Treća fabrika Kondive, u koju je vranjski Simpo uložio tri miliona evra, pokušaće da svojim čokoladnim pralinama konkuriše svetskim brendovima Lindt i Ferero
NOVA FABRIKA: Ministar Predrag Bubalo i predsednik Simpa Dragan Tomić
Industrija konditorskih proizvoda Kondiva, koja posluje u okviru vranjske kompanije Simpo, otvorila je 31. maja u selu Žbevac u opštini Bujanovac novu fabriku za proizvodnju čokoladnih dezerata. Simpo je u ovu, 14. po redu fabriku koju otvara u opštini Bujanovac, uložio tri miliona evra. Kapacitet nove fabrike je 5200 tona gotovih proizvoda, a očekuje se da će vrednost godišnje produkcije iznositi oko 20 miliona evra.
Prvi proizvod koji će nova Kondivina fabrika izbaciti na tržište biće čokoladne praline Smilies, čije će pakovanje od 140 g u maloprodaji u Srbiji koštati nešto manje od 100 dinara. Glavni partneri bujanovačke fabrike su iz Italije i Belgije, gde spadaju među najbolje proizvođače čokoladnih pralina. Čitav proizvodni proces baziran je na tehnologiji i recepturi razvijenoj u ovim zemljama, pa će iz Belgije biti uvožena mlečna čokolada, a iz Italije aromatične sirovine. Kondiva će pokušati da svojim pralinama konkuriše svetskim čokoladnim brendovima kao što su Lindt i Ferero.
MESTONATRŽIŠTU: Prva fabrika Kondive za proizvodnju napolitanki izgrađena je 2003. godine, a druga za proizvodnju bombona i karamela 2005. Prema rečima generalnog direktora industrije Kondiva Slađana Stojanovića, Simpo je u izgradnju te tri fabrike i u infrastrukturu u ovom kraju uložio ukupno oko 13 miliona evra.
„Prve dve fabrike su dale rezultate, iako u izuzetno teškoj konkurenciji proizvođača sa domaćeg tržišta, kao i stranih kompanija koje gravitiraju ka tržištu Srbije. Međutim, uprkos konkurenciji jakih konditorskih imperija kao što su Bambi, ‘Štark’, Swisslion Takovo, ‘Kraš’ i druge, našli smo svoje mesto na tržištu. Simpo će nastaviti da gradi fabrike, naročito radi zapošljavanja ljudi na ovom nerazvijenom području. Trenutno ih u Kondivi ima 150, a u novoj fabrici biće zaposleno još 70 ljudi“, kaže za „Vreme“ direktor Stojanović.
Najvažnija tržišta na koja Kondiva izvozi su bivše jugoslovenske republike, zatim Rusija, a kompanija namerava da nove proizvode plasira i u Mađarskoj, Italiji i Americi.
„Do kraja godine proširićemo asortiman sa početna četiri na desetak proizvoda. Naša projekcija je da već sledeće godine izvezemo najmanje 50 odsto robe, a uz pomoć partnera u oktobru ćemo pokušati plasman i na probirljivo američko tržište“, navodi Stojanović.
Proizvodi nove Simpove fabrike neće, po njegovim rečima, biti konkurencija čokoladama fabrike Simka, koja je delimično u Simpovom vlasništvu, zato što Simka ima potpuno drugačiji asortiman.
„Simka radi čokolade u tabli, mi ćemo proizvoditi čokoladne praline, čokoladni dado program, čokoladne kugle i čokoladna jaja. Plan je da se proizvodi ove dve fabrike dopunjuju na tržištu, ali neće biti konkurentni, pogotovo zato što su Kondivine praline namenjene pretežno stranim kupcima.
POD SVETSKIM ZNAKOM: Praline iz Kondive
RAZVOJNIOBRAZAC: Ministar privrede u Vladi Srbije Predrag Bubalo, koji je otvorio novu fabriku u Žbevcu, rekao je da su među deset najnerazvijenijih opština u Srbiji čak četiri iz Pčinjskog okruga, a još šest ih je na listi od 38 nedovoljno razvijenih. „Zato je svaki ovakav projekat za otvaranje novih fabrika i novih radnih mesta od suštinskog značaja za državu, jer samo ekonomski razvoj nerazvijenih područja može da zaustavi njihovo ekonomsko i demografsko odumiranje. Otvaranje ove fabrike, sa još 13 Simpovih fabrika u opštini Bujanovac, predstavlja obrazac razvoja na jugu Srbije i recept za rešavanje problema nezaposlenosti“, rekao je ministar Bubalo.
Osim ministra privrede i Dragana Tomića, predsednika kompanije Simpo, otvaranju su prisustvovali i ministar pravde Zoran Stojković, ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić, vladika vranjski Pahomije, Danko Đunić, predsednik Srpskog poslovnog kluba „Privrednik“, biznismen Zoran Drakulić, predsednik Glavnog odbora SPS-a Ivica Dačić i drugi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!