Stanovnici Srbije vole da putuju i, kada bi se ukinuo strog vizni režim, broj putnika u avio-saobraćaju povećao bi se za 20 do 30 odsto
Generalni direktor Lufthanse u Beogradu Marek Kuhta mlađi je od predstavništva koje vodi. Ima 30 godina i knjiži punu deceniju rada u nemačkoj avio-kompaniji u rodnoj Poljskoj. Bio je menadžer Lufthanse za južnu Poljsku, koja ima 22 miliona stanovnika i tri aerodroma koje koristi i nemački prevoznik.
Lufthansa je prvu redovnu liniju iz Beograda za Frankfurt uvela 1967. Sada ima 26 letova nedeljno iz Beograda: svakog dana po dva za Minhen i jedan za Frankfurt i pet puta nedeljno za Diseldorf. Ovaj avio-prevoznik važan je za srpsko tržište, naročito zbog velike robne razmene koju naša zemlja ima sa Nemačkom, dakle za prevoz partnera u biznisu, kao i za porodična putovanja ljudi iz dijaspore i matice. Iako vlada uverenje da je karta ove kompanije najskuplja, Lufthansa je danas najveći strani avio-prevoznik u Srbiji.
MAREKKUHKA: Ovdašnje tržište uvek je bilo veoma važno za Lufthansu. Stanovnici Srbiji navikli su da mnogo putuju, ali se ritam menjao zbog raznih okolnosti: ratova, sankcija i sada viza. Na srpsko tržište uvek gledamo s optimizmom, ono jeste sada uspavano, ali želimo i zbog Srbije i zbog Lufthanse da se strog vizni režim ukine i broj putnika poraste.
Kolikoviznirežimumanjujepromet?
Teško je proceniti tačan broj putnika koji su odustali od putovanja zbog viza. Ali, evo primera: kada pravimo promotivne akcije i objavimo atraktivnu cenu za letove za Pariz, očekujemo da se znatno poveća broj putnika. Ovde to nije slučaj jer ljudi ne mogu spontano i brzo da reaguju. Da bi otišli u Pariz, moraju da pribave razna dokumenta, da stanu u red za vizu, da je dobiju, pa tek onda da kupe kartu i iskoriste našu ponudu. Procena među kolegama iz stranih avio-kompanija u Srbiji jeste da bi se avio-saobraćaj uvećao za 20 do 30 odsto kada bi se ukinuo vizni režim. To bi bio ogroman porast; samo Lufthansa je prošle godine prevezla od Beograda do Nemačke i više od 143.247 putnika.
Struktura putnika varira tokom godine. Primećujemo kretanja tipična za letnju sezonu ili oko verskih praznika kada raste broj turističkih putovanja ka Nemačkoj i ljudi iz srpske dijaspore koji dolazi ovamo na odmor. U ostalim mesecima imamo primetan rast udela biznis putnika, u oba pravca.
Voleli bismo da organizujemo dodatne letove, ali to je za sada teško jer je broj poletanja u Minhenu i Frankfurtu, koji su naši habovi, raskrsnice, sada ograničen. Ukratko, saobraćaj je tamo zagušen. Zato imamo veoma sofisticiran sistem koji procenjuje broj putnika, i kad primetimo veliku tražnju jednostavno zamenimo manji avion većim. Naša flota je velika, imamo 432 aviona, pa su takve operacije moguće.
Sa redom letenja smo zadovoljni i za ovu godinu neće biti promena. Nemamo nameru da smanjimo broj letova, ali kad god razmišljamo o povećanju uvek razgovaramo sa našim partnerom Jat Airwaysom i gledamo da prvo zadovoljimo tražnju koristeći njegove kapacitete.
NačemusezasnivapartnerstvosaJatom?
Intenzivna saradnja sa Jatom traje oko dve godine i obogatila je ponudu obe kompanije. Počelo je tako što je Jat davao broj leta na našim avionima, a od pre godinu dana mi dajemo svoj broj leta na Jatovim avionima na svim letovima između Srbije i Crne Gore i Nemačke. Znači, ako letite za Nemačku Jatovim avionom, možete da knjižite mesto na Lufthansinom broju leta. To putnicima pruža mnogo veće mogućnosti da ostvare svoje veze. Pre saradnje s Jatom postojala je jedna veza dnevno za Njujork, krene se iz Beograda Lufthansinim avionom za Frankfurt pa odatle za Njujork. Od početka saradnje sa Jatom može se krenuti Jatovim kasnijim letom za Frankfurt, pa popodnevnim Lufthansinim za Njujork.
Minhen i Frankfurt su naši habovi, tu se stiče sav saobraćaj Lufthanse i preseda se dalje do 177 destinacija u 73 zemlje. Jedino nemamo direktan let za Australiju, ali to pokrivamo sa partnerima. Naša mreža letova, dakle, obuhvata ceo svet.
DalijeLufthansazaistaskupprevoznik?
AVION LUFTHANSE: Airbus A340-200
U svesti naših klijenata Lufthansa je dugo važila kao skup prevoznik, što je delom bilo tačno. Međutim, sada u našu kartu klijenti sebi mogu da priušte jednako kao i kod svakog drugog avio-prevoznika. Problem sa kojim se suočavaju sve avio-kompanije jeste visoka cena goriva i to se odslikava kroz cenu avio-karte. Krajnja cena karte sastoji se iz dve komponente: cena prevoza i cena dodatka za gorivo. Bili smo prinuđeni, kao i druge avio-kompanije, da cenu prevoza smanjimo jer se uvećavala cena dodatka za gorivo, da bi krajnja cena za putnika ostala ista. Recimo, najjeftinija povratna karta na relaciji Beograd–Minhen sa svim taksama i dodacima košta 243 evra. To je cena u ekonomskoj klasi.
Počemuserazlikujukategorijeuekonomskojklasi?
Paleta ponuda počinje sa promotivnim tarifama u ekonomskoj klasi koje nose sa sobom određene restrikcije – karta mora unapred da se rezerviše, nije moguća promena datuma leta i slično. Na primer, imali smo ponudu za povratno putovanje za Amsterdam za 130 evra. Sledeća ponuda je fleksibilnija, karta može da se kupi za kraće vreme, dozvoljene su promene datuma leta uz doplatu i slično. To je srednja varijanta u ekonomskoj klasi i povratna karta za Minhen košta oko 300 evra. Zatim imamo veoma fleksibilnu ponudu unutar ekonomske klase, koja dopušta besplatnu promenu rezervacije itd. Ciljna grupa su biznis putnici, koji zbog prirode posla moraju da imaju tu fleksibilnost, ali zbog politike u firmama ne mogu da kupuju karte u biznis klasi. Sve ove tarife imaju zajedničku crtu, a to je da putnici sede u ekonomskoj klasi u avionu.
Kokoristibiznisklasu?
Ova klasa predviđena je za putnike kojima je potrebna velika sloboda u planiranju putovanja, komforniji i veći prostor u avionu za odmor i rad, brža otprema na aerodromima, brže čekiranje karte i ostale pogodnosti. Recimo, ako sada rešite da putujete, moguće je da budete u avionu za dva sata, jer imamo mnogo polazaka iz Beograda i lako bi se našlo mesto. Biznis klasu imamo na našim kontinentalnim i interkontinentalnim letovima.
ŠtajenajboljaponudaLufthanse?
Apsolutno je to prva klasa na interkontinentalnim letovima. Ima sav komfor: sedišta koja mogu da se obore u potpuno ravne krevete, ekskluzivnu kuhinju za koju jela pripremaju prvoklasni svetski kuvari, mogućnost korišćenja posebnih čekaonica i šaltera za čekiranje karata itd. Cena karte od Beograda preko Frankfurta do Njujorka u ovoj klasi košta 5747 evra. Nedavno smo u Frankfurtu otvorili potpuno odvojen terminal za putnike prve klase. Oni u Frankfurtu dobijaju ličnog asistenta koji se brine o svim formalnostima, čekiranju, pasoškoj kontroli, kad treba da idete na avion itd. Osim toga, putnici se prevoze limuzinom od terminala do aviona.
KojimavionimaletiteizBeograda?
Na rutama za Minhen i Frankfurt letimo boingom 737, koji je veoma popularan na našim srednjim prugama, a do Diseldorfa kanader džetom, što je klasični regionalni tip aviona.
Od Niša do Njujorka
Gospodin Kuhta posebno ističe Lufthansinu ponudu Private Jet, koju radi u saradnji sa američkom firmom Net Jets, čije avione koristi za specijalne letove. On objašnjava: „Nudimo prevoz ili od tačke do tačke, ili od neke destinacije do naših habova, gde se preseda na interkontinentalne letove. Na primer, putnika iz Niša Private Jet će prevesti sa niškog aerodroma u Frankfurt i tamo ćemo mu organizovati direktan transfer do aviona za Njujork, s tim što ne mora da prolazi kroz formalnosti na aerodromu. Karta za ovaj let, bez obzira na to da li počinje u Nišu ili Beogradu, košta 14.500 evra. Ta suma važi i kad let koristi jedan putnik ili njih sedam, koliki je i kapacitet aviona. Let do Njujorka prvom klasom košta 5750 evra.“
Biznis avioni
Lufthansa Business Jet je ponuda za prevoz u interkontinentalnom saobraćaju u malim komfornim avionima erbas 319 ili boing 737 u kojima je napravljena kabina biznis klase sa četrdesetak sedišta. Avioni pripadaju švajcarskoj firmi koja za račun Lufthanse obavlja saobraćaj od Minhena i Dizeldorfa do Čikaga i Njujorka.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!