Direktne strane investicije u Srbiju od početka 2001. do kraja 2005. godine iznosile su ukupno 4,57 milijardi dolara
Ugovori: Siemens partner Univerzijade 2009.
LOGIČNA SARADNJA: Potpisnici ugovora
Beogradske kompanije Univerzijada 2009. i Siemens sklopile su ugovor o strateškom partnerstvu u pripremama i organizaciji Univerzijade, koja će se održati od 15. do 26. jula 2009. u Beogradu. U ime Univerzijade ugovor su potpisali generalni direktor Siniša Jasnić i direktor Uprave za sport u Ministarstvu prosvete i sporta Aleksandar Šoštar, a u ime Siemensa generalni direktor Obrad Spremić i komercijalni direktor Kurt Švarcmiler.
„Uvereni smo da ćemo sa Siemensom organizovati najbolju Univerzijadu do sada“, rekao je tom prilikom Siniša Jasnić. Direktor Siemensa Obrad Spremić smatra da je ova kompanija, zbog iskustva u podršci manifestacijama u svetu, kao što su Olimpijada, Svetsko prvenstvo u fudbalu itd., prirodan i logičan strateški partner Univerzijade.
Investicije: Nova deonica puta i osam mostova
Na pravcu E-75 autoputa Beograd – Novi Sad prvih dana septembra počeće izgradnja nove deonice dužine devet kilometara. Projekat obuhvata i sanaciju četiri mosta ukupne dužine 162 metra, izgradnju osam novih mostova ukupne dužine 630 metara, izgradnju propusta ukupne dužine 100 metara, kao i izgradnju tri petlje ukupne dužine 380 metara. Vrednost svih ovih radova procenjena je na 3,4 milijarde dinara, a planirano je da se završe za dve godine. Izvođači su beogradska preduzeća Energoprojekt niskogradnja i Inter-most.
Priznanja: McCann najbolji PR
Na godišnjoj dodeli nagrada Društva Srbije za odnose sa javnošću, McCann Erickson proglašen je za najbolju PR agenciju u Srbiji u 2006. Za dve godine beogradska kancelarija McCanna uspela je da otvori regionalne kancelarije u Crnoj Gori i Makedoniji i organizuje edukaciju za svoje kadrove u London School of Public Relations. Nagrade su dobili i Mmd Corporate za dizajn Visa kartice „Savremena Srbija i Crna Gora“, SVA u kategoriji neprofitni sektor za projekat „Tvojih pet minuta – nečiji život“, Lafarge BFC za društveno odgovorno ponašanje i festival Exit za unapređenje imidža Srbije.
Krediti: Niže kamate
Hypo Alpe Adria Banka snizila je kamate na stambene kredite koji imaju osiguranje kod Nacionalne korporacije. Za modele kredita sa valutnom klauzulom u evrima, a bez učešća i depozita i sa učešćem od 20 odsto, kamata je smanjena sa 7,25 na 6,95 odsto godišnje. Za iste modele kredita, ali sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima, kamata je sa 5,45 snižena na 4,45 odsto. Za kredite obračunate u evrima, uz 20 odsto depozita, kamata je smanjena sa 6,25 na 5,95 odsto. Banka je uvela nov model kredita sa klauzulom u francima, uz depozit od 20 odsto kamata iznosi samo 3,95 procenata godišnje.
Sponzorstva: Visa na Exitu
Kao jedan od sponzora Exita, za koji se očekuje da će privući preko 100.000 posetilaca, Visa International će instalirati dva bankomata unutar zidina Petrovaradinske tvrđave. Time će omogućiti posetiocima festivala u Novom Sadu da podižu novac 24 sata dnevno. Na određenim mestima biće omogućeno i plaćanje hrane i pića Visa karticom. Inače, u Srbija ima preko 1,5 miliona korisnika Visa kartica.
Modernizacija: Tarkett – IT baza za Evropu
Uvođenjem rešenja baziranog na SAP R/3 softveru i HP hardveru u Tarkettu u Bačkoj Palanci stvorena je centralna baza podataka za Srbiju, Rusiju, Ukrajinu i većinu balkanskih država. To praktično znači da u Bačkoj Palanci, u svakom trenutku, mogu da se dobiju informacije o poslovanju drugih organizacionih jedinica Tarketta – proizvodnji, otpremi i prodaji, upravljanju zalihama, nabavci i finansijskim performansama. Integrisana IT infrastruktura, zasnovana na Microsoftovoj platformi, pokriva 1000 radnih stanica i omogućava umrežavanje 1000 i-mejl korisnika na kompletnom tržištu Istočne Evrope.
Banke: Kredit nije privilegija
Piše: RadovanJelašić, guvernerNarodnebankeSrbije
Iste one banke koje posluju u Pešti, Beču ili Ljubljani, kao prvoklasne, likvidne, solventne i institucije sa jakim međunarodnim kredibilitetom, danas imaju i najveće učešće u bankarskom sektoru Srbije. Pitanje je, međutim, da li se na ovdašnjem tržištu ponašaju isto kao i u razvijenim zemljama evropskog okruženja. Problemi sa kojima se na tom planu susrećemo upravo su oni kakve smo priželjkivali kada smo krenuli u reforme bankarskog sektora, a imale su ih i neke druge zemlje u okruženju – transparentnost cena bankarskih usluga, informisanje i edukacija klijenata i slično.
NBS je, pored regulatornih mera, preduzeo i niz drugih aktivnosti – poput formiranja svog informativnog centra za građane – kako bi uticao na banke da se ponašaju po istim standardima koje poštuju, pre svega, u zemljama gde se nalaze njihove matične centrale. U tome Narodna banka ne nailazi na potrebno razumevanje, štaviše jako često pojedinci na odgovornim političkim ili izvršnim funkcijama, iz čisto populističkih razloga, izlaze u javnost sa tezom da nije važno šta koliko košta, već je bitno samo da ima bankarskih usluga, u prvom redu kredita. To je, međutim, i u Srbiji odavno prevaziđeno.
U NBS-u su svesni da treba vremena da ljudi ponovo poveruju da je, kao što u pekari kupuju hleb, isto tako normalno da u banci dobiju kredit, bez obzira na to što banke to pokušavaju da im predstave kao neku posebnu privilegiju. Smatramo da bi same banke trebalo da uspostave jače mehanizme samoregulative i samokontrole u cilju daljeg pridobijanja poverenja svojih klijenata. Dok se to ne desi, NBS-u je dobrodošla svaka pomoć, kakvi su, na primer, konkretni potezi Ministarstva za trgovinu o zaštiti građana kao potrošača bankarskih usluga.
Poslovnogeslo: Dobar tim je ključ uspeha
Piše: MilošKržić, generalnidirektorVeranoMotorsa
Uspeh bilo koje kompanije meri se po tome koliko su ljudi koji u njoj rade uspešni, koliko su ostvareni u svom poslu. Uloga lidera je pre svega da usmerava i podstiče profesionalnost i kreativnost zaposlenih i omogući im da budu sigurniji u svoje sposobnosti. Verano Motors je prepoznatljivo ime kompanije koja je tokom deset godina, otkako je osnovana, uspela da izgradi imidž stabilne i čvrste firme, zahvaljujući upravo tome što pred svakog zaposlenog postavlja zadatak da o kompaniji razmišlja kao da je baš on vlasnik. Kad ljudi dolaze sa osmehom na posao, onda je jasno da su oni – tim koji dobija.
Extreme
IZBRISANI: Nakon isteka roka za preregistraciju privrednih subjekata (15. jun), država je iz evidencije izbrisala 145.873 firme, pa sada u Srbiji ima 86.459 registrovanih aktivnih preduzeća.
PREČICA: Nemački proizvođač šećera Nordzucker osnovao je sa MK komercom zajedničku firmu Sunoko koja će postati većinski vlasnik četiri šećerane Miodraga Kostića. Nordzucker će imati 51 odsto vlasništva u Sunoku.
INVESTICIJE: Delta maxi platila je 107 miliona dinara za 93,15 odsto akcija poljoprivrednog preduzeća Topola u Kikindi i postala vlasnik 850 hektara plodnog zemljišta.
BRATSKI: Uvoz alkoholnih i bezalkoholnih pića iz Srbije u Crnu Goru i dalje će biti oslobođen carina i akciza, ukoliko su plaćene u Srbiji.
Anketa "Vremena": Ko su dobitnici a ko gubitnici u srpskoj tranziciji
DOBITNICI: Na duge staze svi moraju biti dobitnici. Tranzicija, reforme i evropske integracije jedan su te isti proces izmene politike, prava, ekonomije i društva.
GUBITNICI: To su manje obrazovani ljudi i oni nesposobni da se prilagode promenama koje nosi tranzicija, kao i oni koji nisu spremni na te promene.
DOBITNICI: Sloj ljudi koji su direktno iz komunizma iskočili u sferu novopečenih kapitalista.
GUBITNICI: Sve cehove plaćaju radnici. Izgubili su radna mesta i svojinska prava nad društvenom svojinom, koja u Ustavu još postoji kao ravnopravan tip vlasništva preduzeća. Država je neovlašćeno od radnika uzela tu svojinu i prodaje je.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!