Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Na srpskom tržištu prošle godine prodato je 46.105 novih automobila i lakih dostavnih vozila, što je za 6,8 odsto više nego 2005.
Bezbednost: U avion sa litrom tečnosti
Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd počeo je da primenjuje nova bezbednosna pravila o dozvoljenim i nedozvoljenim predmetima u ručnom prtljagu putnika. Ovim merama ograničava se količina tečnih materija koje se mogu uneti u putničku kabinu kao ručni prtljag, kako bi se povećao stepen zaštite putnika od mogućih pretnji tečnim eksplozivima.
Do 10. aprila Aerodrom će o svom trošku putnicima obezbediti plastične providne kese sa žlebom ili zip zatvaračem, dimenzija 20 x 20 santimetara i maksimalne zapremine jedan litar. Dozvoljena zapremina jedne posude u kojoj se nalazi tečnost, gel ili aerosol je do 100 mililitara. Svaki putnik može da unese najviše jednu kesu sa tečnostima, plus onu u koju su upakovani parfemi i slično u duty free shopu. Izuzetak od ovog pravila su hrana za bebe, lekovi i drugi medicinski preparati. Sve prekomerne količine biće oduzete.
Planovi: Promet od sto miliona evra
Kompanija Grand Prom će u 2007. ostvariti promet veći od 100 miliona evra, a do 2010. vrednost prometa trebalo bi da se poveća na 150 miliona evra. Ovo je, na drugoj Prodajnoj konferenciji, koja je održana 16. marta u Beogradu, rekao generalni direktor Granda Slobodan Vučićević.
U protekloj godini ova kompanija zabeležila je promet od 80 miliona evra i prodala 20.000 tona različitih proizvoda, od čega 15.000 tona kafe. Prodaja Grand Espresso kafe u 2006. trostruko je veća u odnosu na prethodnu godinu, dok je prodaja Argeta pašteta zabeležila rast od sto odsto.
U narednom periodu, po rečima direktora prodaje Bojana Kneževića, osnovni cilj Granda biće povećanje prodaje „Štarkovih“ proizvoda za 12 odsto i Argeta pašteta za 20 odsto, kao i održavanje liderske pozicije kafe na tržištu.
Proizvodnja: Duplo više sočiva
Otvaranjem nove proizvodne linije Optotech i uvođenjem najmodernije Free Form tehnologije, beogradska kompanija Grossoptic povećala je izvoz na italijansko tržište i sklopila aranžmane koji će znatno povećati proizvodnju recepturnih korektivnih sočiva tokom 2007. Prema rečima generalnog direktora Milana Starčevića, Free Form tehnologija uvrstila je Grossoptic u red najpoznatijih svetskih kompanija iz oblasti optike. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, Grossoptic je u prilici da potrošačima ponudi i potpuno nov individualni progresiv, kao i asferične i atorične monofokale u širokom rasponu dioptrija i materijala.
Promocije: Kotanyi u ćirilici
Austrijska kompanija Kotanyi je pre nekoliko dana na srpsko tržište plasirala proizvode prve klase pod nazivom „Sto čuda“, koje uz vrhunski kvalitet i originalnu ambalažu odlikuje i ćirilični logotip. „Sto čuda“ obuhvata šest najtraženijih klasičnih začina, za koje se koriste isključivo sirovine prvog kvaliteta. Kotanyi začini prodaju se više od deset godina, spadaju u ekstra klasu i zauzimaju počasno mesto na rafovima svih većih i bolje opremljenih hipermarketa.
Kartice: MasterCard Standard
Findomestic Banka nudi revolving kreditnu karticu po najpovoljnijim uslovima na tržištu: mesečna kamata od 1,9 odsto, minimalna mesečna otplata od pet odsto, kreditni limit u visini do šest mesečnih plata. Građani zainteresovani da postanu vlasnici MasterCard kartice ne moraju da budu klijenti Findomestic Banke, ne moraju da uplaćuju depozit, niti da traže žirante. Ova kartica može se koristiti u zemlji i inostranstvu (uključujući i internet) za kupovinu i za podizanje gotovog novca na bankomatima i šalterima banaka, gde god postoji znak MasterCard. Sva potrošnja, u zemlji i inostranstvu, izmiruje se u dinarima.
Osiguranje: Prva privatna penzija
Dobrovoljni penzijski fond „Dunav“ isplatio je prvu privatnu penziju korisniku koji mu je poverio poslove oko ove prinadležnosti. Mada posluje već četiri godine, fond je, po slovu novih propisa, dobio od NBS-a licencu za rad tek 8. marta. Ovaj fond ima 58.000 članova i imovinu vrednu 12 miliona evra. „Za više od 90 odsto članova doprinose uplaćuje poslodavac“, rekla je na konferenciji za novinare direktorka Društva za upravljanje penzijskim fondom „Dunav“ Mirjana Grbović. „Minimalna uplata izračunava se dva puta godišnje i iznosi sedam odsto od minimalne bruto zarade u Srbiji. Imovina Društva odvojena je od imovine Fonda, što garantuje sigurnost uplaćenog novca za penzije.“
Banke: Svako može da ima stan
Piše: Stavros Joanu, predsednik Izvršnog odbora Eurobank EFG Štedionice
Kako bi građanima omogućili da što lakše reše stambeno pitanje, mnoge banke nude čitave palete kredita za kupovinu stana. Pored stimulativnih kamata i dužeg perioda oplate, građani su sve više oslobođeni komplikovanih procedura, obaveznih depozita, žiranata i zahteva za prebacivanje plate u banku.
Kamate za stambene kredite u Eurobank EFG Štedionici (sa rokom otplate do 30 godina) kreću se od 4,35 odsto (EKS 4,89 odsto), za kredite indeksirane u švajcarskim francima, odnosno, 6,95 odsto (EKS 7,45 odsto) za pozajmice u evrima.
Građani odskora imaju mogućnost da glavnicu kredita za stan počinju da otplaćuju tek nakon godinu dana. U tom slučaju, tokom prve godine, kroz mesečne rate potrebno je uplaćivati samo kamatu. Na ovaj način, kupcima stanova pruža se prilika da u prvoj godini nakon kupovine stana lakše podnesu ostale troškove, kao što su renoviranje ili uređenje stana, porezi, provizije ili usluge procene nekretnine (koja se stavlja u zalogu).
Kako klijenti ne bi imali strah od izbora valute u kojoj će podići kredit, banke im omogućavaju da zamene valutu, ukoliko tokom perioda otplate kredita dođe do značajnijih pomeranja kursa švajcarskog franka u odnosu na evro, ili obratno. To znači da klijent ima opciju da promeni valutu u kojoj vraća mesečne rate, i to prema važećoj kamatnoj stopi iz ponude banke na dan zamene.
Pomoć svima koji se odluče za kupovinu stana jeste i besplatno preliminarno odobrenje kredita, jer građanin na bazi nekoliko osnovnih dokumenata može da dobije informaciju ili potvrdu o maksimalnom iznosu stambenog kredita koji može podići na osnovu vlastite kreditne sposobnosti. Nakon toga, klijent ima 60 dana da pronađe željenu nekretninu.
JAJA: Pančevački Agroživ ugovorio je izvoz jaja u Hrvatsku (150.000 komada nedeljno) i u BiH (100.000 komada nedeljno) u ukupnoj vrednosti 600.000 evra.
PRVENAC: „Niš ekspres“ je, nakon više godina proizvodnje za svoje potrebe, isporučio prvi putnički autobus „Bečej prevozu“. Reč je o NIBUS-u 400, zvaničnoj robnoj marki Srbije.
IZVOZ: Preduzeće „Vinoprodukt Čoka“ potpisalo je sa zagrebačkom kompanijom Badel 1862 ugovor o distribuciji svojih vina u Hrvatskoj, 500.000 boca u ovoj godini.
RASNO: Valjevska Poljoprivredna škola i zadruga Agromor počele su uzgoj najkvalitetnijih svinja u svetu, norveških landrasa, koje su dobili kao donaciju vrednu 23.000 evra. Transport svinja avionom koštao je 49.000 evra. Cilj novih uzgajivača landrasa je da se poboljša rasni sastav domaćih svinja kako bi se iskorenila svinjska kuga i trihineloza.
Nataša Marković, vlasnica izdavaćke kuće Plavi jahač: Gubitnici su poverovali u jeftinu bajku
DOBITNICI: Novi bogataši, političari i stranci koji asistiraju u tranziciji Srbije. Svi će oni biti vlasnici Srbije i vlasnici naših života. Iskreno se nadam da im neće biti dosadno ovde i ne zavidim im. Nikada niko nije vladao nevino.
GUBITNICI: Statisti srpske istorije, siromašni i obespravljeni građani, srednji sloj i svi koji su poverovali u jeftinu bajku o demokratiji, slobodi i globalizaciji novih kolonizatora.
Mirjana Pavlović, vlasnica Zelenog izbora: Biće jasno kad se sve završi
DOBITNICI: Pravi dobitnici moći će da se sagledaju tek kada se ceo proces tranzicije završi.
GUBITNICI: Najviše su izgubili ljudi koji su ostali bez posla, oni su zapali u krajnje nezavidnu situaciju.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve