Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Robne marke Knorr, Rama, Domestos, Cif, Dove, Signal, Lux i još oko 400 drugih starije su od većine stanovnika na planeti, pa njihov rejting na tržištu najbolje govori o kvalitetu poslovne politike Unilevera, jednog od najvećih proizvođača robe široke potrošnje
Svakog dana oko 150 miliona ljudi u preko 150 zemalja kupuje proizvode Unilevera, ali sigurni smo da niko od njih nije u stanju da nabroji sve brendove ove multinacionalke. Naime, Unilever danas plasira oko 400 brendova koji se kotiraju kao svetski, a ostali su, kako za „Vreme“ kaže kantri menadžer Unilevera za Srbiju i Crnu Goru Dan Rusu, „lokalni biseri“. Jedan od najmlađih lokalnih brendova u portfoliju Unilevera je somborsko Sunce. Zapravo, tek tokom medijske promocije Sunca, mnogi potrošači u Srbiji saznali su da iza poznatih robnih marki Knorr, Rama, Rexona, Domestos, Cif, Dove, Signal, Sunsilk i mnogih drugih stoji isti proizvođač robe široke potrošnje – Unilever. Rusu to objašnjava ranijom politikom kompanije da u promociji daje prednost brendovima i najavljuje promenu: „Sad pokušavamo da istupamo kao Unilever koji kao kvalitetan proizvođač stoji iza svakog svog brenda.“ Motiv za to je, kako tumači marketing menadžer za proizvode iz sektora kućne hemije i lične higijene Slavica Popović, „činjenica da potrošači postaju sve zahtevniji kupujući jedino proizvode kojima veruju i od proizvođača kojima veruju.“: „Želimo da našim potrošačima koji kupuju naše brendove jer veruju u njihov kvalitet, stavimo do znanja ko stoji iza tih brendova, kako bi bili još sigurniji, a posebno kada je reč o novoplansiranim proizvodima.“
Manje je poznato da je Unilever, kao jedna od prvih multinacionalki na svetu, nastao 1925. udruživanjem britanskog proizvođača sapuna Lever Brothers i holandskog proizvođača margarina Unie margarine, kompanije koja je prva na svetu napravila margarin. Ali, zato je opšte poznato da je Knorr među supama brend broj jedan u svetu, Rama je to među margarinima, Rexona među dezodoransima, lider je i Dove za čišćenje kože, Cif je prvi među abrazivnim sredstvima itd. Sve te robne marke starije su od većine stanovnika na planeti, pa njihov rejting na tržištu najbolje govori o kvalitetu poslovne politike Unilevera.
LOKALNI BISER: Unilever je osnovao predstavništvo u Beogradu u junu 1997. i ono je u martu 2003. preraslo u preduzeće Unilever Beograd d.o.o. gde ima i magacin. Ova firma deo je kompanije Unilever za Jugoistočnu i Centralnu Evropu, čije sedište je u Bukureštu. Kantri menadžer za Srbiju i Crnu Goru Dan Rusu kaže da je tek od registrovanja Unilevera kao pravnog lica počeo pravi biznis u Srbiji, koji je prošle godine osvedočen prometom od deset miliona evra.
Marketing menadžer Unilevera za sektor hrane Tina Trpkovska iznosi želju i plan da Sunce postane uspešan margarin na srpskom tržištu. Srpski „lokalni biser“, napravljen je u skladu sa visokim Unileverovim standardima i, naravno, u novom poboljšanom pakovanju. „Akvizicija Sunca urađena je još u decembru prošle godine, ali zbog implementacije ISO 9001, HCCP i drugih standarda, kao i kontrole kvaliteta koja je strožia od međunarodno propisanih pravila, naše nove brendove plasirali smo tek u maju“, objašnjava Rusu. On podseća da Unilever nije kupio od Delte somborsku fabriku, već samo robnu marku Sunce (izuzev biljnih jestivih ulja), kao i da je sa svojim standardima kvaliteta i uz svoj know–how napravio brendove koje prodaje pod imenom Unilevera. „Proizvodi Sunca i ranije su bili dobrog kvaliteta, ali kao novi vlasnik tog brenda Unilever je morao da ih učini još boljim u skladu sa Unilever standardima“, naglašava Rusu.
Slavica Popović navodi da za proizvode iz sektora kućne hemije i lične higijene postoje dva oblika distribucije. Posredna distribucija, koja se obavlja preko distributerskih firmi: Slavijacoop, koja pokriva Vojvodinu i severni deo Beograda, i beogradskog Standarda AVD, koji snabdeva ostali deo zemlje. Ovi distributeri iz svojih magacina isporučuju robu veletrgovinama i maloprodajama u našoj zemlji. Drugi oblik distribucije je direktna distribucija koja teče direktno iz magacina Unilevera do velikih klijenata: Lilly drogerije, Metro, Mercator, Vero itd. Za sektor hrane koji obuhvata robne marke Knorr, Rama i Sunce jedini distributer je Delta M.
LEPŠI ŽIVOT: Misija Unilevera je da doprinese vitalnosti u životu ljudi, a Dan Rusu objašnjava šta to konkretno znači: „Da proizvodimo brendove koji će pomoći ljudima da se bolje osećaju, da lepše žive, da uživaju u svakom momentu svog života.“ Tu spada i namera Unilevera da rang svojih brendova u svetu prenese i u Srbiju. U Srbiji i Crnoj Gori se, inače, prema rečima Slavice Popović, najbolje prodaju proizvodi za kućnu hemiju Domestos i Cif i kolekcija za ličnu higijenu Dove. Od hrane, kako tvrdi Tina Trpkovska, margarin Rama je od internacionalnih brendova na prvom mestu. „Lokalni proizvođači drže 80 odsto tržišta, ali od 2003. kad smo lansirali Ramu, a pogotovo od 2004. kada je počela proizvodnja tog margarina u somborskom Suncu, imamo konstantan rast prodaje“, kaže Trpkovska i dodaje da u prodaji Knorr supa „možemo da budemo ponosni“.
Najprodavaniji krem–sapun u Srbiji
Prvi proizvod iz kolekcije Dove, krem-sapun, prošle godine proslavio je pedesetogodišnjicu, a od 1980. Unilever pod ovom robnom markom proizvodi hidratantne kupke, šampone za kosu, dezodoranse i losione za telo. Dove je prošle godine u oko 80 zemalja ostvario prihod od 2,5 milijardi evra. Prema analizi agencije Synovate za ovu godinu, 34 odsto potrošača sapuna, izjašnjava se de najčešće kupuju krem-sapun Dove. Slavica Popović tvrdi da je zato ovaj proizvod najzastupljeniji u ličnoj higijeni naših građana.
Dezodorans broj jedan u svetu
Posle 106 godina prisustva na svetskom tržištu, dezodorans Rexona sigurno je opravdao geslo pod kojim ga Unilever reklamira – „Neće te izneveriti“. Kreirao ga je jedan australijski farmaceut 1900, a danas je Rexona najprodavaniji dezodorans u svetu, lider u 29 zemalja. Na srpskom tržištu trenutno je broj dva.
Sto godina tradicije
Od proizvoda kućne hemije na srpskom i crnogorskom tržištu, Domestos je najprodavaniji. Prema istraživanju agencije Synovate u prethodnih 12 meseci kupilo ga je 42 odsto potrošača ove vrste robe. Domestos sredstva za dezinfekciju u domaćinstvu imaju tradiciju dugu sto godina i danas se prodaju u 35 zemalja. Domestos je i broj jedan ili dva izbeljivač u devet zemalja.
Prva pasta Evrope
Pasta za zube Signal postoji više od 40 godina na svetskom tržištu. Prodaje se u 48 zemalja, broj jedan ili dva je u 29 zemalja, a lider je u kategoriji pasta za izbeljivanje u Evropi (Signal White System). Signal je razvio plodnu saradnju sa Svetskom stomatološkom asocijacijom FDI, koju čini preko 900.000 stomatologa širom sveta, a njihov logotip nalazi se na svim Signal proizvodima.
Unileverov brend No. 1
Za kompaniju Unilever Knorr je brend broj jedan. Proizvodi pod ovom robnom markom godišnje ostvaruju prihod od preko tri milijarde evra i na svim tržištima, a reč je o 80 zemalja, beleže najveći godišnji rast prometa. Logotip Knorra sadrži originalan potpis njegovog osnivača Carla Heinricha Knorra, koji je davne 1838. godine izveo prve eksperimente sa sušenim povrćem.
Ginisov rekord
Šampon za kosu Sunsilk lansiran je tačno pre 50 godina u Holandiji i danas se prodaje u 80 zemalja za oko milijardu evra godišnje. Sunsilk se nalazi u Ginisovoj knjizi svetskih rekorda – za najveći broj opranih i stilizovanih glava u jednom danu.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve