Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
U bankama u Srbiji danas je zaposleno oko 26.000 ljudi, što je za oko 3000 osoba više nego pre reforme bankarskog sistema 2001.
Graditelji: Uspeh Inter–mosta
Građevinci Inter-mosta proslaviće 23. decembra tri godine rada. Ovo beogradsko preduzeće iz porodice svetskih graditelja Vinci Construction počelo je sa sedam zaposlenih, a danas ih ima preko 200. Za te tri godine Vinci je u opremu i kadrove u Beogradu uložio sedam miliona evra i ta investicija se, po rečima generalnog direktora Inter-mosta Rene Miloševića, uveliko isplatila. „Imamo vrhunske stručnjake u svojim oblastima koji su podigli kvalitet i uneli novine u građevinske radove u Srbiji“, kaže Milošević. Kompletna rekonstrukcija Nemanjine ulice u Beogradu, i to zimi, novo je iskustvo koje je Inter-most uneo u Srbiju. Milošević navodi da je Inter-most u 2005. završio radove u vrednosti 6,7 miliona evra, a ove godine urađeni su poslovi za 11,5 miliona evra i ugovoreni za 40 miliona evra. Ovo preduzeće trenutno radi na 15 gradilišta u Srbiji i, zajedno sa drugom Vincijevom firmom Novkol, podiže skladište za svoju opremu, vredno pet miliona evra.
Investicije: Kredit EBRD–a „Štarku“
Vodeći konditor u Srbiji „Soko Štark“, dobio je od Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) dugoročni kredit od deset miliona evra. Kredit je namenjen finansiranju modernizacije fabrike, uključujući proširenje i obnovu proizvodnih pogona i nabavku nove opreme, kao i razvoju novih brendova. Ova finansijska sredstva podstaći će povećanje izvoza, koji sada čini 25 odsto ukupne prodaje „Štarka“. Dogovor sa EBRD-om omogućiće „Štarku“ nastavak započetih planova u koje je tokom 2006. već uloženo devet miliona evra, kao i potporu daljem razvoju kompanije u regionalnog lidera konditorske industrije. Investicija je značajna i za postizanje cilja Droge Kolinska, čiji je „Štark“ deo, da postane najveća prehrambena kompanija u regionu.
Komunikacije: Nokia na čelu nove ere
Filozofija kompanije Nokia – ponuditi potrošačima širok asortiman proizvoda, u svim oblicima i stilovima – biće primenjena i na srpskom tržištu. Ovo su na prošlonedeljnoj konferenciji za novinare najavili Hari Leinonen, generalni direktor Nokije za istočni Mediteran, i Razvan Petresku, regionalni direktor za Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Bugarsku.
„Mobilne komunikacije se menjaju mnogo brže nego što su mnogi od nas predvideli, a internet je transformisao način na koji živimo“, izjavio je Leinonen. „Nokia planira da bude na čelu ove nove ere i da na najefektniji način spaja internet sa mobilnošću.“
Akcije: Brendiranje krekera
Subotička Fidelinka, lider u proizvodnji testenina i brašna, marketinški je pojačala brendiranje proizvodnog programa koji je lansirala letos. Reč je o krekerima pod nazivom Mc Cracker u četiri različita ukusa: slani, pikant, susam i mak-lan. Fidelinkin kreker je hrskava, posna grickalica originalnog ukusa i može se kupiti u svim marketima u zemlji.
Sertifikati: Odgovoran komšija
Kompanija U.S. Steel Serbia je za lokacije u Smederevu i Šapcu dobila sertifikat ISO 14001:2004 za sistem upravljanja zaštitom životne sredine (EMS). Sertifikat je generalnom direktoru U.S. Steela Daglasu Metjuzu uručio generalni direktor SGS-a Serbia Marinko Ukropina. „Jedan od naših najznačajnijih ciljeva je da budemo odgovoran komšija u sredinama u kojima radimo, naročito kada je reč o očuvanju životne sredine. Za nas u kompaniji, stalno postavljanje i dostizanje novih ciljeva u ovoj oblasti, kao i građenje ekološke svesti stvar je poslovne etike“, istakao je Daglas Metjuz.
Banke: Ključ uspeha
Piše: Draginja Đurić, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa
U ovoj godini nastavljen je snažan rast bankarskog sektora, koji je, prema opštoj oceni, jedan od najuspešnijih i najuređenijih u zemlji. Nakon prodaje Vojvođanske banke, privatizacija domaćih banaka ušla je u završnu fazu. U vlasništvu stranih banaka danas se nalazi 70 odsto bankarskog sektora Srbije, što je stvorilo veoma dinamično konkurentsko okruženje.
U želji da budu što konkurentnije i da zauzmu što bolju poziciju na tržištu, banke su snižavale kamatne stope istovremeno se suočavajući sa rastućim troškovima po osnovu ulaganja u razvoj poslovne mreže. Morale su da se odreknu dela prihoda i po osnovu imobilizacije sredstava na ime obavezne rezerve, ali i zbog svih dodatnih troškova, zbog čega će rezultat bankarskog sektora na kraju godine zaostajati za ostvarenim rastom poslovanja.
Sa blizu milion klijenata i rastom bilansne sume od 35 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kao i povećanjem ukupnih plasmana od 37 odsto, Banca Intesa je opravdala status jednog od lidera na našem finansijskom tržištu.
U 2007. bićemo svedoci isto tako dinamičnog rasta, s tom razlikom što će on biti selektivniji. Na sve konkurentnijem tržištu banke će morati da osmisle i pronađu sopstveni ključ uspeha, a one koje budu prednjačile u osmišljavanju novih proizvoda, unapređivanju kvaliteta usluge, povećanju efikasnosti i snižavanju kamatnih stopa, moći će da računaju na još bolje pozicije. Sa ambicijama da bude vodeća banka u poslovanju sa stanovništvom, Banca Intesa će nastojati da maksimalno iskoristi potencijal svoje bogate ponude bankarskih proizvoda, oslanjajući se na visok kvalitet usluge, profesionalan tim i razvijenu poslovnu mrežu od 160 ekspozitura u preko 100 gradova.
Poslovno geslo: Uspeh i priznanje
Piše: Ernst Bode, generalni direktor Messer Tehnogasa
Imam privilegiju da radim posao koji mi daje slobodu odlučivanja i stvaranja. Industrija gasova posebno je zanimljiva jer je gas jedinstveni proizvod, nimalo nalik bilo kom drugom. On se ne može videti niti opipati, a ipak je od izuzetnog značaja. Traganje i pronalaženje novih načina primene gasova, stvaranje profita, ali i istovremeno ušteda novca naših kupaca, zadovoljstvo naših kupaca, otklanjanje negativnih uticaja na životnu sredinu osnovni su ciljevi, i to je ono što me pokreće i donosi mi zadovoljstvo. Osnovni moto su uspeh i priznanje.
HOTEL: Konfekcija „Todor“ preurediće svoju zgradu (nekada vlasništvo Progresa) u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu u hotel sa oko 130 ležajeva.
BEZBEDNO: Kompanija ComTrade počela je da prodaje računare za mališane od četiri do deset godina, sa gumenom tastaturom i monitorom obloženim plišom.
POLA: Aranđelovački „Knjaz Miloš“ prepolovio je asortiman bezalkoholnih napitaka i umesto 87 vrsta sada proizvodi 43.
REKONSTRUKCIJA: U obnovu svoje fabrike izolacionih materijala u Surdulici, i to od temelja, Knauf će uložiti 16 miliona evra.
LASEROM: U vranjskoj fabrici peći i šporeta Alfa Plamu puštena je u rad proizvodna linija za lasersko sečenje debelih limova, koja košta 650.000 evra.
Dr Mila Jančetović, direktorka Beogradske poslovne škole: Pobednici su našli svoje mesto
DOBITNICI: Mladi, ambiciozni i obrazovani ljudi koji su u uslovima uređenog tržišta i novih poslovnih mogućnosti pronašli svoje mesto.
GUBITNICI: Svi koji nisu na vreme shvatili značaj kvalitetnog obrazovanja.
Dr Danijel Cvjetićanin, Univerzitet BK: Gube mali privrednici
DOBITNICI: Vlasnici stranog kapitala kao i domaćeg kapitala, akumuliranog devedesetih, jer sad samo treba da ga operu i kupe firme za bagatelnu cenu. Dobitnici su i ljudi bliski vrhovima vlasti, jer kod nas politika dominira nad privredom.
GUBITNICI: Osim penzionera i radnika sa fiksnim prihodima, specifičnost naše tranzicije je da su gubitnici i vlasnici malih trgovinskih radnji, jer bivaju uništene u konkurenciji sa velikim.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve