Svaki proizvod ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. Takvu tehnologiju, koja je zamenila isporuku tipa "gajbe s hlebom", u Srbiji ima jedino Klas
ISPORUKA SVETSKOG TIPA: Generalni direktor Klasa Momir Lazić
Okrugli, tamni „bakin“ od 1,5 kilograma i „beogradski“, hleb istog sastava ali standardnog oblika i težine jednog kilograma, postali su zaštitni znak pekarske industrije Klas. Tako glavne brendove ove beogradske firme predstavlja njen generalni direktor Momir Lazić. „Beograd je konačno dobio svoj hleb, ne samo kroz naziv, već zbog kvaliteta koji zaslužuje da nosi to ime“, kaže za „Vreme“ Momir Lazić. U brendove još ubraja najprodavaniji Klasov hleb, beli, „panonski“, koji druge firme prave pod nazivom „Sava“. Zatim tamni „šumadijski“, pa „zlatiborski“, razne vrste bageta i naročito malu okruglu „Avalu“ od kukuruznog brašna koja na tržištu poprima obeležja hita. Lazić najavljuje četiri nove vrste hleba, kakvog, kako kaže, beogradsko tržište još nije videlo. Klas će dopuniti i program zamrznutog peciva, koji je sada poznat po mini picama, rolnicama sa sirom, viršlom itd., kao i po slatkom danskom pecivu sa punjenjem od višnje, borovnice, vanile… Ipak, ono što Klas izdvaja od drugih proizvođača, osim asortimanom jeste način isporuke i plasmana proizvoda.
NOVI MODEL PRODAVNICE: Klasov objekat u Beogradu
EKOLOŠKAKOLICA: Svaki proizvod Klasa ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. „To je tehnologija u koju smo smelo ušli i, koliko znam, niko je u Srbiji osim nas ne primenjuje“, navodi Lazić. Otvorene gajbe sa hlebom koji usput skuplja prašinu i miris izduvnih gasova iz vozila su, dakle, prošlost. Lazić ističe da je podizanje kulture prodaje podstakao tržni centar Merkator. „Tražio je da uvedemo evropske standarde kvaliteta proizvoda i načina isporuke, mi smo ih ispunili i to nam je pomoglo u razvoju firme.“ Još kaže da ti zahtevi nisu došli „na prazno“, jer Klas je imao razvojni plan. Petogodišnja faza stvaranja „novog Klasa“, kako ga naziva Lazić, završava se ove godine. Do sada je Klas u novu tehnologiju, opremu, vozila, adaptaciju proizvodnog prostora i prodavnica i u uvođenje novih proizvoda uložio oko tri miliona evra. O higijenskim, sanitarnim i tehničkim uslovima rada u pogonima i o kvalitetu proizvoda najbolje svedoči činjenica da je Klas spreman za uvođenje najvišeg evropskog standarda HCCP. Proizvodni prostor u Južnom bulevaru u Beogradu danas liči na apoteku, proizvodnja je gotovo potpuno automatizovana, pa se Klas priprema za drugu fazu razvoja: širenje maloprodajne mreže. „Prodavnice kontejnerskog i drugog zastarelog tipa smo renovirali i specijalizovali, prvenstveno za Klasove proizvode i za prateći asortiman koji traže naši potrošači. Ti objekti su slični onima u razvijenim zapadnim zemljama“, objašnjava Lazić. Klas sada u Beogradu ima 20 savremenih prodavnica, zastakljenih pokretnim vratima, sa istim rasporedom polica, vitrina i frižidera. Dakle, prepoznatljive trgovine. Do kraja godine završiće renoviranje još pet objekata.
BRENDOVI: Deo Klasove korpe
RADNJESAPEKAROM: Te prodavnice liče na prostor sa Klasovim proizvodima u Merkatoru, način isporuke kolicima je takođe isti, a poluproizvodi se peku na licu mesta. „Svaka naša renovirana prodavnica ima peć tako da potrošači nekoliko puta na dan mogu da računaju na tople proizvode. Inače, isporuka počinje u 5.30 ujutru i završava se oko pet po podne, a svaki objekat snabdevamo najmanje tri puta dnevno“, kaže direktor Klasa. Ova firma sa 290 zaposlenih (sa trgovinom) raspolaže proizvodnim kapacitetom od 40 tona na dan, ali sada proizvodi oko 28 tona robe, pa će verovatno odgovoriti na sve veće zahteve domaćeg tržišta, ali i na zahteve susednih zemalja za izvoz smrznutih proizvoda. Klas sada snabdeva Merkator (u Beogradu i Čačku), C market i druge velike trgovinske lance, svoje prodavnice i privatne zanatske radnje, a za partnera mu se nude i privatne pekare. Pre desetak dana Klas je kupio Žitoproduktovu pekaru u Bačkoj Palanci tako da sad snabdeva i ovo mesto, a sve je prisutniji i na novosadskom tržištu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Direktan napad Irana na Izrael je presedan u višedecenijskom sukobu dva arhineprijatelja. Ako se Izrael uzdrži od nesrazmerno ubitačnog odgovora, to bi takođe bio presedan
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.