Šestorica ubijenih i 13 privedenih pripadnika kriminalne grupe Lirima Jakupija zvanog "Nacista", begunca iz kosovskog zatvora Dubrava, bilans je velike akcije makedonskog MUP-a u selima u pograničnom regionu na Šar-planini
Makedonski MUP je podneo 17 krivičnih prijava, protiv privedenih i protiv još četiri lica u bekstvu (među kojima je i Lirim Jakupi Nacista, koji je u vreme oružanih sukoba na jugu Srbije bio jedan od glavnih saradnika eks-komandanta Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca Šefćeta Muslijua) – zbog terorizma, udruživanja radi neprijateljske delatnosti i nelegalne trgovine oružjem. U akciji je zaplenjeno oružje ruske i nekadašnje jugoslovenske prozivodnje, kojim se mogao opremiti bataljon od 650 vojnika, što je prema rečima makedonske ministarke unutrašnjih poslova Gordane Jankulovske najveća zaplena ilegalnog oružja do sada. Zaplenjeno oružje imale su mogućnost da vide novinarske ekipe iz susedstva, kao i diplomatski predstavnici u Skoplju, a prema MUP-u, tolika količina oružja (ručni i raketni bacači, „zolje“, „ose“, topovi-bestrzajci, minobacači, granate…) najverovatnije je trebalo da bude korišćena u budućoj eskalaciji sukoba na mnogo širem terenu. Ministarka Jankulovska je izjavila da će u istrazi, preko izjava privedenih i obaveštajnih informacija, dokazivati na koji način, odakle i u kom periodu je oružje dopremljeno na Šaru.
U prvim reakcijama, premijer Nikola Gruevski je ocenio da je policijska akcija bila „visoko profesionalno izvedena“ i u pravcu „sprovođenja prava na celoj teritoriji Makedonije“. Među onima koji su je pozdravili, za makedonsku javnost koju pojedini albanski čelnici permanentno zastrašuju mogućnošcu „ponavljanja 2001“, posebnu težinu ima ocena američke ambasadorke u NATO-u Viktorije Nuland, koja je sutradan posle akcije u Skoplju predvodila visoku američku međuresorsku delegaciju, čiji je zadatak bio procena makedonskih dostignuća na putu ka Alijansi. „Mogu da kažem da smo bili obavešteni o ovoj akciji bezbednosnih snaga. Impresioniralo nas je da su je izvele multietničke policijske snage, što ističe važnost ovakvih struktura u zemlji“, izjavila je Viktorija Nuland.
Ipak, nisu svi bili jednoglasni u pohvalnim ocenama akcije. Iako je stav vladajućeg VMRO-DPMNE-a da je „građanima dosta nestabilnosti, reketiranja i bezakonja i da treba sačuvati prisebnost i shvatiti da su akcije MUP-a usmerene samo ka kriminalcima“, među reakcijama makedonskog dela opozicije bilo je i mišljenja da su se ostvarile njihove tvrdnje u parlamentu kako se ne radi o običnim kriminalnim bandama, već o terorističkim grupama koje ugrožavaju bezbednost zemlje i da ne treba euforično pozdravljati akciju koja nije do kraja završena, jer je vođa grupe uspeo da pobegne. S druge strane, Amnesti internešnel je izjavom Nikole Dakvorta, direktora Programa za Evropu i Centralnu Aziju, upozorio makedonske vlasti i albansku zajednicu u Makedoniji da poštuju ljudska prava, i istakao da usled političkih tenzija između partija etničkih Makedonaca i Albanaca u parlamentu događaji kao onaj od 7. novembra mogu da dovedu do kršenja ljudskih prava.
RATNI ARSENAL: Zaplenjeno oružje u Makedoniji
Makedonski parlament je sa 51 glasom „protiv“, 12 „za“ i pet uzdržanih u ponedeljak odbio predlog opozicione Demokratske unije za integraciju (DUI, nastalo pacifiziranjem nekadašnje Oslobodilačke armije Albanaca iz sukoba 2001) da se održi vanredna rasprava o akciji u selu Brodecu. Koordinator DUI-ja Rafiz Aliti, čiji su se poslanici posle šestonedeljnog bojkota vratili u Sobranje, optužio je vlasti zbog neodmerene primene sile i zbog navodnog fizičkog maltretiranja privedenih u akciji. „Ozbiljno zabrinuta zbog intervencije policijskih snaga“, DUI je optužio i vladajući VMRO-DPMNE i Demokratsku partiju Albanaca da su odgovorni zbog disproporcionalne upotrebe sile nad civilnim stanovništvom, kao i zbog privođenja bivših članova ONA u akciji koja se navodno sprovodila u nekoliko skopskih naselja. Lider partije Ali Ahmeti je čak izjavio da i pronađena velika količina oružja nije dovoljan razlog za akciju MUP-a, jer „jedna mala grupa, koliko god da je naoružana, ne može da bude efikasna baš zbog njene brojnosti“. „Mi redovno osuđujemo kriminalne grupe i distanciramo se od njih, ali u ovakvim se akcijama mora računati i na to da nema posledica po građane koji nemaju nikakvu krivicu“, rekao je Ahmeti. I tetovski gradonačalnik Hazbi Lika, kadar DUI-ja, protestovao je zato što nije bio informisan o akciji a, prema njegovim rečima, opštinska delegacija je posle posete selu Brodecu zaključila da je „sprovedena brutalna sila bez selekcije ciljeva“ i da je među žiteljima, etničkim Albancima, prisutna „uznemirenost zbog sudbine povređenih koji se nalaze u zatvoru ili bolnicama“.
Procena DUI-ja je da akcija ugrožava evroatlantske apsiracije Makedonije i pogoršava međuetničke odnose, a njen tajming će sigurno biti predmet daljih komentara i na političkoj sceni i u medijima. Nakon što su u poslednjim napadima kriminalnih ili terorističkih bandi na policijske patrole iz zaseda ubijeni jedan komandir policijske stanice (osumnjičeni za njegovo ubistvo je ovih dana isporučen sa Kosova) i jedan 24-godišnji policajac, lider vladajuće DPA Menduh Tači je u emisiji „Vraćanje oružju“ jedne televizije iz Tirane izjavio da je „cela teritorija Makedonije pod kontrolom vlasti“ i da „nema nijednog nekontrolisanog žarišta“. Menduh Tači je obećavao da DPA „neće dozvoliti spektakularne akcije jedinica vojske i policije“. I, usledila je Planinska bura… Policijska akcija možda je preduhitrila eskalaciju na terenu, jer su mediji već spekulisali da je jedan od poslanika DPA u parlamentu, Daut Redžepi Leka, u tetovskom rejonu organizovao „odbrambene grupe“ za zaštitu stanovništva od organizovanih kriminalnih grupa koje navodno kontroliše DUI. Žestoka akcija specijalaca, neposredno pre izbora na Kosovu 17. novembra, odmah posle delimično negativnog izveštaja Evropske komisije o Makedoniji koji je rasplinuo nade makedonske javnosti o eventualnom dobijanju datuma za pregovore u vreme slovenačkog mandata, i dan uoči posete visoke američke delegacije predvođene ambasadorkom Nuland, otvaraće i dalje mnoga pitanja.
Samo nekoliko dana pre policijske akcije, u obračunu kriminalnih bandi kod tetovskog sela Odri ubijen je još jedan begunac iz kosovskog zatvora, inače osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog terorizma, Džavid Morina, poznat kao Komandant Drenica, koji je prema medijskim izveštajima hteo da se pridruži grupi Jakupija Naciste. Skopski mediji su tada navodili neimenovane obaveštajne izvore prema kojima su rođaci i prijatelji Džavida Morine došli sa Kosova u tetovski kraj da bi se osvetili njegovim ubicama i naručiocima ubistva. Prema medijskim spekulacijama, iza počinilaca Morininog ubistva – koji je navodno pre ubistva bio mučen i pretučen – stoji grupa Agima Krasnićija iz skopskog sela Kondovo (njegov brat, ranjen u obračunu, oporavlja se u skopskoj bolnici), blizak vladajućoj Demokratskoj partiji Albanaca. Partije albanskog bloka iskoristile su ubistvo Džavida Morine da, u inače napetoj atmosferi, razmene uzajamne optužbe. DPA je optužila DUI da podržava kriminalne grupe koje žele da destabiluzuju Makedoniju, a DUI je uzvratio kontraoptužbom da je DPA odgovorna za pogoršanje bezbednosne situacije. Ali, ispadnu li tačne spekulacije o partijskom trange-frangeraju sa podzemljem, odnosno da je eliminacija Kosovara Morine, uz zatvaranje očiju policije, prepuštena albanskim kriminalnim grupama iz Makedonije, opasnost od daljeg gubljenja kontrole nad situacijom postaje još veća. Ohrabrivanje kriminalaca bilo koje nacionalnosti i uz bilo čiju partijsku (patriotsku) podršku najkraći je put u haos.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!