Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Prosečno domaćinstvo u Srbiji u prvom tromesečju 2006. zarađivalo je 33.182 dinara mesečno, a trošilo 32.895 dinara, dakle 287 dinara više
Stipendije: EFG za najbolje studente
Eurobanka EFG Beograd dodeliće stipendije od po 1000 evra studentima završnih godina državnih fakulteta koji imaju prosek ocena veći od 9,5. Generalni direktor Stavros Joanu kaže da je ova banka izdvojila ukupno tri miliona evra koje će, osim za stipendije, uložiti u kupovinu savremenog PET centra u Kliničkom centru i u rekonstrukciju Botaničke bašte „Jevremovac“.
„Ulaganjem u edukaciju, zdravstvo i kulturu, EFG želi da vrati nešto zajednici koja nam pruža podršku“, kaže Joanu. Zahvaljujući na stipendijama, ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović je rekao: „Ovo je primer pametnog investiranja, jer ne postoji reklama koja može da ostavi takav utisak kao pomoć studentima i njihovim porodicama. Banka će imati svoje najiskrenije i najzahvalnije promotere upravo u tim porodicama.“
Usluge: Besplatan račun u Volksbanci
Građani koji žele da otvore dinarske i devizne tekuće račune kod Volksbanke mogu to da učine besplatno, ukoliko u ekspozituru donesu vaučer banke koji dobijaju uz račun Infostana. Uz besplatno otvaranje računa banka nudi sledeći paket usluga: mogućnost dozvoljenog minusa u visini jedne plate, Maestro platnu karticu i MasterCard revolving karticu. Novo je i da građani neće snositi troškove izveštaja kreditnog biroa. Ukoliko iz jednog domaćinstva ima više zainteresovanih za ovaj paket usluga, dodatne vaučere mogu dobiti u bilo kojoj ekspozituri Volksbanke u Beogradu, Novom Sadu i Čačku. Inače, revolving kartica može se koristiti i u inostranstvu, na svim prodajnim mestima, šalterima banke i bankomatima na kojima je istaknut znak MasterCard.
Tržište: BitDefender u Srbiji
Vodeća kompanija za zaštitni softver u Istočnoj Evropi BitDefender, planira proširenje poslovanja na tržište Srbije i traži partnere sa kojima će sarađivati. Regionalni menadžer ove kompanije Oliviu Talianu kaže: „Pokazalo se da je BitDefender veoma popularan u Srbiji, a mi čvrsto verujemo u razvojni potencijal ovog tržišta.“ Proizvodi BitDefendera namenjeni su kompleksnim IT strukturama na Windows, Linux i FreeBDS platformama. Ova kompanija danas obezbeđuje efikasnu zaštitu podataka za više od 41 milion privatnih i poslovnih korisnika u preko sto zemalja.
Investicije: Nova linija
Kompanija Carlsberg Srbija 5. jula zvanično je pustila u rad novu liniju za pakovanje piva u limenke i nepovratnu staklenu ambalažu u koju je uložila 6,3 miliona evra. Svečanosti je prisustvovao i Nils S. Andersen, predsednik i generalni direktor Carlsberg Breweriesa A/S. On je tada prvi put, nakon privatizacije pivare u Čelarevu, boravio u Srbiji i pozdravio investicioni uspeh kompanije.
Promocije: Novi Ivecov kamion
Kompanija Iveco predstavila je novi model kamiona Stralis Euro 5, proizveden po SCR tehnologiji kojom se znatno smanjuje emisija izduvnih gasova i štiti okolina.
Prema rečima direktora balkanske regije za Iveco Vladimira Kneževića, ovaj kamion predstavlja kulminaciju tridesetogodišnjeg rada kompanije i vrhunac kamionske tehnologije. Knežević kaže da je kompanija u 2005. ostvarila rast od 6,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Akvizicije: OTP kupio Kulsku banku
Mađarska OTP banka kupila je 67 odsto Kulske banke iz Novog Sada za 118,6 miliona evra i najavila da će ceo kupoprodajni proces biti završen u oktobru ove godine. OTP je u martu preuzeo Nišku banku, a mesec dana kasnije i Zepter banku. Te tri banke će zajedno zauzimati oko tri odsto bankarskog tržišta Srbije, a novi vlasnik obećava da će klijentima ponuditi kompletan spektar savremenih proizvoda i usluga.
Ukupna imovina Kulske banke 2005. godine vredela je 136,3 miliona evra, akcionarski kapital 68,8 miliona evra, a neto dobit 12,1 miliona evra. Ova banka u 39 poslovnica pruža usluge za oko 62.000 klijenata.
Banke: Uključiti građane na tržište
Piše: Čedo Petrović, generalni direktor Privredne banke Beograd
Bankarski sistem u ovom trenutku je najznačajnija poluga za očuvanje ekonomske stabilnosti, odnosno za borbu protiv inflacije. Svakako bi doprinos antiiflacionim potezima mogle dati efikasnije mere za ubrzavanje privatizacije državnih preduzeća, kao i dalje smanjenje budžetske potrošnje. Mere Narodne banke na apsorbovanju viška likvidnosti kroz visoku obaveznu rezervu na devizne pozajmice iz inostranstva i visoku kamatu na zapise NBS-a, dovele su do smanjenja kreditiranja građana kao i do nezainteresovanosti za kreditiranje privrede, a posebno malih i srednjih preduzeća, gde je kreditni rizik još uvek visok.
Mislim da bi banke, a posebno strane, u ovom trenutku morale aktivnije da se uključe u prikupljanje štednje stanovništva (što je povoljniji izvor od inostranog zaduženja, imajući u vidu visinu obavezne rezerve), kao i da promovišu uvođenje privatnog bankarstva, odnosno organizovano uključivanje građana na tržište hartija od vrednosti. Istovremeno bi NBS trebalo da krene u postepeno a možda i rapidno smanjenje obavezne rezerve, s obzirom na to da je prethodno daleko odmakao u gradnji institucije zaštite depozita i prudencijalne kontrole bankarskog sistema. Dalje podsticanje kreditiranja malih i srednjih preduzeća, a posebno novih preduzeća, trebalo bi da bude budući fokus banaka (u ovom trenutku najznačajniji kreditor malih i srednjih preduzeća jeste država preko Fonda za razvoj, Garancijkog fonda i fondova za osiguranje i podsticaj izvoza). Kreditiranje stanovništva bi moralo da bude selektivnije, uz podsticaj kreditiranja izgradnje stanova, kao i kreditiranja na bazi namenske štednje, gde kreditna aktivnost deluje na tražnju a posebno novčanu, odloženo.
Poslovno geslo: Naše vreme je došlo, sačekali smo ga spremno
Piše: Željko Brozović, generalni direktor Frikoma i Dijamanta
Izuzetno je važno imati jasnu viziju onoga što želimo i koji su nam ciljevi. Naravno, potrebno je da imamo i dovoljno znanja, želje, volje i energije da to i ostvarimo. Spremnost na stalno usavršavanje, prihvatanje izazova i maksimalni angažman se podrazumevaju. Što se tiče kompanija u okviru Agrokor koncerna, mi se upravo tako i ponašamo.
Naše vreme je došlo. Sačekali smo ga spremno, za nas i za svet.
TRANSAKCIJA: Slovenački Mercator platio je 150 miliona evra za 76 odsto vlasništva Holdinga Rodić M&B. Transakcija je obavljena formiranjem zajedničkog preduzeća M-Rodić.
RASKID: Agencija za privatizaciju raskinula je ugovor sa kupcem Srbija-toursa Srbom Ilićem, jer nije ispunio investicione obaveze. Radnici su oduševljenje iskazali prekidom štrajka.
INVESTICIJA: Agroživ iz Pančeva uložio je milion evra u opremanje živinarskih farmi Krepoljin, Sojin salaš i Centar, što će omogućiti povećanje uzgoja brojlera sa dva na 3,2 miliona komada po turnusu.
LICITACIJA: Beogradska Agrobanka kupila je na licitaciji celokupnu imovinu niškog Fripaka koji je u stečaju, i to za 132,4 miliona dinara.
Dr Petar Đukić, profesor na Tehnološko–metalurškom fakultetu:
Uspeva svet koji oseća budućnost
DOBITNICI: Pre svega oni koji su uvek dobitnici od reformi: bolje informisani i obrazovani ljudi, dakle, svet koji misli unapred, svojim akcijama ide ispred vremena i oseća budućnost. Uglavnom su to pripadnici tzv. nomenklatura iz prethodnih sistema.
GUBITNICI: Uglavnom privrženici socijalizma: socijalnih ciljeva, kolektivizma, društvenih interesa, solidarnosti, jednakosti itd., koji se nisu uklopili u nove potrebe tržišta.
Dr Dušan Pavlović, docent FPN–a: Tajkuni su uvećali svoje bogatstvo
DOBITNICI: Najveći dobitnici su tajkuni, privrednici koji su početni kapital stekli u doba vladavine Miloševića. Oni su dobili priliku da dodatno uvećaju svoje bogatstvo posle 2000. Deo grupe dobitnika čine i kriminalci koji su uspeli da legalizuju svoje poslove posle 2000. a sa kojima država nema kapaciteta da se obračuna.
GUBITNICI: Najveći gubitnici su penzioneri i zaposleni u društvenim preduzećima i državnoj administraciji, uključujući i vojsku.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve