Crna Gora >

Referendum u devet slika

Građani Crne gore ušli su u finiš izjašnjavanja o budućnosti svoje države i državne zajednice sa Srbijom. Kako stvari stoje, ko se čemu nada, ko šta poručuje i kako procenjuje

SLIKA PRVA: MUZIKA I PODELA

DAN "D" NA CRNOGORSKI NAČIN: Bilbordi i mitinzi

Nikada se do ovog maja u Crnoj Gori nije više pjevalo ljubavi. Suverenisti sa gradskih trgova kliču obnovi državne nezavisnosti Crne Gore, dok se sa skoro svih televizijskih stanica, posebno prije i poslije glavnih informativnih emisija, emituju pjesme posvećene otadžbini. Unionisti grme da "Crna Gora nije na prodaju", a da bi stali nakraj uvjerenju da zajedničku državu podržava mahom stariji dio populacije, u najnovijem muzičkom spotu desetine djevojaka i mladića vesele se zajednici jer "udvoje i svađe su slađe".

Uoči referenduma o nezavisnosti Crne Gore 21. maja, vođe oba bloka zrače optimizmom i slažu se da polažu istorijski ispit, odužujući se "i precima i potomcima". Pred do sada najvećom ispitnom komisijom u Crnoj Gori s jedne strane će biti vladajuće Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića, Građanska partija Krsta Pavićevića, Liberalna partija Miodraga Živkovića, te još niz manjih partija, bošnjački, albanski i hrvatski prvaci, razna udruženja…, dok su s druge strane opozicione Socijalistička narodna partija Predraga Bulatovića, Narodna stranka Predraga Popovića, Srpska narodna stranka Andrije Mandića, Demokratska srpska stranka Ranka Kadića, Pokret za očuvanje SCG i nekoliko nevladinih organizacija. I u bloku za zajedničku državu ima predstavnika Bošnjaka predvođenih Harunom Hadžićem, jednim od saradnika Sulejmana Ugljanina. Ko bolje odgovori na pitanje "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim međunarodno-pravnim subjektivitetom?" stiče bonus poene pred sljedeći ispit, krajem septembra ili početkom oktobra, kada slijede redovni parlamentarni izbori.

SLIKA DRUGA: BULATOVIĆ, ĐUKANOVIĆ I EVROPA

Pojedini strani reporteri, pogotovo frilanseri koji su desetak dana uoči dana D počeli da stižu u Podgoricu, prilično su "razočarani" onim što vide. "Plemenske poglavice", o kojima su čitali konsultujući internet pretraživače, ne oglašavaju se nikakvim prijetnjama, a incidenti, koji se obično svode na verbalnu prepirku ili tuču pripitih pojedinaca, dešavaju se samo sporadično. Najveći prekršaj do sada je bio kamenovanje kolone automobila pristalica nezavisnosti kod Kolašina, koji su išli na miting u Bijelo Polje prošlog petka. Zabilježeno je i spaljivanje crnogorske zastave, dok za spaljivanje automobila aktiviste DPS-a u Mojkovcu nema čvrstih dokaza da je političke prirode. Najekskluzivnija slika koju su mogli da zabilježe bio je miting unionističkog bloka u Rožajama, na koji su došle i pristalice suverenista.

Predrag Bulatović, suočen sa negodovanjem dijela prisutnih i povicima "Milo, Milo…", "Nije ovo Srbija", morao je da odustane od unaprijed pripremljenog govora.

"Predrag Bulatović, vama koji skandirate tom čovjeku, šalje poljubac jer vi nijeste krivi za to. Moja poruka Rožajama i Crnoj Gori sa ovog trga – Crna Gora ne smije da bude podijeljena. Moj otac, djed i pradjed uložili su sve za stvaranje Crne Gore državom. Gubili su živote jednako kao i preci svih drugih koji su ovdje na ovom trgu i u Crnoj Gori. Za mene je Crna Gora u srcu najveća na svijetu. Ja želim da ona bude slobodna, ali ona to ne može biti kada činovnici tajne policije mogu da instruiraju maloljetnike i delinkvente da rade nepametne stvari", obratio se Bulatović Rožajcima. "Vi ćete, momci, ubrzo skandirati Peđa, Peđa. Vi ćete preći na moju stranu i ja ću vas primiti", bile su Bulatovićeve riječi.

Slično je dan kasnije grupa Beranaca dočekala Mila Đukanovića dok je išao gradskim ulicama na promotivni skup u Sportskoj sali, ali premijer nije htio da se upušta u polemiku. Kada se, po završetku tribine, premijer sa tjelohraniteljima uputio prema kafeu "Evropa", grupa od tridesetak momaka dočekala ga je na početku trga zvižducima i povicima "ua".

Ispred nekoliko kuća na ulazu u Berane, tik uz magistralu, nekoliko mještana dočekivalo je "goste" sa trobojkama državne zajednice u rukama.

Na najčešće postavljano pitanje stranih reportera pristalicama državne zajednice "Hoćete li prihvatiti rezultate referenduma ako opcija nezavisnosti osvoji više od 55 odsto?", Kolašinac od četrdesetak godina, otvoreni sljedbenik velikosrpske ideje, nakon što je takav ishod ocijenio nemogućim, ipak je dao neobičan odgovor: "’Oćemo, brate. Mi smo Evropa!" Dok je govorio u kameru ispred sportske kladionice, njegov prijatelj iza šanka je svako malo uzvikivao: "Srbija, Srbija…"

SLIKA TREĆA: MATEMATIKA I OPKLADE

Sa početnih 180.000, Blok za očuvanje državne zajednice došao je na čak 215.000 glasova podrške. To su prije neki dan saopštili pojedini lideri tog bloka, dok se Predrag Bulatović, majstor za matematiku, drži procjene od 200.000.

Ukoliko se u nedjelju ispostavi da je bio u pravu, referendum teško da može uspjeti, iako bi suverenisti mogli biti tijesna većina. S obzirom na zakonsku odredbu da je za uspjeh referenduma neophodno da podržavalaca obnove državne nezavisnosti Crne Gore bude makar deset odsto više, svaki glas preko 180.000 za opstanak državne zajednice mogao bi značiti propast referenduma. Pošto je na očekivanu izlaznost od preko 85 odsto, indipendistima potrebno oko 42.000 glasova prednosti, oni bi morali dobiti više od 220.000, što u ovom trenutku djeluje prilično teško ostvarljivo ako se zna da su sve stranke indipendističke provenijencije na izborima do sada zajedno maksimalno osvajale 198.000 glasova. S te strane, i prognoze unionista, pogotovo one od 200.000 i 215.000 djeluju fantastično pošto su sve unionističke stranke na posljednjim izborima osvojile oko 150.000, a na izborima godinu dana ranije 168.000 glasova.

Lider Narodne stranke Predrag Popović saopštio je ranije da je spreman da se kladi u svoju poslaničku platu da će pobijediti njegova opcija. Ako se Milo Đukanović i Svetozar Marović pokažu kao dobri prognozeri, Popović će morati da se zadužuje. Po Đukanoviću, podrška opciji nezavisnosti ide na 60 procenata, dok je Marović, čikajući oponente da zapamte šta je rekao, procijenio da će se rezultat kretati između 58 i 60 odsto u korist samostalnosti Crne Gore. Prema nezvaničnim informacijama, Marović je to rekao pošto je par dana ranije dobio rezultate istraživanja javnog mnjenja jedne poznate beogradske agencije, koja je to radila po nalogu naručioca iz inostranstva.

SLIKA ČETVRTA: SVI NA REFERENDUM

Nikad više građana Crne Gore nije imalo pravo glasa nego na predstojećem referendumu, a birački spiskovi nikad nijesu bili sređeniji.

Ukupno je registrovano 484.718 glasača, što je oko 30.000 više nego na predsjedničkim izborima održanim u maju 2003. Na prelomnim predsjedničkim izborima u oktobru 1997. pravo glasa imalo je 470.487 građana Crne Gore, dok je samo sedam mjeseci kasnije, u maju 1998, na parlamentarnim izborima, moglo da glasa 453.175 punoljetnih građana. Na referendumu 1992, u biračkom spisku bilo je registrovanih svega 421.459 glasača.

Po najnovijim podacima, najviše glasača je u Podgorici – 129.083, a najmanje u Šavniku 2306. U Nikšiću je registrovan 56.461 glasač, Bijelom Polju 40.110, Baru 32.255, Beranama 28.342, Pljevljima 27.882, Herceg Novom 24.487, a u Rožajama 19.646. U Kotoru ima 17.778 birača, Ulcinju 17.117, Cetinju 15.077, Budvi 12.797, Plavu 12.662, Danilovgradu 11.784, Tivtu 10.776, Mojkovcu 7645, Kolašinu 7405, Andrijevici 4369, Žabljaku 3407 i Plužinama 3329 glasača. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2003. godine, u Crnoj Gori živi 620.145 stanovnika. Crnogoraca je oko 267.500 ili 43,2 odsto, Srba oko 198.500 ili blizu 32 odsto, Albanaca je nešto više od 31.000 ili oko pet odsto. Bošnjaka je oko 48.200 ili gotovo osam odsto, muslimana oko 24.500 ili blizu četiri odsto, Hrvata oko 6800 ili 1,1 odsto i Roma 2600 ili manje od pola procenta.

SLIKA PETA: O DANU POSLE

"Znam da nijeste tu pesnicu usmjerili prema meni, a moja ispružena ruka vas čeka 22. maja", poručio je Svetozar Marović Predragu Popoviću u TV duelu u ponedjeljak veče, reagujući na POpovićevu stisnutu pesnicu u jednom momentu sučeljavanja.

Na svakom skupu, vođe bloka za nezavisnost potenciraju da u Crnoj Gori neće biti pobjednika ni pobijeđenih zato što će "nezavisnost" biti pobjeda cijele Crne Gore. S druge strane, unionisti obećavaju konačno skidanje režima sa narodne grbače i profesionalizaciju tužilaštva i sudstva kako bi svi kriminalci iz vlasti i bliski vlasti odgovarali.

I dok Đukanović, Vujanović i Marović najavljuju mirnu plovidbu crnogorskog broda, pojedine članice bloka za nezavisnost spremaju se da odmah poslije 22. skoče za vrat Đukanoviću, kao bi iskorijenili korupciju, nepotizam i slične pojave koje se godinama vezuju za DPS vladavinu u Crnoj Gori.

To naročito potenciraju iz Živkovićeve Liberalne partije, nastale nakon raskola Liberalnog saveza, jednod od najljućih Đukanovićevih protivnika. Miodrag Živković je do prije godinu i po govorio na mitinzima za rušenje režima zajedno sa liderima unionističkog bloka, ali se sada, kako objašnjava, zbog države privremeno pomirio s premijerom. Prije dvije godine morao je da plati 8000 evra, nakon što ga je Đukanović tužio zbog riječi da je bio "korisnik usluga" Moldavke S. Č., jedne od žrtava seks-trafikinga.

Liberalna partija na neki način potvrđuje pretpostavke da će nakon referenduma Đukanović ponovo biti protivnik broj jedan za znatan dio pristalica nezavisnosti, koji su nezadovoljni stanjem u društvu i svojim standardom, ali su uz njega samo zato što obećava obnovu državnosti.

Da i u manjoj Socijaldemokratskoj partiji, koja je Đukanovićev saveznik od 1997, namjeravaju da možda promijene kurs nagovijestio je početkom sedmice portparol Branislav Radulović.

"SDP poziva da svi 21. glasamo za Crnu Goru, da se 22. radujemo njenoj slobodi, 23. maja čestitamo Srbiji, takođe državu, a već 24. nastavimo ne manje značajnu političku borbu za evropskiju, prosperitetniju, bolju i pravedniju Crnu Goru", glasila je Radulovićeva poruka.

SLIKA ŠESTA: BRAĆA IZ SRBIJE

PODRŠKA I RAZUMEVANJE: Predrag Bulatović, Milorad Vučelić, Dragan Jočić i Vojislav Koštunica (slika uz antrfile)

Upravo zbog činjenice da blok za očuvanje zajedničke države potencira da će u slučaju nezavisnosti Crne Gore biti uspostavljena granica sa Srbijom, da će crnogorski državljani i studenti postati stranci kojima će trebati boravišna i radna dozvola, čelnici suverenističkog bloka non-stop ističu svoje prijateljsko raspoloženje prema većoj članici državne zajednice, uz obećanje da će građani Srbije u Crnoj Gori zadržati sva prava koja su i do sada imali. To je pretočeno u Deklaraciju građanima Srbije, koju je Vlada usvojila u aprilu.

"Mi nemamo nikog bližeg od Srbije. Braća smo, ali su braća u najboljim odnosima kada svako izgradi svoju kuću", nezaobilazna je poruka sa svih suverenističkih skupova, mada Đukanović na velikom mitingu u Nikšiću 9. maja nije propustio da pomene "Kalabićevu žandarmeriju" koja je na Trebjesi, nakon "obezdržavljenja" Crne Gore, bacila u jamu čuvenog komandanta u crnogorskoj kraljevskoj vojsci Šćepana Mijuškovića zato što nije htio da se zakune na odanost srpskom kralju Aleksandru.

U vladajućim krugovima ne kriju da im sadašnja vladajuća garnitura u Beogradu nije po volji, pogotovo što u predreferendumskoj kampanji nije odoljela da otvoreno pomaže opozicionom bloku, najčešće preko izjava ministara u Vladi Srbije Zorana Stojkovića i Slobodana Vuksanovića, koje su išle naruku tvrdnjama unionista.

Da Đukanović pokušava da spusti loptu kada je riječ o Srbiji, pogotovo zato što mu treba podrška značajnog dijela građana koji se osjećaju kao Srbi, bilo je vidljivo prošle sedmice kada niko iz Vlade nije reagovao na poruku Velimira Ilića da će Crna Gora, ostane li u zajednici, morati da sluša Srbiju, jer se zna ko je jači, veći i bogatiji.

I mada je u početku bilo disonantnih tonova, Bulatović je u svom bloku uspio da nametne stav sličan onom koji je početkom 90-ih propagirao Novak Kilibarda: "Da sa Srbijom, ali nikad pod Srbijom". Praktično, i pored toga što dio pristalica unionističkog bloka ne bi imao ništa protiv da se utopi u veliku srpsku državu, zajednički stav SNP-a, NS-a, SNS-a i DSS-a jeste da ovakva državna zajednica, uspostavljena Beogradskim sporazumom i Ustavnom poveljom, ne može da se mijenja na štetu Crne Gore, odnosno da Crna Gora treba da zadrži sve nadležnosti koje je dobila transformacijom SRJ u mnogo labaviju SCG.

SLIKA SEDMA: VIZE I PRIZNANJA

Susjedne zemlje, prema ranijim informacijama iz Vlade Crne Gore, mogle bi biti prve koje će priznati nezavisnost Crne Gore ukoliko to bude rezultat glasanja 21. maja. U Vladi računaju i na Mađarsku, Austriju, Sloveniju, ali bi, kako tvrde, bili najradosniji ako bi to prvo učinila Srbija.

Informacije iz diplomatskih izvora govore i da vodeće članice Evropske unije, ako Posmatračka misija OEBS-a ocijeni da je referendum protekao u fer atmosferi i da eventualne nepravilnosti nijesu uticale na njegov rezultat, neće oklijevati da priznaju novi fakticitet na Balkanu.

Da je to realno nagovijestio je prošle sedmice Miroslav Lajčak, lični izaslanik visokog predstavnika EU-a za spoljnu politiku i bezbjednost Havijera Solane, izjavom da je EU promijenila stav u pogledu crnogorskog referenduma "jer sada ne govori da je za očuvanje državne zajednice".

"EU priznaje pravo Crne Gore na referendum, jer je to pravo zapisano u Ustavnoj povelji. EU je potpuno neutralna u pogledu rezultata referenduma i maksimalno je zainteresovana da taj proces bude čist, legitiman, transparentan i ustavan."

Ovu Lajčakovu izjavu beogradskoj štampi u unionističkom bloku "nijesu zapazili", dok je suverenisti svakodnevno eksploatišu.

Najtješnje veze Vlada Crne Gore nekoliko godina unazad gradila je sa Slovenijom i Makedonijom, s tim što i u BiH ima prijatelja. Česti susreti zabilježeni su i sa zvaničnicima Hrvatske i Albanije. Za razliku od Srbije, Albanci u Crnu Goru ulaze bez viza.

SLIKA OSMA: LOPOVI, PARE I ISTORIČARI

Istorija i ekonomija su u principu dva osnovna stuba na kojima je počivala kampanja i jednog i drugog bloka, samo interpretirana na različite načine.

U bloku za zajedničku državu uporno ponavljaju da su Crna Gora i Srbija očuvale i produbljivale svoje neraskidive veze i u mnogo težim uslovima, da je SCG ozbiljna po veličini i potencijalu i da predstavlja najbolji bezbjednosni okvir, odnosno branu od velikoalbanskih aspiracija…

"Srbija je prirodno geografsko zaleđe Crnoj Gori i najkraća veza sa Evropom. Granicom kroz srce Sandžaka, sjever Crne Gore i jug Srbije bili bi osuđeni na lagano ekonomsko umiranje, dok bi u zajedničkoj državi ovaj region u kratkom roku doživio brz ekonomski rast", objašnjavali su unionisti. Po njima, veliko domaće tržište, jeftinija država, manji budžetski izdaci po stanovniku, jeftini sistemi koji dobro funkcionišu poput sistema odbrane, diplomatije, zapošljavanja, rada, obrazovanja i zdravstva, unaprijediće standard crnogorskih građana, koji će, u suprotnom, morati da plaćaju mnogo više za studiranje i liječenje u Srbiji. U bloku za samostalnu Crnu Goru, uz upozorenje da će Crna Gora izgubiti nacionalni, kulturni i državni identitet ako ostane sa Srbijom, najavljuju više radnih mjesta u nezavisnoj državi i bolje plate ili, ne prođe li referendum, dinare i inflaciju.

Đukanović obećava redovne penzije u evrima, brži put ka EU-u, više stranih investicija, mogućnosti studiranja, ne samo u Beogradu, već i u Londonu, Parizu, Moskvi i Torontu, putovanje bez viza…

SLIKA DEVETA: AMFILOHIJEVO DA I NE

Mitropolit Crnogorsko-primorski Amfilohije, najveći autoritet za pristalice očuvanja državne zajednice, nije se primjetnije miješao u kampanju, ali prošle sedmice nije odolio da se ne oglasi.

Pošto je dolazeći na liturgiju u obnovljenoj crkvi Svetog arhangela Mihaila u selu Zavala kod Podgorice vidio riječ DA ispisanu na putu i pored puta, Amfilohije je pozvao građane da "kažu DA dobru, ljubavi prema Bogu i bližnjima, vječnoj Božanskoj svjetlosti koja obasjava svakog čovjeka koji dolazi u ovaj svijet". On se, međutim, pozvao i na riječi apostola Pavla koje upućuju i na to da ima i naše NE. "Naše NE satani, grijehu i smrti, svim lažnim ideologijama koje truju ljudsku dušu i koje grabe iskru božanstvenu i sele je u skotsko mrtvilo. Da kažemo NE satani-čovjekoubici koji truje i pomračuje ljudski um, zlobi i zavisti, tome demonskom nasleđu koje ugrožava ljudsko dostojanstvo. Kažimo NE bezakonju, klanjajući se zakonu Božjem. Da kažemo NE razbratništvu. Da kažemo NE svemu onome što nas odvaja od Boga i jedne od drugih, što razara jedinstvo naroda Božjeg za koje je žrtvovano sve što smo imali časno i čestito kroz našu istoriju", bile su mitropolitove riječi.


 

Skup u Centru "Sava"

Veliki narodni sabor "Za zajedničku državu Srbiju i Crnu Goru" u organizaciji Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbije i Crne Gore otpočeo je pesmama "Bože pravde" i "Onamo, ‘namo", čije su intoniranje prisutni propratili stojeći. Skup je otvorio akademik Ljubomir Tadić, predsednik Saveta pokreta koji je organizovao sabor: "Nećemo poricati istorijsku istinu da su Srbija i Crna Gora bile dve odvojene države, ali niko pametan ne može poreći istorijsku istinu da su Srbija i Crna Gora bile dve srpske države", rekao je akademik Tadić izazvavši gromoglasan aplauz prepune dvorane Centra "Sava". Osvrnuvši se na aktuelnu crnogorsku vladu, Tadić je istakao da je Srbija trenutno u teškom međunarodnom položaju, a za to vreme "crnogorski separatisti kukavičkim postupcima svom bratu zabadaju nož u leđa, odričući se bilo kakve srodnosti". Potom je na binu izašao Predrag Bulatović, predsednik Socijalističke narodne partije Crne gore i lider bloka za zajedničku državu. On je prisutnim Crnogorcima kojima je stalno mesto boravka u Srbiji objasnio zašto nemaju pravo glasa na referendumu: "U činjenici da vi nijeste dobili pravo glasa, isključivo i jedino voljom vlasti u Crnoj Gori, sadrži se i krajnji cilj raspisivanja referenduma." A taj cilj je, prema Bulatovićevim rečima, razbijanje države i poništavanje državnog zajedništva u kome je Crna Gora danas "uvažena, ravnopravna i gotovo sa svim elementima i atributima državnosti i sa značajnim državnim funkcijama". Svoje objašnjenje značenja nezavisnosti za vladajući blok u Crnoj Gori imao je i akademik Matija Bećković, predsednik Pokreta za zajedničku evropsku državu Srbije i Crne Gore: "Za zagovornike nezavisne Crne Gore poučan je primer onog ‘mrca’ koji je na molbu da mu daju levor dobio odgovor: ‘A šta će ti levor, sem da ti ga otmu.’" "Levor", u prevodu sa "crnogorskog" – pištolj, nije jedini egzotični termin koji se čuo tog dana u Centru Sava. Ovogodišnji dobitnik Ninove nagrade Miro Vuksanović ocenio je da je čitava kampanja za nezavisnost – velika prevara, "kao što je prevara i njihovo ‘diplanje’ pred američkim i evropskim časnicima da je Crna Gora mala i skladna teritorija, istorijski kompaktna". Svojim prisustvom podršku opstanku zajedničke države pružili su premijer Srbije Vojislav Koštunica, ministri Zoran Stojković i Dragan Jočić, Miloš Aligrudić iz Demokratske stranke Srbije, predstavnici Socijalističke partije Srbije Milorad Vučelić, Zoran Anđelković, Ivica Dačić i Žarko Obradović, vladike Irinej i Joanikije i beogradski muftija Hamdija Jusufspahić. Skup "poniženih i uvređenih", kako reče akademik Bećković, okončan je umetničkim programom. Nastupili su guslar Boško Vujačić, pevačica Svetlana Stević, glumica Sonja Jauković, a naročito nadahnut bio je monolog vladike Danila iz Gorskog vijenca koji je izveo glumac Gojko Šantić.

Jovana Gligorijević


POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

 

 

 

 

Novinarnica

 

Novosti

 

Naslovi.net