TV lustracija >

Granice "Latinice"

Raspravu o spornoj emisiji "Latinica" u Saboru je pokrenuo Pejo Trgovčević iz Hrvatske stranke prava (HSP) zato što je "prvi hrvatski predsednik, ali i čitav hrvatski narod, prikazan kao jedan od najvećih zločinaca, čime se htelo dokazati da je hrvatska država stvorena na zločinu"

Poslednja tok-šou emisija iz serijala "Latinica", na temu "Tuđmanova zaostavština", emitovana je u ponedjeljak 12. decembra. Sledeća, na temu "Zašto se Hrvati stide svoje partizanske prošlosti", naprasno je zamenjena nekim humanitarnim koncertom. Potom je Denis Latin, tvorac "Latinice", obelodanio da je, "iako na HTV-u to niko ne želi javno reći, ‘Latinica’ do daljeg skinuta s programa". Za sada nije jasno je li to "privremeno" ili trajno rešenje, ali je smeštanje "Latinice" "na led" otvorilo napetu javnu raspravu, koja bi, nadaju se nezavisni novinari, konačno mogla da dovede do promena u statusu i radu samog HTV-a.

Vratimo se poslednjoj, emitovanoj "Latinici" – na uobičajeno kritičan način, pomoću veoma angažovanih snimljenih priloga i teškom svađom između sukobljenih gostiju u studiju – autor je u mračnoj atmosferi podsetio na period vladavine Franje Tuđmana. Što je bio dovoljan povod da poslanici HDZ-a u hrvatskom Saboru tokom razgovora o budžetu javne televizije skrenu s teme i zatraže čak i ostavku direktora HTV-a Mirka Galića. U raspravu se uključio i bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Vekić, takođe nezadovoljan načinom na koji je emisija ovekovečila Tuđmana i tadašnju državnu politiku, a posebno ljut zbog jednog od priloga (autora Saše Kosanovića), koji se obračunao sa Tuđmanovom idejom o izgradnji jedinstvenog memorijalnog centra za sve žrtve Drugog svetskog rata iz Hrvatske – na terenu današnjeg jasenovačkog spomen-područja.

Kontra Tuđmanovoj zamisli govorio je istoričar Slavko Goldstein, nazivajući je "lošom i gotovo perverznom idejom u službi tzv. politike pomirenja", dok je novinar "Ferala" Marinko Čulić podsetio da je zbog kritike rečenog Tuđmanovog plana završio na sudu, te da je Tuđman spor izgubio. Među gostima u studiju, kritično nastrojenim prema Tuđmanovoj eri, čulo se i svedočenje prof. Milana Kangrge, koji je opisao stravične prizore koje je tokom rata video u srpskim selima u zadarskom zaleđu, uz poentu da su se takve stvari u Tuđmanovo vreme dešavale "bez sankcija za odgovorne".

TAČKA KLJUČANJA: Javili su se, jasno, branitelji lika i dela Pokojnog Predsednika iz stranaka desnice, optužujući javnu televiziju da je postala servis opozicionog SDP-a (Račan), dok je predsednik Sabora Vladimir Šeks o spornoj "Latinici" izjavio da predstavlja "blasfemičnu krivotvorinu najnovije hrvatske povijesti" i najavio da će se parlament o emisiji izjasniti. "Ta je emisija bila očigledno tendenciozna, protivna svim uzusima novinarske profesije, kakva je bila i ona zbog koje je smijenjen Tihomir Ladišić, a u kojoj se tendenciozno htjelo reći da su Hrvati s četničkim postrojbama napadali Sarajevo", rekao je Šeks, nehotice podsetivši domaću i širu javnost na činjenicu, o kojoj se šaputalo a o kojoj su novinari u Hrvatskoj sad progovorili javno, naime, da "već oko mjesec dana teku čistke u hrvatskim medijima", uklanjanja nepoćudnih novinara, što "podsjeća na najgora vremena iz devedesetih".

Pored Latina je, naime, s programa "skinut" i voditelj emisije "Otvoreno" Tihomir Ladišić, koji se na udaru saborskih zastupnika našao pošto se u udarnom terminu, ohrabren obilnom dokumentacijom, usudio da progovori o hrvatskoj ulozi u opsadi Sarajeva. Prema izjavama pojedinih novinara, na HTV-u su stradali svi koji su se solidarisali sa kolegom Ladišićem (npr. voditelj emisije "Nedeljom u dva" Aleksandar Stanković, koga je "mala vizuelna diverzija u programu" koštala 30 odsto plate, a saborski zastupnici mu pride nisu zaboravili gostovanje Aleksandra Tijanića u emisiji).

Šeks je uveren da Sabor, kao najviše zakonodavno telo, svojim raspravama o radu pojedinih medija – u kojima se ide tako daleko da zapenušani poslanici bezmalo prebrojavaju krvna zrnca pojedinaca, raspravljajući o (anti)hrvatstvu vodećih novinara – time "ne utiče na slobodu medija", naprotiv: "Nije sloboda medija kad se na bezobrazan i degutantan način plasiraju istorijski falsifikati" (Šeks).

Raspravu o spornoj emisiji "Latinica" u Saboru je pokrenuo Pejo Trgovčević iz Hrvatske stranke prava (HSP), zato što je "prvi hrvatski predsjednik, ali i čitav hrvatski narod, prikazan kao jedan od najvećih zločinaca, čime se htjelo dokazati da je hrvatska država stvorena na zločinu". Da sve bude morbidnije, poslanici vladajućeg HDZ-a uz orkestraciju Nove TV i "Večernjeg lista" optužili su "Latinicu" da je kriva što se "razvojačeni branitelj" Ivo Bukovac razneo bombom, tačnije "da ga je ‘Latinica’ podstakla na samoubistvo". Uzalud je njegova ćerka Slađana Bukovac, inače novinarka HTV-a, demantovala tu vest, javljanjem u program, uživo.

Direktor HTV-a Mirko Galić podlegao je pritisku vlasti, tako što je ocenio da je prokažena emisija "neprofesionalno" odrađena. Na to je većinom glasova Programsko veće Hrvatske radio-televizije (HRT) zatražilo da se ispita odgovornost urednika Denisa Latina zbog "neuravnoteženog pristupa problematici o Tuđmanu", koga se prikazalo "u jako lošem svjetlu, gotovo kao naredbodavca svih zločina i kriminalnih radnji u Hrvatskoj devedesetih". Vođstvo HTV-a po zakonu ima dve nedelje da se odazove na zahtev Programskog veća, sastavljenog od predstavnika civilnog društva i političkih struktura. Pri tom kao da je zaboravljeno da je koliko pola godine unazad predsednik Sabora Vladimir Šeks povodom odbeglog Gotovine znao reći "da bi i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, da je kojim slučajem živ, savjetovao da ode na Sud u Hag".

LATINIZACIJA: Pre nego što je smislio "Latinicu", Denis Latin je počeo kao izveštač s ratnih područja i vodio Dnevnik HTV-a; sve to u doba kada su mnoge njegove kolege završile "na ledu" zbog jeretičke kritike rata, odnosno moralnosti vojskovođa, što zbog Vukovara, što zbog Bosne i krajina... Potom se latio novog imidža, te u poslednjih deset godina više puta dokazao da se ne plaši političkih pritisaka. Činjenica je da su njegove emisije, najčešće, ekstraprovokativne, pa stoga izuzetno dobro gledane.

Jedna od najžešćih rasprava u hrvatskom društvu započela je upravo posle "Latinice" pod nazivom Oluja nad Krajinom, kada su gledaoci HTV-a dobili priliku da vide film (nedugo potom tragično preminulog) novinara Bože Kneževića. Tada je hrvatska javnost prvi put pomoću filmskih kamera i svedočenja u prvom licu upoznala scenosled zločinâ, koje su hrvatske oružane snage počinile nad Srbima posle Oluje. Tadašnja "Latinica" uzburkala je duhove, ali sve se brzo stišalo, bez naročitih konsekvenci. Ovoga puta je društveni kontekst nešto drugačiji – netom posle hapšenja generala Ante Gotovine, optuženog za zločine počinjene tokom Oluje, "Latinica" koja demistifikuje kult Franje Tuđmana došla je masama kao so na ljutu ranu, a HDZ-u kao odličan paravan da gnev zbog izručenja Gotovine Hagu preusmeri na novu žrtvu – saradnike "Latinice" i novinare uopšte.

"Najmanje petnaest puta prijetili su mi da će me zaklati. Bilo je jezivih prijetnji, od prijetnji klanjem do prijetnji bacanjem bombi. Poslije toga sam isključila telefon", jadala se jedna od novinarki iz tima "Latinice", koja, za razliku od šefa, nije dobila policijsku zaštitu. Latin nije prvi novinar kome se u poslednjih mesec-dva pretilo smrću, nedavno je preteće pismo javno pokazao novinar Drago Hedl. U vezi s Latinom čulo se i da je posredi nacionalna izdaja, da ga stoga "treba zaklati", zbog čega ga policija čuva noć i dan. Organi bezbednosti su ubrzo došli do saznanja da iza nekih od pretnji stoje neke malo poznate grupe, na primer "dragovoljačka udruga", koja se službeno naziva "Zdrug hrvatske obrane Nikola Šubić Zrinski" a koja je ultimativno zatražila čišćenje vodećih novinara, prvo Latina, u kome su prepoznali "jugo-komunističkog agitatora".

SEZONA ODSTRELA: Ono što je u ovom trenutku izvesno jeste da je sudbina "Latinice", Latinove novinarske karijere i uopšte njegove ekipe – neizvesna. U šturim izjavama koje je dao posle talasa "protesta narodnih masa i njihovih zastupnika" priznaje je da tu, takođe, prepoznaje "dio Tuđmanove zaostavštine", te da HDZ ovim jasno pokazuje da želi ponovo da zavlada HRT-om, tačnije: "Oni žele jednoumlje i umjesto javne – državnu televiziju." To ne umanjuje Latinov žal zbog nedostatka podrške na HTV-u, obaška što je šokiran izjavama, između kojih mu je – zbog konteksta pretnji smrću – možda najteže pala ona predsednika Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) Žarka Puhovskog. Puhovski je doduše kritikovao Latinov "nedostatak profesionalizma": "Godinama već upozoravam da je ‘Latinica’ ispod nivoa čak i nezadovoljavajućeg HTV-a, jer se radi o medijskom falsifikatu, emisiji koja se lažno predstavlja kao da ide uživo – tragikomičnim prisiljavanjem učesnika da na kraju emisije sjede i bulje u prazno, fingirajući da gledaju rezultate izjašnjavanja gledalaca za vrijeme emitovanja emisije – snimljene uistinu znantno ranije. Da ne pominjem manipulacije i rezove kojima Latin oštećuje govornike." Puhovski je rekao i kako pretnje autorima "Latinice" shvata "kao jednu vrstu reklamiranja", pošto sam u fioci ima bezbroj sličnih pretnji, takođe iz "zaista opasnog perioda u kome je Latin bio znatno bliži hrvatskoj moralnoj većini na koju su se prijetnje pozivale nego onima koji su bili njihove mete", zbog čega smatra da tvorac "Latinice" – "zaslužuje sve najgore".

Latin nije ostao dužan Puhovskom. Uz zaključak: "Strah me je kad pomislim da je čovjek koji daje takve izjave predsednik HHO-a", otputovao je za božićne praznike u rodnu Dalmaciju. Tako je jednim udarcem ubio dve muve – izbegao dalje izjašnjavanje o usudu svoje emisije (jer svako ko je zaposlen u HTV-u jeste "dužan da svojim postupcima ne šteti ugledu kuće"; posledice su raznolike, od harača po plati do trajnog "stavljanja na led"), a pride se sklonio gnevu mesarski raspoloženih kritičara. Uprkos tome strasti ne jenjavaju. Na stranicama dnevnih listova u Hrvatskoj vode se teške rasprave o granicama novinarskog profesionalizma, opravdanosti kritika vladavine Franje Tuđmana i zloupotrebe vlasti – o čemu su domaći mediji u Hrvatskoj onomad, deceniju unazad, zbog preteće "unutrašnje" i "spoljne opasnosti" u vidu "pobunjenih krajiških Srba" više-manje ćutali. HDZ-ov mač nad "Latinicom", ali i nad javnom televizijom (sa tendencijom da je prevesla u državnu mašineriju), okuražio je grupu novinara HTV-a na dramatično preispitivanje koje je rodilo Inicijativu za javnu televiziju.

Potpisnici Inicijative, njih stotinjak i više profesionalaca (spisak je svakim danom duži), traže da se otvori javna rasprava o poslovnom i programskom upravljanju resursima HTV-a u kontekstu njene uloge javne televizije. Upozoravaju da je HTV zanemario svoju ulogu javne televizije, uobičajenu u zemljama evropske demokratije, te da HTV mora da odbrani status javnog servisa, ukoliko i dalje želi da uživa pravo na pretplatu. U suprotnom, kritičari pučanstvu preporučuju da odustane od plaćanja "harača od 63 kune mesečno" za TV pretplatu. Dalje, kritičari vodstvu kuće prebacuju da je u utakmici sa komercijalnim TV kućama dopustila previše raznih "tok" i "realiti" šou-programa, što ima za posledicu smanjivanje minutaže za informativne, edukativne i kulturne emisije. Kritikuje se praksa "nepotističkog zapošljavanja", kao i dosadašnje "podaničko" shvatanje tzv. pravila objektivnosti, koje mnogi novinari tumače naopako – ne kao pravo na profesionalnu autonomiju, već kao "ravnotežu političkih usluga", što je, tvrde potpisnici, posvađano sa ulogom novinarstva u modernoj demokratiji.

Hoće li potpisnici i kritička javnost uspeti u svom naporu da sačuvaju javni HTV (koji u ovom delu Evrope, uprkos flopovima, važi za najgledaniji!) – videćemo ubrzo. Latin je, pre nego što se povukao, najavio tužbe protiv medija koji su potpirivali strasti "manipulacijama i tendencioznošću"; advokat Ante Nobilo izrazio je spremnost da ga zastupa uz opasku da "postoji opravdana sumnja da je prvi hrvatski predsjednik bio ratni zločinac, s čime se moramo suočiti, a ne neprestano izbjegavati realnost", a javili su se i branitelji koji su imenom i prezimenom podržali "Latinicu". Novine su pune komentara po pitanju uvođenja "diktature", "cenzure", "političkih progona"... Dobra vest je da su se za događanja u Saboru i na HTV-u zainteresovali OEBS ("Pritisak Sabora na HTV pod hitno mora prestati!"), čija je glasnogovornica u Hrvatskoj Antonella Cerasino otkrila da Organizacija budno motri "na opasnost ograničavanja novinarskih sloboda na HTV-u" i zahteva odgovore. Svoju zabrinutost izrazio je i vođa izaslanstva Evropske komisije Vincent Deger, kao i međunarodna udruženja novinara. Jedan od jasnih putokaza u kom pravcu ide Hrvatska – ka Briselu ili deset godina unazad, biće i odluka o sudbini "Latinice".


 

POŠALJI KOMENTAR REDAKCIJI ODŠTAMPAJ TEKST
 

 

 

Novinarnica

 

Novosti

 

Naslovi.net