Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Verovatno ne postoji stanovnik Beograda koji bar jednom nije ušao u prostoriju sa podnom oblogom koju je postavio Levelo
Bukvalno svaki stanovnik Beograda bar jednom je prešao preko poda koji je postavilo preduzeće Levelo, ili bar pogledao u plafon neobične konstrukcije, kancelarijski nameštaj ili u čuvene Sogal plakare. Naime, podne obloge koje je postavila ova beogradska firma krase Sava centar, Delta Holding i gotovo sve objekte ove kompanije, Mercator, Beogradsku Arenu, banke, pozorišta, škole, fakultete, hotele, prodavnice, zdravstvene ustanove, ambasade, knjižare, sportske sale, osiguravajuće i lizing kuće, restorane i mnoga druga mesta. Na dugačkom spisku referenci nalaze se Beogradski sajam, Telekom, Narodna banka Srbije, VIP salon, Kontrola letenja i Terminal 2 na Aerodromu „Nikola Tesla“, VMA, Rafinerija nafte Pančevo, Narodna banka Srbije, hoteli Intercontinental, Metropol i zaista toliko objekata da je sigurno svaki Beograđanin barem jednom ušao u njih. Skromnu oznaku izvođača završnih radova u građevinarstvu Levelo ne krije, niti je preterano ističe. Osim kroz opremu enterijera, trud Levela materijalizovan je sa tri miliona evra godišnjeg obrta. „Mi smo mlada firma, ali ne i posao koji radimo“, ističe vlasnik i direktor Levela Dušan Radmilac. On za „Vreme“ kaže da je Levelo nastao 2003. izdvajanjem Saga enterijera iz matične kompanije Saga, dakle segmenta koji je vodio Radmilac. „Saga je radila 15 godina, imala oko 300 zaposlenih i godišnji obrt oko 15 miliona evra, ali nije se tačno znalo koji deo kompanije donosi koliki profit. Od trojice prvobitnih vlasnika Sage ja sam poslednji izašao iz te priče“, navodi Radmilac. On je iz Sage „poneo“ svoj deo delatnosti – podne obloge i plakare, zatim distributere, stručnjake i programe. Kaže: „Sa 32 saradnika opravdao sam ono što stoji u nazivu preduzeća – specijalisti za podove.“
SVETSKE OBLOGE: Levelo uvozi, distribuira i postavlja podne obloge od tekstila, PVC-a, gume, izdignute, elektroprovodne, sportske i brodske podove, kao i parkete. „Izabrao sam taj segment na tržištu iz uverenja da će se građevinarstvo u Srbiji brzo razvijati i da ću bar narednih desetak godina imati siguran biznis“, otkriva Radmilac. Za sada mu dobro ide, a strane firme koje su svojim kompanijskim standardima predvidele neke od podova koje prodaje i montira Levelo postale su mu prirodni klijenti. „Neki poslovi nam dolaze sami po sebi, ali mnoge smo morali da tražimo preko prezentacija za arhitekte, na sajmovima i putem medijske kampanje. Mnoge aranžmane sklopili smo i nakon svojevrsne reklame od uha do uha, tako što su se zadovoljni klijenti vraćali kod nas dovodeći i svoje partnere“, priča vlasnik Levela. On navodi da ova firma sarađuje sa preko 20 evropskih proizvođača podova, od kojih više od polovine spada u svetski vrh. To su francuske firme Gerflor, Balsan i Barrisol, Bonar Floors iz Velike Britanije, Mondo iz Italije, Dura i Vorwerk iz Nemačke itd. Za većinu tih kompanija Levelo je ekskluzivni zastupnik i kao uvoznik praktično nema konkurenciju. Od domaćih firmi najveći konkurent Levelu je Tarkett iz Bačke Palanke, ali čini se da za širenje poslova obe kompanije u Srbiji ima dovoljno mesta.
Levelo uvozi 80 odsto podnih obloga koje koristi, jer se bavi i prodajom i polaganjem parketa koji je uglavnom domaći. „To su proizvodi Saga parketa, vodeće firme u Srbiji u toj grupaciji, s kojom, eto, na taj način održavam staru poslovnu vezu“, objašnjava Radmilac.
Zanimljiv posao Levela su podovi izdignuti na čelične nosače i elektroprovodni podovi. „Za ove konstrukcije angažujemo podizvođače, firme ili pojedince koji se bave tim poslom. To su specifične postavke koje zahtevaju obučene i specijalno opremljene ljude.“ Radmilac ipak ističe ekipu svojih ljudi, koja je obučena za polaganje podnih obloga u svim fabrikama sa kojima Levelo sarađuje. „Svako od njih raspolaže sertifikatima tih firmi kao obučeni podopolagač. Oni nadgledaju radove podizvođača, a iskusniji, koji su prošli sve kurseve i praksu, obučavaju mlađe kolege“, navodi Radmilac i naglašava da se postavljanje podova u Srbiji i Crnoj Gori izvodi prema istim standardima kao bilo gde u svetu. On tvrdi da ne postoji firma u Srbiji koja je od Levela bolje i kvalitetnije opremljena svim vrstama alata i mašina za te postavke.
Osim sa arhitektama, Levelo ima dobru saradnju sa inženjerskim kućama koje ugovaraju radove na objektima. „Pošto smo usko specijalizovana ekipa, najčešće smo podizvođači velikim inženjerskim kućama, na primer Partner inženjeringu, Imelu, Eksingu, PMC-u, Zadužbinaru, Energetri, Energogroupu itd. U ugovorenim poslovima uređivanja prostora imamo svoj deo, jer inženjerske kuće u Levelu prepoznaju pouzdanog i kvalitetnog partnera. To je ono što nam svakog dana donosi nove poslove. „Radmilac još ističe da iza takvog rejtinga stoji naporan rad njegovog tima i ono što je naročito važno u građevinarstvu – poštovanje rokova.
REVOLUCIJA: Klizne plakare čuvene francuske kompanije Sogal, Levelo proizvodi u svom pogonu u Novoj Pazovi i za pravljenje ovog brenda koristi pretežno komponente od domaćih materijala. „Kada je Saga pre osam godina plasirala Sogal na naše tržište, sva konkurencija bila je prinuđena da u roku od nekoliko meseci pođe za nama. Uneli smo nove materijale i boje i obogatili unutrašnjost plakara i mislim da smo taj deo tržišta unapredili za bar 200 odsto.“ Radmilac podseća da su pre toga na tržištu postojali plakari crne ili bele boje, Saga je proširila paletu na 20 boja, a Levelo je dodao još 40-ak boja i nove sadržaje u plakarima. „Tvrdim da se nigde u Evropi plakari ne rade kao u Srbiji, jer naš koncept je apsolutno prilagođen krajnjem kupcu. Svaki plakar se radi po zahtevu kupca, sa originalnim unutrašnjim rasporedom polica, fioka, svetlećih tela, vešalica. Radmilac ovu ekskluzivnost objašnjava činjenicom da Evropa ima tendenciju da radi velike serije zbog čega kupcima može izaći u susret do određene mere. „Kod nas se u potpunosti poštuje želja kupca, on je gospodar situacije“, ističe Radmilac i navodi da su u fokusu Levela novogradnje sa stanovima, ali da prihvata i opremanje kancelarija, stolovima, plakarima, policama itd. Levelo ima svoje salone plakara: dva u Beogradu i po jedan u Novom Sadu, Subotici i Čačku. U Novoj Pazovi kupio je objekat od 2500 kvadrata sa magacinima i sada se useljava.
BARRISOL PLAFONI: Francuska kompanija Barrisol prva je u svetu patentirala plafone od PVC rastegljive folije, koja može da se oblikuje praktično u sve forme. „Mogu se napraviti kupola, lukovi, talasi, plafon koji svetli celom površinom i ostalo što daje izuzetan enterijerski efekat“, kaže vlasnik jedine firme u Srbiji koja izrađuje tu vrstu plafona. I tu je trebalo probiti led, jer do pre tri godine niko u Srbiji nije ništa znao o toj vrsti plafona. Levelo je upornim prezentacijama uspeo da se nametne tržištu i sada, kako kaže Radmilac, poslovi prosto dolaze sami. Svoje ljude obučene u Francuskoj, Radmilac naziva savremenim velikim majstorima. „Ove godine imamo pravi bum tih plafona, oni su instalirani u mnogim hotelima, kafićima, državnim institucijama, a pre svega ih crnogorski kupci prepoznaju kao nešto ‘fensi’.“ Radmilac posebno ističe Lava bar, omiljeno sastajalište mladih u Beogradu i u Novom Sadu. Kao suvlasnik tih barova, Radmilac ih je opremio svim što Levelo može da izvede.
Levelo, za sada jedini u Srbiji, ugrađuje elektroprovodne podove koji odvode statički elektricitet iz prostorija sa elektronskom opremom. „Odvode ga tako što celom svojom strukturom provode elektricitet, on se lepi na elektroprovodno lepilo i izvodi poput uzemljenja do mesta gde ne stvara problem. To je za ljude apsolutno bezbedno“, tvrdi Radmilac. Ovi podovi koriste se u prostorijama gde je koncentracija statičkog elektriciteta velika, zbog servera, komunikacione opreme, osetljivih medicinskih uređaja, telefonskih centrala itd. Radmilac smatra da su takvi podovi neophodni u savremenim prostorijama jer obezbeđuju nesmetano funkcionisanje skupih aparata. Drugim rečima, jeftiniji su nego trošak kad „pukne sistem“.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve