Regionalno priznanje za greenfield investiciju pripalo je biznis parku Airport City, za najbolju bankarsku investiciju proglašena je Banca Intesa, a u novoj kategoriji "Najinovativniji domaći investitor" nagradu je dobio Com Trade
SLAVLJENICI: Gil Dekel, Jasna Matić, Draginja Đurić i Veselin Jevrosimović
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) dodelila je prošle nedelje u Beču nagrade stranim investitorima u Jugoistočnoj Evropi za 2006. i sa tri priznanja Srbiji sigurno podigla rejting među zemljama atraktivnim za ulaganja. Nagrade su dobili Airport City Beograd, Banca Intesa i Com Trade Group. Njih je kandidovala Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), uticajna firma i očito srećne ruke, pošto je zahvaljujući njenim nominacijama Srbija do polovine ove godine pokupila bezmalo sva priznanja koja su u tom periodu dodeljivana. Tako je Srbiji u januaru pripalo zvanje Tržišta meseca u izboru američkog ministarstva trgovine, u martu je „Fajnenšel tajms“ izabrao Beograd za grad budućnosti Južne Evrope, a u junu su tri investitora iz Srbije proglašena za regionalne ulagače broj jedan.
BIZNISPARK: Nagradu za greenfield ulaganje dobio je projekat Airport City Belgrade. Reč je o prvom biznis parku u Srbiji koji se gradi na području starog beogradskog aerodroma. U izgradnju poslovnog prostora na 126.000 kvadrata biće uloženo oko 120 miliona evra. Direktor ove izraelske kompanije Gil Dekel rekao je, na konferenciji za novinare pobednika OECD-a u Vladi Srbije, da su do sada izgrađene dve zgrade na oko 20.000 kvadrata i da je za to potrošeno oko 20 miliona evra. „Ova investicija je dobra za Srbiju i dobra je za nas, jer verujemo u razvoj Beograda kao regionalnog centra“, izjavio je Dekel, ali i dodao da je primarni razlog za ovo ulaganje ipak – zarada. Drugim rečima, u Srbiju se isplati ulagati. Ili, kako je rekla direktorka agencije SIEPA Jasna Matić: „Najveće priznanje za investicioni potencijal naše zemlje dolazi kroz činjenicu da se treću godinu zaredom nagrađena greenfield investicija za ceo region nalazi baš u Srbiji.“
PREPOZNATLJIVI: U beogradsku banku Intesa istoimena italijanska bankarska grupacija do sada je uložila preko 450 miliona evra (za akviziciju Delta banke i investicije). Direktorka banke Draginja Đurić je povodom nagrade OECD-a rekla da je zadovoljna što se Srbija pokazala kao zemlja koja prihvata strana ulaganja. Ova banka, sa 160 punktova u Srbiji, danas ima 2246 radnika, 409 više nego 2004, a Draginja Đurić najavljuje da će ove godine zaposliti još oko 400 ljudi.
SIEPA je, prema rečima Jasne Matić, posebno ponosna što je tek ustanovljena nagrada OECD-a za najinovativnijeg domaćeg investitora pripala grupi Com Trade. Ova vodeća IT kompanija u regionu dobila je nagradu, pored ostalog, za elektronski sistem koji je razvila za potrebe Agencije za privredne registre. Vlasnik kompanije Veselin Jevrosimović zadovoljan je što je i ovom nagradom srpska informatika potvrdila svoju prepoznatljivost i van granica naše zemlje.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!