"Srbija i Crna Gora su, kao što znamo, prošle kroz veoma težak period i za to vreme su kulturna razmena i saradnja bile na veoma niskom nivou. Na sreću, stvari se sada polako menjaju", kaže u razgovoru za "Vreme" holandski ambasador Van der Hejden
Gostovanje Holandskog plesnog teatra (Netherlands Dance Theater – NDT), kojim će 20. aprila ovogodišnji Beogradski festival igre biti završen, i za našu javnost i za nosioce kulturne saradnje između dve zemlje jeste događaj najvišeg ranga. Iako veoma ponosni na predstavljanje svetski renomirane umetničke igre beogradskoj publici, u ambasadi Holandije ističu da je dijalog u oblasti kulture u mnogim segmentima još od ranije započet i da je već dostigao visok nivo. O uslovima kulturne razmene, o prethodnoj i budućoj saradnji razgovaramo s holandskim ambasadorom Barenom van der Hejdenom.
VANDERHEJDEN: Kulturna saradnja, po mom mišljenju, nije samo logičan nastavak već postignutih političkih i ekonomskih odnosa. Ona može da se razvija paralelno s drugim oblicima saradnje, što se obično i događa. Nije reč toliko o političkoj saradnji, već o političkoj stabilnosti koja omogućava razvoj kulturne i ekonomske saradnje. Srbija i Crna Gora su, kao što znamo, prošle kroz veoma težak period i za to vreme su kulturna razmena i saradnja bile na veoma niskom nivou. Na sreću, stvari se sada polako menjaju. Lično, veoma sam zadovoljan zbog tih promena i podržavam ih, jer vidim kako mnogi ljudi u Srbiji i Crnoj Gori uživaju u novim i različitim stvarima koje donosimo iz Holandije.
Predstavljanje Holandskog plesnog teatra je zaista prvorazredan kulturni događaj i veoma sam ponosan što smo konačno bili u mogućnosti da pomognemo Beogradski festival igre i dovedemo ovu poznatu trupu u Beograd. NDT je inovativan i voli da eksperimentiše. Sastoji se od 16 mladih izvanrednih igrača sa klasičnim baletskim obrazovanjem, koji su veoma precizno izabrani iz celog sveta i koji izvode dela svetski poznatih koreografa, kao što su Kilijan, Lajtfut, Leon i Naharin. Svakako da se nadam da će ovo gostovanje još više uzdignuti kulturnu saradnju koja je, inače, već sada na visokom nivou.
Ambasada Holandije u Beogradu nastojala je da razvije širok spektar kulturne razmene između Srbije i Crne Gore i Holandije. Prilično smo se angažovali i u iznalaženju finansijskih izvora, donatora, kao što su to, u slučaju NDT-a, Hajneken i Prokredit banka. Isto tako, pomogli smo i organizovali veoma atraktivne događaje, kao što su koncerti Lore Figi, Slobodana Trkulje i Balkanpolisa, Rozenberg trija (na Art gitar festivalu) i evo sada NDT-a. Uradili smo i druge stvari. Prvi put smo učestvovali na beogradskom Sajmu knjiga, kao i u Beogradskoj nedelji dizajna. U svakom godišnjem dobu organizovali smo koncerte kamerne muzike s mladim izvođačima iz obe zemlje, kao i filmske festivale. Pomogli smo izložbe holandskog slikarstva i umetničkih radova u Narodnom muzeju i Muzeju savremene umetnosti, a Narodni muzej je imao veoma uspešnu izložbu u Muzeju grada Haga. Nadamo se da će se ovako i nastaviti.
Ja sam ambasador u godinama i više volim tradicionalnu umetnost Srbije i Crne Gore, ali imam posvećen, entuzijastičan, okrenut ka kulturi, tim mladih ljudi koji budno prati savremene trendove. Moja supruga i ja, na primer, uživamo da idemo na Kolarac i slušamo ozbiljnu muziku za koju vi imate izvanredne izvođače, kao što su Vladimir Milošević, Roman Simović, Stefan Milenković i Nemanja Radulović, da pomenem samo neke. Oni su već osvojili svet ili će ga uskoro osvojiti. Takođe, imate veoma talentovane izvođače u drugim oblastima, kao što je na primer ansambl Kolo, u čijoj igri uvek uživam jer zrači optimizmom i radošću. Tu su i braća Teofilović, kojima se veoma divim i koji bi sigurno impresionirali stranu publiku svojim tradicionalnim pesmama. Međutim, uvek postoji opasnost u nabrajanju samo nekih izvođača, zato što ostali koji takođe zaslužuju da budu pomenuti ostaju po strani, bilo da su muzičari, pisci, igrači, slikari, režiseri ili vajari. Ovde ima mnogo talentovanih ljudi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bijonse nas na albumu “Cowboy Carter” vodi kroz kompleksnu istoriju odnosa crne i bele Amerike, dajući nam do znanja kako su mnoge naoko tradicionalno “bele” stvari imale zapravo svoje tamnopute pionire, heroje i publiku. Ovo je velika ploča, bez ikakve sumnje
Svečano otvaranje Bijenala je u subotu, Srpskog štanda je sutra, a izložba „Exposition Coloniale“ Aleksandra Denića kojom se predstavljamo na ovoj najstarijoj svetskoj izložbi umetnosti, već je na listi izložbi koje se moraju videti
Komisija za nabavku muzejskih predmeta Narodnog muzeja procenila je da Venecija ne bi sistemski upotpunila stalnu postavku ove ustanove. Prema dostupnim informacijama, ova slike Nadežde Petrović je procenjena na oko 150.000 evra
“Vođen polaznom tačkom da pisac treba pričati ono što poznaje, krenuo sam od porodične odluke da srušimo kuću u Trebinju koja je nekada bila dom i na tom mjestu sagradimo novi objekat. To je bila srž priče na samom početku, ali sam brzo shvatio da je potrebno opisati i objasniti čega je bila srž, kakvog života, grada, vremena, i naročito šta se desilo, mislim prije svega na rat. I ovo ovdje sada nabrojano tek sada mogu tako racionalno poredati i imenovati, dok je u samom procesu pisanja knjige više bilo stvar osjećaja na koji sam se naslanjao”
U žiži su otpušteni, odbačeni, izigrani i na sam rub egzistencije ali i zdravog razuma proterani radnici u privatizaciji i sumnjivom požaru uništene fabrike u neimenovanom srpskom gradiću, radnici koji se u svom (nekim čudom još uvek borbenom) očaju čak okreću i onostranom u pokušaju da ponovo stignu do tačke kakvog-takvog temelja za najbazičnije preživljavanje
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!