Mobilni telefon čija se baterija puni svake druge godine, automobilski akumulator veličine nekoliko milimetara, prislušni uređaj kome baterija neće iscuriti ni tokom trajanja nekoliko političkih režima ili laptop koji se može nositi na put oko sveta za 80 dana – neobično su zgodne sprave koje bi mogle znatno uticati na svakodnevicu u bliskoj budućnosti
MIKROMAŠINE: MEMS tehnologija
Na univerzitetima u Kembridžu i Birmingemu, engleski naučnici su razvili mikronapajanje koje je 200 do 1000 puta efikasnije od konvencionalnih baterija. Ova nova tehnologija koja se odnedavno istražuje izazvaće još jednu revoluciju na tržištu elektronskih komponenti i uređaja. Teško da ikog ko je iole pratio razvoj elektronike tokom poslednjih decenija može zapanjiti bilo koje novo otkriće, ali su takozvani mlazni mikrogeneratori zaista toliko manji i dugotrajniji od svih dosadašnjih prenosivih izvora napajanja da predstavljaju dramatičan tehnološki skok. Taj napredak bi se mogao uporediti sa pojavom mlaznih aviona u vazduhoplovstvu četrdesetih godina XX veka, kad to poređenje ne bi bilo bukvalno, pošto su ovi mikrogeneratori i sami zapravo mlazne turbine za proizvodnju struje, pri tom umanjene na milimetarsku skalu.
MLAZNjAKUTELEFONU: Centar za istraživanje sagorevanja u Kembridžu i Centar za nanotehnologiju i mikroinženjering u Birmingemu trenutno zajednički razvijaju prototip mikronapajanja dužine pet, širine tri i dužine petnaest milimetara čija je izlazna snaga 11,2 W. Za razliku od dosadašnjih pokretnih izvora električne energije, ovaj prototip uopšte nije baterija ili akumulator, već mlazni generator u kome se ostvaruju brzine rotora od 50.000 obrtaja u minuti. U mlaznicama ovog minijaturnog generatora sagorevaju tečni ugljovodonici. Ugljovodonična goriva sadrže tristo puta više energije po jedinici težine od nikl-kadmijumskih i sto puta više od litijumskih baterija. Posebno je uzbudljivo što je mlazni mikrogenerator obnovljiv izvor struje, ali za njegovo punjenje nije neophodan punjač, električna utičnica i nekoliko sati čekanja – dovoljno je zameniti patronu sa gorivom veličine cigaretnog filtera svaki put kada se ugljovodonik potroši.
Ako se ispune predviđanja, pa za šest do deset godina ovakvi mikrogeneratori istisnu uobičajene baterije sa tržišta, mogu se uskoro očekivati neki prilično zgodni proizvodi. Mobilni telefon čija se baterija puni svake druge godine, automobilski akumulator veličine nekoliko milimetara, prislušni uređaj kome baterija neće iscuriti ni tokom trajanja nekoliko političkih režima ili laptop koji se može nositi na put oko sveta za 80 dana – neobično su fine sprave koje bi mogle bitno uticati na svakodnevicu u bliskoj budućnosti.
SUVIELEMENTI: Prve baterije proizvedene su pre više od 200 godina i ma kako postajale efikasnije i smanjivale se s vremenom, njihov princip rada nije se presudno izmenio. Svaki element od koga su sačinjene baterije sastoji se od neke vrste anode i katode u elektrolitu, u kome se indukovanim hemijskim procesom razdvaja negativno od pozitivnog naelektrisanja i tako skladišti energija. Izumitelj prve električne baterije je italijanski fizičar Aleksandro Volta (1745–1827), čija su pionirska istraživanja u elektrohemiji pospešila potonji razvoj svih vrsta električnih elemenata. No, tek je izum primarnog elementa koji je napravio francuski inženjer Žorž Leklanše (1839-1882) omogućio komercijalnu proizvodnju i upotrebu baterija.
Uprkos svojoj današnjoj raspostranjenosti, konvencionalne baterije su uvek ostale nužno zlo. U proizvodnji obične baterije utroši se 2000 puta više energije nego što ona može da akumulira, ako se redovno puni tokom svog roka upotrebe. Najefikasnija klasična baterija je još uvek preteška i prevelika u odnosu na energiju koju sadrži, a njena ionako niska gustina energije s vremenom sve više opada zahtevajući česte i duge cikluse dopunjavanja. Pritom, nijedna baterija nije ekološki prihvatljiv proizvod, nerazgradljiva je i štetna po okolinu, a u blizini otvorenog plamena i visokog pritiska čak i opasna. Zato su istraživači, podstaknuti razvojem nanotehnologije i novih materijala, na razne načine pokušavali da pronađu rešenje koje je znatno efikasnije za skladištenje energije.
MEMS: Ideju o upotrebi minijaturnih mlaznih generatora predložili su sredinom devedesetih godina Alan Epštajn i Stefan Senturia sa Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT). Ova ideja isprva nije realizovana zbog kvantnomehaničkih nevolja koje nastaju na skalama manjim od 25 mikrometara, sve dok 1999. godine prvi prototip mlaznog mikrogeneratora nije napravljen na Univerzitetu u Birmingemu. Razvoj mikronapajanja nastavljen je na Tehnološkom institutu u Džordžiji, SAD, gde je 2004. načinjen mlazni mikrouređaj sa magnetom koji rotira iznad mreže metalnih prstenova urezanih na ploči. Novi projekat u Birmingemu i Kembridžu čini uređaj kompaktnijim, efikasnijim i približava mikronapajanje komercijalizaciji.
Ali, kako je uopšte moguće mlazni motor ili generator smanjiti ispod milimetarskih dimenzija? Čitav proces se oslanja na tehnologiju Mikro-elektro-mehaničkih sistema (MEMS) pomoću koje se proizvode minijaturne metalne strukture. MEMS podrazumeva upotrebu neke od visoko sofisticiranih litografskih tehnika, kakve se već dugo koriste pri proizvodnji računarskih procesora, senzora pritiska ili pizoelektrika za štampače. Projektanti mlaznih mikrogeneratora se, pak, suočavaju i sa nekoliko karakterističnih problema. Jedan od njih je što uobičajene električne komponente na bazi silicijuma ne mogu da izdrže visoke temperature koje nastaju zbog sagorevanja u mlaznom generatoru, pa je uređaju potrebno obezbediti i sistem za hlađenje. U svakom slučaju, prvi modeli mikronapajanja već daju struju, a kada budu usavršeni, zbog svoje dugoročnosti umanjiće zavisnost od fiksne električne mreže i samim tim dodatno poboljšati kvalitet života.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako ste još niste prijavili za naš njuzleter, sad je krajnje vreme. Prijava je prosta, sve je džabe, a tamo vas čekaju zanimljive teme, pokloni i popust na pretplatu na „Vreme“
Banuli su nam mrtvi gladni, a ničeg u kući. Imamo grapu, odlično crno, masline, neke sireve i još nekoliko gluposti tipa sladak kupus, i beli i crni luk. Evo šta je ispalo
Kada je američka kantautorka Tejlor Svift pozvala fanove da izađu na glasanje, među pripadnicima ekstremne desnice počele su da kuljaju teorije zavere o saradnji pop zvezde sa Pentagonom. Ipak, ekonomski uticaj Tejlor Svift je toliko veliki da nije čudno što se Republikanci plaše njenog uticaja na politiku. Pevačica je, pak, dugo krila svoje partijsko opredeljenje
OFK Beograd igraće od ovog leta kao domaćin na stadionu „Kraljevica" u Zaječaru, navodno zbog katastrofalnog stanja Omladinskog stadiona na Karaburmi. A i treba neko da igra na novom stadionu u Zaječaru, koji inače može da ugosti tek srpskoligaški fudbal. Taj i drugi stadioni u manjim mestima bili su opsesija predsednika Vučića
“U Srbiji je možda jedino teže od istoričara biti selektor fudbalske i košarkaške reprezentacije. Svako ima svoje mišljenje kako bi ta Srbija (fudbalska, košarkaška, istorijska) trebalo da izgleda, što je donekle razumljivo i u redu, ali problem nastaje kada prevladaju neznanje, nacionalni romantizam i mit i dnevnopolitička propaganda”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!