Reagovanje
Seksizam i cena knjige
Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430
"Cena besplatnog lečenja"; "Vreme" br. 787
U članku novinarke Branke Kaljević razmatrate delovanje novodonesenih zakona iz oblasti zdravstva na zdravlje stanovništva. Obraćam vam se izražavajući stav velikog broja mojih kolega članova u članku apostrofiranog Sindikata lekara i farmaceuta Srbije, a nadam se i većine zaposlenih u zdravstvu. Kao prvo, mislim da moram da vas podsetim na hronologiju donošenja ovih zakona. Dugo vremena nadležno ministarstvo bez velikih kontakata i konsultovanja bilo koje relevantne organizacije nosilaca posla u zdravstvu pripremalo je nacrte ovih zakona. Većina pokušaja da struka aktivnije učestvuje u ovom procesu ostala je bez uspeha. Poluzvanično, u periodu kraj decembra 2004 – početak januara 2005. godine, pušteni su nacrti zakona u javnu raspravu u kojoj dobijaju nepodeljeno LOŠE ocene od svih relevantnih organizacija, kako sindikata tako i privatnih lekarskih komora, Srpskog lekarskog društva te Društva lekara Vojvodine. Nakon te rasprave zakoni tiho, posramljeno bivaju povučeni na doradu i trag im se gubi u fiokama Ministarstva zdravlja iz kojih naprečac bivaju izvučeni pod prinudom MMF-a i drugih međunarodnih faktora, puštaju se u skupštinsku proceduru, bivaju usvojeni a da struka o njima opet najmanje zna i ne učestvuje u njihovom kreiranju. No rodilo se i moramo ga sada ljuljati.
Mislim da vaša novinarka u svojim komentarima ima pogrešan pristup problemu. Naime, zastupajući ideju o besplatnom zdravstvu, i pokušaje da se ona modifikovano što duže primenjuje dovodi se zdravstveni sistem u pretkolapsno stanje i kad-tad on se mora urušiti pošto takvu kategoriju ne poznaje nijedno društveno uređenje. Naime, sistem koji zastupa princip „ista prava a različite obaveze“ stavlja u najnepovoljniji položaj baš one korisnike koji najviše i najredovnije plaćaju doprinose, a to su zaposleni. Danas se ne može isplatiti plata pre nego što poslodavac uplati doprinose, a oni su za zdravstvo 12,5 odsto od plate. Znači, što je veća plata, više se uplaćuje doprinosa a pri tome su prava iz oblasti zdravstva ista – radio ne radio, plaćao ne plaćao jednako se loše lečiš. Taj princip takozvane solidarnosti ne može se primenjivati na sve nivoe zdravstvene zaštite – od seoske ambulante do univerzitetske klinike, pošto nas to čini podjednako siromašnima i nesposobnima da pružimo adekavatnu uslugu pacijentu. Zna se da princip solidarnosti u zdravstvu, koji je poznat i usvojen u većini zemalja sa dobro uređenim zdravstvenim sistemima, dopire do primarnog nivoa zdravstvene zaštite koji obuhvata – opštu praksu, hitnu pomoć, zdravstvenu zaštitu žena, trudnica, dece i obolelih od malignih oboljenja, te neke vidove bolničkog lečenja. Za sve ostale usluge iz oblasti zdravstva pacijenti participiraju kroz različite oblike dopunskih osiguranja u zavisnosti od zdravstvenog stanja i finansijskih mogućnosti. Takav način finansiranja mnogo je efikasniji i delotvorniji, i ma kako delovao nepopularno, vrlo brzo bi se pokazao kao bolji za sve korisnike. No uređenje zdravstva po ovom modelu vrlo je klizav politički teren i vlast, naravno, od njega beži. Druga krucijalna stvar jeste što hitnije ugrađivanje privatnog sektora u sistem zdravstva i njegovo izjednačavanje sa državnim ustanovama – počev od najvećeg monopoliste to jest Fonda za zdravstvo Srbije koji mora dobiti konkurente u privatnim zdravstvenim osiguranjima. Naravno, svi vidovi pružanja usluga u zdravstvu moraju biti pod strogom stručnom kontrolom. Kako domaćom tako i međunarodnom, od strane kompetentnih organizacija a to su Lekarska komora i stručna udruženja. Mišljenja smo da samo ovakav elastičan, efikasan i stručno kontrolisan sistem može pružiti, vrlo brzo po uvođenju, kvalitetnu i ljubaznu uslugu svakom ko se za pomoć obrati. To bi ubrzo dovelo do znatnog poboljšanja zdravstvenog stanja stanovništva, zadovoljnijih pacijenata i zdravstvenih radnika kojima nisu samo veće plate na pameti, kako vaša novinarka to navodi. Zahvaljujem vam na prostoru a rado ćemo se odazvati svakom vašem zahtevu da ove naše stavove pojasnimo i odbranimo pred pacijentima i javnošću.
Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430
Intervju: Miloš Jovanović, predsednik Nove Demokratske stranke Srbije
Ako ne sprečimo krađu, možemo Vučića proglasiti za maršala Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve