Različita ideološka tumačenja istorije koja se prelamaju i kroz svojevrsnu borbu oko spomeničkog nasleđa, katkad stvaraju sliku "užarene" Srbije koja se nije mnogo odmakla od partizansko-četničkog raskola. Tumačeći prirodu podela u našem društvu, Olga Manojlović-Pintar, naučni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije, za "Vreme" objašnjava šta je suština aktuelnih razilaženja
SRPSKE PARADIGME: Karađorđe,…
„Danas je pitanje podela u Srbiji pitanje prihvatanja novog ideološkog koncepta ujedinjene Evrope, odnosno njegovog odbijanja. Ta dilema je ležala u osnovi brojnih političkih sukobljavanja u Srbiji od XIX veka. Iz kog aspekta je ona danas aktuelna? Prihvatiti Evropu danas znači osuditi fašizam, antisemitizam, rasizam, ksenofobiju, homofobiju. Problem je u činjenici da je kod nas još nejasno šta ovi pojmovi znače. Svako ko osobe odredi kroz njihovu nacionalnu ili seksualnu pripadnost, a zatim nazove njihovim ličnim imenom jeste šovinista i homofob, svako ko opravdava zločin jeste saučesnik u zločinu. Upravo je jedan spomenik najsnažnija vizualizacija nove ideologije Evrope – spomenik ubijenim Jevrejima Evrope u Berlinu. Kroz osudu holokausta ovaj spomenik je dao identitet novog evropskog zajedništva.
„U društvu koje nema jasno prepoznatljive simbole zajedništva koji daju identitet većini članova, uvek je moguće očekivati produkciju novih tradicija i pokušaje iznalaženja novih simbola. Zato je i moguće da danas po Srbiji imate akcije podizanja spomenika ljudima koji nemaju ništa zajedničko. Jedino zajedničko je činjenica da i jedni i drugi imaju svoje sledbenike i poštovaoce, čija je potreba da u javnom prostoru iskažu svoje stavove. Problem je, međutim, u činjenici što je potpuno nejasno koju verziju prošlosti podržava vlast u našoj zemlji. Zvanični stavovi su potrebni, nužni rekla bih, kako bi društvo moglo da razume novouspostavljene okvire u kojima se kreće, da vrednuje prošlost i konsekventno sadašnjost. Za to je potrebna jasna distinkcija dobrih i loših momaka, potrebno je uspostaviti set pravila oko kojih postoji konsenzus i za koje se društvo obavezuje da će ih poštovati. Čini se da vlast još nema hrabrosti da jasno odredi ta pravila. Štaviše svojim kunktatorskim ponašanjem ona samo pojačava nepoverenje građana u državu i njene institucije.“
…Miloš,…
„U Beogradu je krajem prošle godine, posle dva neuspela pokušaja, usvojena ideja po kojoj bi trebalo realizovati spomen-obeležje žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine. Mnogo je nejasnog u ovom nazivu. Najpre, o kojim žrtvama rata je reč, kojim braniocima otadžbine se spomenik podiže? Najzad, koji je to rat trajao 1990. godine? Žiri i učesnici konkursa bili su ljudi iz naše sredine. Nije pozvan niko iz bivše Jugoslavije (ili je možda pozvan, ali je odbio učešće), niko iz Evrope. Pitanje ratnih žrtava je ključno pitanje svakog društva i stoga je izgradnja spomenika zapravo jedan od načina da se društvo uvede u dijalog o ratovima, žrtvama i zločincima, a ne da se svedenim parkovskim rešenjem Savskog trga, zatvori tema ratova devedesetih koja istinski kod nas još nije ni otvorena.“
…i Vuk
SAVSKI TRG: Rad studenata arhitekture Jelene Pančevac i Žarka Uzelca, koji je u decembru 2006. pobedio na konkursu za idejno rešenje spomen-obeležja žrtvama rata i braniocima otadžbine od 1990. do 1999. godine
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi takođe živimo u neherojskom dobu i vrlo dobro znamo da je herojski čin stvar lične odluke i da će pojedinac platiti punu cenu svog nepristajanja. Zato je baš danas pravo vreme da se igra drama o Siranu de Beržeraku – drama o herojskoj individualnoj pobuni u neherojskom vremenu i ceni takve pobune koju plaća pojedinac. Osim toga, u ovo vreme kada uglavnom gledamo predstave sa nekoliko glumaca i skromnim dekorom, Sirano je veliki pozorišni izazov, veliki u svakom smislu te reči
Endru Hejg je ostao imun na tako jake izazove i već spremna zicer-rešenja, jer manipulacije ovde ima taman onoliko koliko to zakoni pripovedanja iziskuju. Tretman kvir identiteta je primer poštenog i odmerenog pristupa, dostojanstvenog i u pravcu procenitelja i u pravcu procenjenog
Nije sasvim jasno koja je funkcija umetnosti, samim tim i opere u zaraćenom, zagađenom i zavađenom svetu danas. Da li je umetnost zabava, ritual, aktivizam, obrazovna ustanova? Šta je dobijeno time što se o suđenju naftnoj kompaniji peva?
Upravo je zatvoren Stari grad u Užicu zbog gradnje suvenirnice, jednog od projekata koji će biti realizovani i Užicu tokom godine u kojoj ima titulu prestonice kulture Srbije, a koja je počela sumnjom u zakonitosti javnih nabavki
Doktor Branimir Nestorović predstavio je još bolji i noviji pokret „Mi snaga naroda“ i opet će na izborima glumiti opoziciju. I opet će odneti neke glasove
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.