"Univerzum igre", kako glasi ovogodišnji slogan trećeg Beogradskog festivala igre, od 6. do 20. aprila ponudiće sedam produkcija evropskog plesnog stvaralaštva, koje će naša publika videti prvi put
GOSTI: Iz švajcarske predstave „Težina sunđera“ i…
Ovenčan priznanjem Uneska kao najbolja manifestacija igre u jugoistočnoj Evropi i nagradom Fonda „Jelena Šantić“, Beogradski festival igre od 6. do 20. aprila po treći put će prikazati nove tendencije, nove produkcije, poznate koreografe i igrače. „Univerzum igre“, kako glasi ovogodišnji slogan festivala, ponudiće sedam produkcija evropskog plesnog stvaralaštva, koje će naša publika videti prvi put. Možda nije lako odlučiti koje predstave i zašto gledati, ali nije lako ni savetovati, jer ove predstave su premijerne za sve nas što znači da se moramo oslanjati ili na vlastita prethodna ili na tuđa iskustva. Tako posmatrano, sa sigurnošću možemo reći da će festivalski događaji koje ne treba propustiti obeležiti samo otvaranje i zatvaranje festivala.
…francuske „O.More“
Nacionalni balet iz Madrida otvoriće festival 6. aprila izvodeći koreografski triptih Nača Duata, jednog od najpoznatijih savremenih koreografa. Tri plesna komada Sjedinjavanje, Kastrati i Zavamaumirem, nastala u tri stvaralačke faze ovog koreografa, čine uobičajeni program s kojim madridski balet predstavlja Duatovo stvaralaštvo. Intrigantan, ekspanzivan, Duato u svojim koreografijama obavezno kombinuje i špansku kulturu, folklor, muziku, pejzaže. Malobrojni koji su već imali priliku da se upoznaju s njegovim stvaralaštvom sigurno pamte nezaboravan spoj poetske imaginacije, besprekorne plesne gramatike i muzikalnosti.
U samom vrhu evropske plesne scene nalazi se Holandski plesni teatar, koji će 20. aprila zatvoriti festival izvođenjem koreografija Bezsna, Zatvorenihočiju, Podložnopromeni, Minus16. Veče počinje kreacijom Bezsna Jiržija Kilijana, koreografa koji je obeležio umetnost igre XX veka. To bi mogao biti ključni trenutak trećeg BFI-ja, s obzirom na to da Kilijanove koreografije pred našom publikom do sada nisu izvođene. Kratak sadržaj – pokret, emocija, sve u službi Kilijanovog ushićenja ljudskom formom. Autori ostalih koreografija su mladi, ali u svetu i te kako poznati stvaraoci Pol Lajtfut, Sol Leon i Ohad Naharin. Plesni teatar iz Haga poznat je po kvalitetu svojih igrača, za koje važi da i pored svoje mladosti imaju tehničku perfekciju, izražajnost i emocionalnu dubinu koja prevazilazi njihove godine. Igrači su, pored slavnih koreografa, najjači adut Holandskog plesnog teatra.
Ljubitelji baletskog spektakla, a pouzdano znamo da ih kod nas ima u velikom broju, svakako bi trebalo da pogledaju Nacionalni balet iz Atine. U čast 80. rođendana velikog grčkog kompozitora Mikisa Teodorakisa, Nacionalni balet iz Atine je prošle godine izveo balet CantoGeneral s kojim sada gostuje u Beogradu. CantoGeneral ima savremeni, politički, nacionalni kontekst, a muzika, prema rečima Teodorakisa, jedan je od njegovih najvažnijih i najambicioznijih radova, inspirisan poezijom Pabla Nerude. Koreograf je Rej Bara iz Španije, a u spektaklu učestvuje 70 izvođača.
Za razliku od navedenih velikih produkcija koje će biti izvođene u Sava centru, prostor Beogradskog dramskog pozorišta ugostiće manje trupe. Među njima izdvajamo prvo onu o kojoj znamo najviše – Slovensko narodno gledališče iz Maribora i balet RadioiJulija. Koreografa Edvarda Kluga upoznali smo kada je u Beogradu gostovao sa svojom predstavom Tango, a na prošlogodišnjem Ljubljanskom letnjem festivalu njegova nova predstava RadioiJulija pobrala je pozitivne kritike i postala hit i van Slovenije. Reč je o baletu baziranom na Šekspirovoj tragediji, viđenoj kroz muziku britanske rok grupe Radiohead, i pitanju šta bi se dogodilo da su Romeo i Julija preživeli.
Švajcarska trupa Alias gostovaće sa svojom predstavom Težinasunđera. Koreograf međunarodne reputacije i upravnik kompanije Đuljermo Boteljo iz Brazila, osmislio je predstavu koja nas uvodi u haotični svet jedne porodice, kombinujući humor i nežnost. Muziku čine brazilski ritmovi, ali i Šostakovič i Skarlati, a ono što ovu predstavu posebno obeležava jeste njena originalna vizuelnost.
Koreograf Nil Šenfild sa svojom Kompanijom iz Tel Aviva predstaviće nam se sa svoja dva rada: Svinja i Zajedničkerazličitosti, a Kompanija Bernardo Monte iz Francuske predstavom O.More. Predstava O.More važi za veoma savremenu i intelektualnu koreografiju, u duhu neotradicionalizma, kojem je naročito sklon koreograf Bernardo Monte.
Kuriozitet festivala je izložba fotografija Umetnostiduhigre posvećena Miloradu Miškoviću, međunarodnoj baletskoj zvezdi. Fotografije iz kolekcije Serža Lidoa, velikog baletskog fotografa čiji rad odlikuju glamur i šik sredine XX veka, biće izložene u Sava centru. Kroz jednu impozantnu igračku biografiju (između ostalog, Mišković je bio partner zvezdama kao što su Alisija Markova, Ivet Šovire, Žanin Šara, Karla Frači, Margot Fontejn…) ova izložba će prikazati evoluciju baleta druge polovine XX veka. Posle Beograda, ista postavka fotografija biće prikazana u Parizu, Londonu, Rimu i Njujorku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Razlog posve nenadanom fenomenu filma "Za danas toliko" Marka Đorđevića, koji je za kratko vreme videlo 41 i kusur hiljada ljudi, je zato što govori prvenstveno o emocijama i načinu na kojima se nosimo sa emocijama kada one nahrupe
Juče je ispražnjen prostor biblioteke „Fontana“ iz istoimenog kulturno-trgovačkog centra na Novom Beogradu, knjige su odnete kamionom, a danas je objavljeno da je to za njeno dobro
Za 6,6 miliona stanovnika, izdavači Srbije objave 12.470 knjiga, a u 1.988 biblioteka, učlani se njih 1.377,797. Na obeležavanje Svetskog dana knjige, osim biblioteka i izdavača, pozvala je i jedna stranka – Zeleno levi front
Grupa „Bajaga i instruktori“ predstavila je svoj kultni album prvenac „Pozitivna geografija“ pre 40 godina u tadašnjem Domu sindikata, a sadašnjoj MTS dvorani. Tim povodom su u nedelju napravili „rimejk“ nastupa, svirajući samo pesme sa debitantskog albuma
U Rogaškoj Slatini postoji mali privatni muzej sa, smatra se, najbogatijom kolekcijom Karađorđevića. Do Beograda još uvek nije stigao odlivak Spomenika srpskim kraljevima, koji je procenjen na 400 evra
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!