojima su rođaci i prijatelji Džavida Morine došli sa Kosova u tetovski kraj da bi se osvetili njegovim ubicama i naručiocima ubistva. Prema medijskim spekulacijama, iza počinilaca Morininog ubistva – koji je navodno pre ubistva bio mučen i pretučen – stoji grupa Agima Krasnićija iz skopskog sela Kondovo (njegov brat, ranjen u obračunu, oporavlja se u skopskoj bolnici), blizak vladajućoj Demokratskoj partiji Albanaca. Partije albanskog bloka iskoristile su ubistvo Džavida Morine da, u inače napetoj atmosferi, razmene uzajamne optužbe. DPA je optužila DUI da podržava kriminalne grupe koje žele da destabiluzuju Makedoniju, a DUI je uzvratio kontraoptužbom da je DPA odgovorna za pogoršanje bezbednosne situacije. Ali, ispadnu li tačne spekulacije o partijskom trange-frangeraju sa podzemljem, odnosno da je eliminacija Kosovara Morine, uz zatvaranje očiju policije, prepuštena albanskim kriminalnim grupama iz Makedonije, opasnost od daljeg gubljenja kontrole nad situacijom postaje još veća. Ohrabrivanje kriminalaca bilo koje nacionalnosti i uz bilo čiju partijsku (patriotsku) podršku najkraći je put u haos.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!