Plan južnokorejske kompanije jeste da širenjem distributivne mreže u Srbiji poveća prodaju na 1250 automobila godišnje, a za proleće 2007. najavljuje otvaranje najvećeg centra u ovom delu Evrope
NAJVEĆI U SRBIJI: Najnoviji punkt Hyndaija
Predstavnici kompanije Hyundai Auto Beograd proširili su prodajnu mrežu otvaranjem 18. po redu prodajno-servisnog salona u Srbiji, površine 3000 kvadrata. U izgradnju salona Santa Fe, koji nosi ime po jednom od najprestižnijih modela ove južnokorejske kompanije, uloženo je oko tri miliona evra, a objekat je napravljen za 67 dana.
Vlasnik Santa Fe salona Sava Đorđević, koji je pre Hyundaija bio distributer KIA automobila za područje Srbije, kaže da su ga upravo ljudi iz ove kompanije preporučili za dilera automobila Hyundai. Đorđević je zadovoljan dosadašnjom prodajom: „Salon je uspeo da za manje od 70 dana rada proda oko 60 vozila, a plan je da se za godinu dana proda bar 500.“
Direktor Hyundai Auto Beograd Slavc Habič kaže za „Vreme“ da Santa Fe označava najviši standard Hyundaija u ovoj zemlji, jer građani na jednom mestu mogu da dobiju sve: automobil, rezervne delove, servisiranje na najvišem nivou, farbanje i limariju. Otvaranje salona je, prema njegovim rečima, početak ubrzanog širenja mreže kompanije, koja planira da u Srbiji bude među prvih deset po prodaji. „Hyundai će na proleće sledeće godine sagraditi svoj najveći centar u ovom delu Evrope, na Trećem bulevaru u Novom Beogradu. U julu i novembru ćemo otvoriti i prodajne objekte u Šapcu i Novom Sadu“, najavljuje Habič. On navodi da je sada mesečna prodaja u Srbiji oko 100 automobila, a cilj je da se za godinu dana proda bar 1250 Hyundai vozila.
Prilikom svečanog otvaranja salona, prošle nedelje, predstavljen je Hyundai Santa Fe, automobil treće generacije, čiji je razvoj trajao 26 meseci i koštao oko 155 miliona evra. Ovaj automobil je i najskuplji u salonu i košta 35.000 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!