Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Naknada za dobrovoljni odlazak iz firme kreće se od nula do 700 evra po godini staža, koliko je radnicima isplatilo leskovačko Zdravlje
Promocije: Viteško pivo iz Čelareva
Pivara Carlsberg Srbija predstavila je 6. marta nov proizvod u svom potrfoliju – Holsten. Promocija je izvedena u visokom stilu: momci odeveni u odežde viteza sa grba piva uneli su na postamentu staklenku u kojoj je bio proizvod izrađen u Čelarevu, a po originalnom receptu iz 1879. godine. Kako je najavio regionalni direktor Carlsberga za jugoistočnu Evropu dr Isak Šeps, ovo svetlo pivo u limenkama i flašicama od 0,33 i 0,5 litara već ove nedelje naći će se u maloprodaji i kafićima. Naziv Holsten, inače, potiče od germanskog plemena koje je naseljavalo južni deo nemačke oblasti Šlezing-Holsten, a grb te oblasti – vitez sa slovom H na štitu, zaštitni je znak piva. U Carlsbergu kažu da je vitez (sa grba) simbolični čuvar kvaliteta Holsten piva, koje se drži standarda iz nemačkog zakona o čistoći iz 1516. godine:
Nije dozvoljena upotrebu aditiva i enzima, već samo slada, hmelja, kvasca i vode.
Noviteti: XXL boje za mlade
Kruševačka kompanija Henkel plasirala je novu kolekciju boja za kosu Schwarzkopf, koja je ujedno i prva na srpskom tržištu namenjena i mladićima i devojkama. Pod nazivom Pallete Color XXL i sa geslom „Budite originalni“, ova uniseks kolekcija ima 15 nijansi, od najsvetlije platinaste do najtamnije crne. U istoj seriji nalaze se i tri boje za šatiranje: vatreno crvena, crveno ljubičasta i ljubičasta. Kako tvrde u kompaniji, to su prvi proizvodi na našem tržištu koji omogućavaju dobijanje pramenova u boji bez posvetljivanja kose, čak i tamne. Za oznaku XXL u Henkelu navode da znači: eXtra intenzivne, eXtra sjajne i Ludo postojane boje, i veruju da će ova serija zaista postati hit među mladima i onima koji se tako osećaju.
Kapital: Naši na Bečkoj berzi
Direktor Beogradske berze Gordana Dostanić i predsednik Bečke berze Mihael Buhl potpisali su u Beogradu sporazum o kreiranju i korišćenju Indeksa srpskih akcija (SRX). Ovaj indeks trenutno prati osam najvećih i najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi i 7. marta je lansiran u EUR, USD i RSD. Indeks SRX, 22. koji izračunava Bečka berza, skrenuće pažnju međunarodne javnosti na Beogradsku berzu, koja joj je neophodna radi uspešnog budućeg razvoja.
Akcije: Milion za flašu „Knjaza“
Svoju gaziranu vodu u novoj ambalaži, aranđelovački „Knjaz Miloš“ zvanično je predstavio 7. marta i to na veoma originalan način. Prva litarska staklenka iz nove serije „Knjaza“ ponuđena je na aukciji u centru Ušće, po početnoj ceni od 300.000 dinara. U nadmetanju je učestvovalo šest potencijalnih kupaca, da bi na kraju flašu za 1,2 miliona dinara kupio – neko iz „Knjaza“, a u stilu „da istorija ostane u kući“. Ceo iznos uplaćen je fondu Sigurna ženska kuća.
Kamate: Najniže u Srbiji
Volksbanka je smanjila kamate na stambene kredite indeksirane u evrima, koji su osigurani kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, na 6,75 odsto (EKS 7,17 odsto). Kamate na kredite za mlade parove snižene su na 6,65 odsto (EKS 5,07 odsto), uz uslov da tri mesečne zarade primaju preko Volksbanke. Podsećajući da su stambeni krediti glavna delatnost Volksbanke, Gerhard Lehner, direktor sektora za poslovanje sa stanovništvom objašnjava: „Želimo da zadržimo našu dosadašnju praksu i ponudimo građanima najbolje uslove finansiranja kupovine i rekonstrukcije nekretnina.“ Inače, kreditni portfolio banke u sektoru poslovanja sa stanovništvom je u odnosu na 2006. porastao sa 36 na 116 miliona evra, pri čemu je većina kredita za kupovinu i rekonstrukciju nekretnina.
Banke: Krediti u 2000 prodavnica
Piše: Erik Blanštet, predsednik Izvršnog odbora Findomestic Banke
Findomestic Banka je danas jedina u Srbiji specijalizovana za kreditiranje potrošača, što je nov segment bankarstva na našem tržištu prvenstveno usmeren ka stanovništvu. Iako je, kako bankarska tako i kreditna ponuda za građane Srbije doživela veliku ekspanziju prethodnih godina, ovakav vid kreditiranja je u ovom trenutku još uvek novina koja omogućava jednostavniji i brži pristup kreditnim rešenjima. Osnovna razlika u odnosu na dosadašnja kreditna rešenja je upravo u činjenici što se krediti odobravaju bez potrebe da klijent fizički bude prosutan u banci i bez uslovljavanja nekim drugim bankarskim prizvodima, kao što je, na primer, otvaranje tekućeg računa.
Findomestic Banka je deo BNP Paribasa, jedne od najvećih bankarskih grupacija na svetu, odnosno njenog italijanskog ogranka čije se poslovanje zasniva upravo na ovakvom vidu kreditiranja, i čiji se uspeh ogleda u liderskoj poziciji u Evropi. Iskustvo i podrška koje Findomestic Banka donosi Srbiji, i savremeni kanali distribucije kao što su internet i kol centar, omogućavaju i građanima Srbije pristup personalizovanim kreditnim rešenjima koja će zadovoljiti njihove svakodnevne potrebe bez složene kreditne procedure.
Dostupnost kreditnim rešenjima što većem broj građana, cilj je kojim se Findomestic Banka rukovodi u svom poslovanju. Plan za 2007. godinu je da na dve hiljade prodajnih mesta širom Srbije omogućimo kupovinu robe na kredit na licu mesta, u samoj prodavnici, svima koji su za to zainteresovani. Time će Findomestic Banka i u svakodnevnom poslovanju opravdati svoj slogan „Banka je tamo gde ste Vi!“
Poslovno geslo: Kvalitet i samo kvalitet
Piše: Miomir Pljakić, vlasnik i direktor Floresa, Kragujevac
Naš moto je – kvalitet i samo kvalitet. Njime dokazujemo svoju tehnološku dominaciju i vernost potrošaču. Sve je okrenuto ka kvalitetu: višemilionska ulaganja u znanje, laboratoriju, u najmodernije linije za punjenje i pakovanje. Poštovanje svih svetskih normativa i parametara kvaliteta je naš poslovni običaj. To je ono što nas je vodilo ove 22 godine i na tome ostajemo i ubuduće.
PRODATO: Industrija odeće Prvi maj iz Pirota prodata je konzorcijumu pravnih lica iz Beograda Irva investicije i TP Jabuka za 1,75 miliona evra, uz obavezu da u razvoj ulože četiri miliona evra.
NAJBOLJI: Prema istraživanju pokreta potrošača Beograda, najbolji među svim domaćim sirevima je Imlekov „Iriški sir“.
INVESTITOR: Nexe grupa planira da u naredne dve godine uloži 40 miliona evra u unapređenje proizvodnje građevinskog materijala u Srbiji – opeke, crepa, pločica i kreča. Od 2003. Nexe je uložio 52 miliona evra kroz kupovinu firmi i investiranje u njih.
RAZVOJ: Belgijska korporacija InBev uložila je u poslednje tri godine sto miliona evra u tehnološki razvoj Apatinske pivare i zaposlila oko hiljadu radnika.
RAST: U januaru i februaru ove godine koncern Bambi – Banat prodao je 1453 tone „Plazma“ keksa, što je u odnosu na iste mesece 2006. rast od 70 odsto.
Dr Miladin M. Ševarlić, predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije: Izgubila je cela nacija
DOBITNICI: Korumpirani političari, kriminalci koji su legalizovali svoj krvavo i prljavo stečeni novac, spoljnotrgovinski i bankarski establišment koji je privatizovao društveni/državni kapital koji im je poveren u periodu sankcija, domaći i inostrani biznismeni koji su bili privilegovani kupci u tenderskim dilovima sa Vladom Srbije.
GUBITNICI: Nacija u celini – zbog u bescenje prodatih najprofitabilnijih firmi i prirodnih resursa, radnici bez otpremnine iz likvidiranih firmi, radnici bez plata u firmama bez razvojne perspektive, penzioneri sa malim penzijama, inteligencija izvan partijskog članstva i sitni seljaci.
Svetlana Radin, direktorka Mente, Padej: Dobitnici su razumeli tržište
DOBITNICI: Mogu biti samo oni koji su na vreme shvatili zahteve tržišta i kupaca i na vreme koncipirali svoju poslovnu politiku i prilagodili se svim međunarodnim i nacionalnim strategijama razvoja preduzeća.
GUBITNICI: Svi koji nisu uspeli u onom što sam navela za dobitnike.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve