Krajnji rezultat jeste povećanje konkurentnosti roba i usluga iz regiona, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u čitavom regionu
Dr Jelica Minić
Kako bi se poboljšala poslovna klima koja bi pogodovala investicijama, trgovini i većoj zaposlenosti, potpisan je 19. decembra 2006. godine u Bukureštu jedinstven regionalni Sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA 2006, koji treba da se ratifikuje i u skupštinama Srbije i BiH, kako bi u potpunosti stupio na snagu.
Novi sporazum je u potpunosti u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije, kao i sa obavezama koje ugovorne strane imaju prema EU-u i zamenjuje mrežu od 32 bilateralna sporazuma koji trenutno regulišu trgovinske odnose u jugoistočnoj Evropi. Ovi bilateralni sporazumi i dalje regulišu regionalnu trgovinu sve do stupanja na snagu novog CEFTA 2006. sporazuma, kako se očekivalo sredinom 2007. CEFTA 2006. odražava interes za dalji razvoj regiona i njegovo uključenje u evropsko i svetsko tržište.
Glavni razlozi za iniciranje multilateralnog sporazuma su:
• Liberalizacija trgovine i unapređivanje razvojnih potencijala regiona;
•
• Uvođenje jedinstvenih pravila (u odnosu na značajne razlike u bilateralnim sporazumima) i povećanje sigurnosti za investitore (povećanje transparentnosti i uniformnosti, smanjivanje kompleksnosti i administriranja), povećanje konkurentnosti, ekonomije obima, promena imidža regiona, veća sigurnost u primeni pravnog okvira prilikom implementacije sporazuma (multilateralizacija prava i obaveza, arbitraže i sl.);
•
• Uprošćavanje procedura olakšava i stimuliše domaće i strane investitore da više investiraju u regionu i doprinosi porastu kompleksnijih vidova saradnje kao što su: zajednička ulaganja, razmena stručnih kadrova, tehničke inovacije i zajednički nastup na trećim tržištima;
•
• Priprema za članstvo u EU-u (regionalna saradnja kao uslov za napredovanje u procesu integracije) i način da se uvodi acquiscommunautaire na sektorskom nivou;
•
• Olakšavanje kriterijuma proširenja (otklanjanje uslova članstva u STO-u i zaključenih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU-om, pristupanje sporazumu ostalih zemalja i carinskih teritorija sa zapadnog Balkana i Moldavije u paketu) i modifikacija dosadašnjeg CEFTA sporazuma (uvođenje novih oblasti kao što su usluge, intelektualna svojina i investicije vezane za trgovinu, uvođenje novih procedura, perspektiva institucionalnog osnaživanja – sekretarijat) predstavljaju znatno unapređivanje ovog regionalnog aranžmana;
•
• Liberalizovana trgovina obezbeđuje širi kontekst za Zajedničko energetsko tržište u jugoistočnoj Evropi i za koordinisani razvoj transporta, transportne infrastrukture i infrastrukture za zaštitu čovekove okoline;
•
• Bitna je podrška koju multilateralnom sporazumu pružaju Evropska komisija, Pakt za stabilnost u jugoistočnoj Evropi, Svetska trgovinska organizacija i Svetska banka, kao i devet razvijenih zemalja koje ga podržavaju;
•
• Reforme u režimu regionalne trgovine i odgovarajuće usklađivanje nacionalnih trgovinskih režima nisu dovoljni za porast trgovine i investicija. Potrebno je nastaviti i ubrzati reforme, posebno strukturne promene, da bi se zemlje u regionu osposobile za utakmicu na svetskom tržištu i posebno tržištu EU-a;
•
• Za uspeh ovog trgovinskog sporazuma potrebni su široka popularizacija i naglašavanje značaja primene sporazuma za političku stabilizaciju i pomirenje u regionu.
•
Međutim, izuzev za BiH, Makedoniju i Srbiju, regionalna trgovina ne predstavlja značajan udeo u ukupnoj spoljnoj trgovini, mada međusobna trgovina unutar regiona raste.
Pored toga što se očekuje da novi sporazum doprinese političkoj stabilnosti regiona, njegovom uravnoteženijem razvoju, privlačenju investicija, razvoju infrastrukture i poboljšanju poslovnog imidža regiona, sa stanovišta potrošača je najznačajnije da on može obezbediti jeftinije i kvalitetnije proizvode.
Krajnji rezultat pozitivnih promena koje donosi novi sporazum CEFTA jeste povećanje konkurentnosti roba i usluga iz regiona, porast izvoza i zaposlenosti, što bi trebalo da dovede do porasta životnog standarda u čitavom regionu.
Imajući u vidu da uključivanje zapadnog Balkana u nedavno uspostavljenu Paneuro-Med (proširena Panevropska) dijagonalnu kumulaciju porekla proizvoda predstavlja strateški cilj EU-a i da je prvi korak u tom pravcu uspostavljanje zone dijagonalne kumulacije između EU-a i zemalja zapadnog Balkana, stvara se potpuno nov kontekst za trgovinu i razvoj u regionu. Očekuje se da zemlje zapadnog Balkana prilagode svoje trgovinske politike novonastalom liberalnom regionalnom i Panevropskom kontekstu, što bi imalo pozitivan uticaj na trgovinu i investicije u regionu i olakšalo njegovu evropsku integraciju.
Inače, Kumulacija porekla proizvoda je instrument koji dopušta korišćenje sirovina i njihovu preradu u više zemalja na taj način da finalni proizvod ne gubi prednost preferencijalnih carinskih tarifa kada ulazi u EU. Sistem se uspešno primenjuje od 1997, između EU-a i zemalja EFTA, kao i centralnoevropskih i itočnoevropskih zemalja pre ulaska u EU, a od 1999. i sa Turskom.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Na pitanje da li se radi na reviziji i kontroli biračkih spiskova, slobodi medija i migratornim prijavama za prebivalište, odgovor je da se ne radi. Mi, kao opozicija vlasti – koalicija ‘Srbija protiv nasilja’ i koalicija NADA, uputili smo pismeni poziv strankama na vlasti da hitno reaguju na zahteve, ali nismo dobili nikakav odgovor osim nekih vazdušastih reagovanja, ništa napismeno i zvanično. A vreme teče”
U susret lokalnim izborima: Režimska kampanja straha
Aktuelni režim nastoji da se opoziciono nastrojeni birači obeshrabre i pasiviziraju. Govore im da nema nikakvog smisla bilo kakvo aktivnije učešće u političkom životu – naprednjaci će svakako pobediti i nastaviti sa svojom agendom! U tu svrhu šalju poruku da od izbornih prevara neće odustati ni za korak, a predsednik saopštava i vrlo sumnjive rezultate istraživanja po kojem podrška opoziciji u glavnom gradu – opada
Poznavaoci sektora bezbednosti upozoravaju da je van pameti i zdravog razuma slati ljude u uniformama da sprečavaju terorističke napade. Logičnije je da se to radi kako je uobičajeno – u civilu i bez privlačenja pažnje. Ali u tom slučaju izostali bi političko-marketinški efekti
“Na fakultetima se vrlo često dešava situacija koja je još gora nego sa neregularnim lokalnim i parlamentarnim izborima. Ovde se sprečava sam nastanak novih organizacija”, kaže za “Vreme” profesor FPN Filip Ejdus
Već godinama javnost sluša o pokvarenim kočnicama, otpalim prozorima i vratima, pa sve do zapaljenih gradskih autobusa, a nedavno je, nažalost, izgubljen i život zbog takvog stanja u GSB-u. U kakvom stanju saobraćaju vozila javnog prevoza? Čija je odgovornost i kuda sve to vodi
Zastanite i razmislite kad nosioci vlasti i njihovi mediji udare u priče o poštenju, pravdi, istini, razvoju, patriotizmu, pristojnosti, Ustavu, zakonu i narodu. Niko od njih nije tu zbog pobrojanog. Naprotiv
Dvogodišnja Danka Ilić nestala je pre tri dana. Kolege i kvazi-kolege, sklonite se i umuknite. Bar jednom uradite ispravnu stvar. Već ste jednom dozvolili sebi da vas policija goni kao stado da bi mogli iz OŠ “Vladislav Ribnikar” da iznesu ubijenu decu. Šta je vama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.