Novoizabrani predsednik Čečenije Ramzan Kadirov simbolizuje mladost, surovu moć i savezništvo savremene Rusije sa islamskim svetom
MILJENIK MOSKVE: Vladimir Putin sa Ramzanom Kadirovim
Tačno pre dve godine, kada je u specijalnoj operaciji ruskih snaga bezbednosti ubijen separatistički predsednik Čečenije Aslan Mashadov, tada još kao šef službe bezbednosti, Ramzan Ahmadovič Kadirov je pred kamerama izjavio da je smrt lidera pobunjenika poklon čečenskim ženama za 8. mart. Ramzan Kadirov, sin prvog legalno izabranog predsednika Čečenije Ahmada Kadirova, koga su čečenski pobunjenici skoro ritualno ubili za vreme proslave dana pobede 9. maja 2004. na stadionu u Groznom, postao je oličenje nemilosrdne kavkaske sudbine. Najverovatnije je to bio jedan od razloga da ga predsednik Rusije Vladimir Putin predloži za predsednika Čečenije.
NAJMLAĐIPREDSEDNIK: Nakon ostavke predsednika Čečenije Alua Alhanova, prošle nedelje je predsednik Putin prosledio čečenskom parlamentu predlog za imenovanje Ramzana Kadirova za predsednika te kavkaske republike. Krajem nedelje, oba doma čečenskog parlamenta gotovo apsolutnom većinom glasova (samo dva listića na tajnom glasanju bila su nevažeća) izabrala su tridesetogodišnjeg Ramzana Kadirova za predsednika Čečenije i tako je on postao najmlađi predsednik jedne od republika Ruske Federacije.
Ramzan Kadirov je zajedno sa svojim ocem, uglednim čečenskim muftijom i prvim predsednikom moderne Čečenije, Ahmadom Kadirovim sazrevao u surovim uslovima dva čečenska rata. U prvom (1994–1996), jedva punoletni Ramzan ratovao je protiv ruskih vlasti, dok su u drugom čečenskom ratu (1999–2006), zbog sve većeg uticaja ekstremističkog islamskog pokreta vahabita u Čečeniji, Kadirovi prešli na rusku stranu i borili se protiv separatista Mashadova i Basajeva.
Profesionalni bokser, Ramzan Kadirov je od dvadesete godine bio lični šef obezbeđenja svome ocu i, uz podršku Kremlja, brzo napredovao po lestvici vlasti. Funkcije Ramzana Kadirova karakteristične su za ruski način rotacije političkih favorita: pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, zamenik premijera, premijer i predsednik Čečenije.
KAVKASKIMAČO: Kult ličnosti mladog Kadirova u Čečeniji prisutan je na svakom koraku. Mediji svakodnevno prikazuju lepuškastog mladića sa istočnjačkom bradicom kako se vozika džipom u pratnji obezbeđnja vlastite garde koju su nekad nazivali „kadirovcima“.
Po ponašanju, Ramzan Kadirov sve više podseća na sad već pokojnog lidera Turkmenije, samoproglašenog doživotnog „oca svih Turkmena“ Saparmurata Nijazova. Surovost Ramzana Ahmadoviča po medijima se prati kao senzacija. On je za vahabite izjavio da su najbolji kad im je glava odvojena od trupa, a kada su ruske snage bezbednosti locirale i u artiljerijskom napadu likvidirale Šamila Basajeva, koji je navodno bio organizator atentata na njegovog oca, Kadirov mlađi se pred kamerama pojavio sa prepoznatljivom protezom za nogu koju je koristio Basajev.
Njegovog najvećeg vojnog i političkog konkurenta, bivšeg komandira specijanih čečenskih snaga bezbednosti Movladija Bajsarova, ubili su čečenski „bezbednjaci“ čak u Moskvi, usred prestonice, u jurnjavi kolima poput one u filmovima, koju ruske vlasti nisu sankcionisale.
Za vreme premijerskog mandata Ramzana Kadirova, prošle godine održan je prvi izbor za mis Čečenije, koji je na kraju završen proslavom po elitnim restoranima u Groznom, zajedno sa prvim ministrom i 15-godišnjom misicom Zamirom Džabrailovom, uz pucnjavu, trbušni ples i kišu novčanica od sto dolara.
Ramzan Kadirov tvrdi da bi se loša demografska situacija i nedostatak mladih muškaraca poginulih u ratu mogli rešiti uvođenjem poligamije u Čečeniji, što je u skladu sa islamskom tradicijom. U Ruskoj Federacji je poligamija zabranjena, ali sledbenici Ramzana Kadirova su privilegovani i imaju do četiri supruge.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju na njihovo stalno kršenje u Čečeniji i niz zloupotreba ovlašćenja od strane Ramzana Kadirova i njegovih saradnika. No, Kadirov junior se u javnosti pravda kako su „oštrije“ metode neophodne za uspostavljanje reda nakon decenije razornih ratova u Čečeniji. Samo pre nekoliko nedelja, on se pred novinarima zakleo da „ako po Božjoj volji bude izabran za predsednika, Čečnijom će konačno zavladati mir“. Istovremeno, britanski BBC javlja da je iznenadna ostavka predsednika Čečenije Alua Alhanova usledila zbog političkih nesuglasica i konflikata sa Kadirovim.
PROMOCIJA LIDERA: Na ulicama Groznog
TAKTIKAKREMLJA: Oni koji se bave uporednom analizom sličnosti Kosova i Čečenije mogli su da primete da su šanse Srbije, od devedesete do poslednjih pregovora o statusu, da sačuva kontrolu nad južnom pokrajinom sve manje, između ostalog i zato što Beograd nije imao ni jednog političkog saveznika među Albancima na Kosovu, za razliku od Moskve kojoj je Čečenija poslužila kao poligon za utemeljivanje političkih autoriteta lidera. Putin dolazi i odlazi na talasu drugog čečenskog rata, ostavljajući iza sebe relativno rešen problem Čečenije, ali, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, i poboljšanje odnosa Rusije sa islamskim svetom. Rusija je u poslednje vreme posebno aktivna u četvorostranim bliskoistočnim pregovorima; Moskva je u izuzetno dobrim odnosima sa ključnim izvoznicima energenata (nafte i gasa) Saudijskom Arabijom i Iranom.
Sudeći po biografiji i načinu delovanja novog čečenskog predsednika, analitičari procenjuju da bi, strastveni protivnik čečenskog separatizma Ramzan Kadirov mogao provesti godine na čelu najnemirnije kavkaske republike. S druge strane, on je državnik koji se nalazi „na putu bez povratka“, jer bez ozbiljnih posledica ne može napustiti javni život. Ramzan Kadirov je i na meti brojnih pokušaja atentata, koje je do sada uspešno uspevao da izbegne. Istovremeno, organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da i u slučaju da se Kadirov potpuno promeni i postane „legalista“, zločini koje su, navodno, počinile njegove vojne formacije ne mogu da zastare. Iskustvo takođe govori da treba biti oprezan u analizi političke situacije na Kavkazu. Najpre zbog činjenice da su svi čečenski lideri, bez obzira na to da li su proruski ili separatistički orijentisani, imali kratkotrajnu karijeru okončanu nasilnom smrću. I drugo, poznata je priča da je kratak korak od čečenske lojalnosti Rusiji do separatizma, a Kadirovi to najbolje znaju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedavno mi je jedna beogradska novinarka u privatnom razgovoru rekla da mi se, zbog onoga što se sada dešava sa narodom u Gazi, oduzima svako pravo da bilo kome držim moralne lekcije. Ali zamislite da su hiljade raketa koje su ispaljene na Izrael od početka rata došle do svog cilja i ubile daleko veći broj Izraelaca. Da li bih onda imala više prava da iznesem svoje mišljenje
Na mestu nekadašnjeg atinskog aerodroma, gde su svojevremeno prodefilovali milioni ljudi, pronađene su bombe zaostale od Nemaca u Drugom svetskom ratu. Ni hiljade sportista, kao ni izbeglica koje su kasnije ovuda prošle, nisu ni slutile da opasnost vreba ispod tla. Tek je izgradnja „Atine na vodi” otkopala tone ekspozivnih naprava
Od danas se ulazak u Veneciju plaća pet evra. „Važno nam je da grad bude manje preopterećen, i to bi trebalo više da odvrati od dolaska dnevnih turista nekog određenog dana“, objašnjava gradonačelnik jednog od najposećenijih evropskih gradova, dok građanske inicijative smatraju da ulaznica od pet evra neće popraviti kvalitet života Venecijanaca
Nemački glavni grad otkupio je još oko 4.500 stanova. Ali, Berlin i dalje „drže“ veliki fondovi koji daju nekretnine u najam – imaju čak 800.000 stanova. A kirije su odavno nesnosne
Jovanović i Vučić za razliku od Grbovića i Đilasa ne priznaju presude Haškog tribunala. Međutim, PSG i SNS će se ogledati na beogradskim izborima gde neće biti SSP-a i NDSS-a. Odnos prema Rezoluciji o Srebrenici daleko je od najvećeg problema opozicije u Srbije, ali je prilično ilustrativan
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!