Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Čini se da je prvi put na ovoj, 35. skupštini SKGO-a između predstavnika lokalne i centralne vlasti ostvaren istinski dijalog. Iako su cele godine razmenjivane prilično oštre reči, ovogodišnja skupština mogla bi se opisati kao početak usaglašavanja dva filharmonijska orkestra koji se spremaju za veliki zajednički koncertni nastup pred evropskom publikom. Mada su glavne teme o kojima se raspravljalo na skupštini bile primena Zakona o lokalnoj samoupravi i imovina i finansiranje lokalne samouprave, ono što je obeležilo skupštinu, koja se vodila pod sloganom „Ka boljoj lokalnoj samoupravi kroz partnerstvo centralne i lokalne vlasti“, jeste volja da se uspostavi partnerski odnos. Za razliku od, treba reći, konkurentskog kakav je bio do sada.
Pored Veroljuba Stevanovića, gradonačelnika Kragujevca i bivšeg predsednika SKGO-a (novoizabrani predsednik je Željko Ožegović, predsednik Opštine Novi Beograd), u svečanom delu skupštine govorili su Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine Srbije, Vojislav Koštunica, premijer Srbije, i predstavnici stranih ambasada i međunarodnih organizacija. Premijer Koštunica osvrnuo se na tradiciju i političku istoriju u kojoj je lokalna samouprava uvek imala državotvornu i demokratsku ulogu, od Sretenjskog ustava do današnjih dana. Obraćajući se prisutnima, premijer je rekao da postoji jasno opredeljenje i politička volja da se ostvari partnerstvo centralne i lokalne vlasti, podsećajući da je prvi pomak u tome predstavljao sastanak Vlade Srbije i SKGO-a u septembru ove godine. Prema njegovim rečima, uskoro će biti pripremljen sporazum o saradnji između Vlade Srbije i SKGO-a. Kada je govorio o decentralizaciji, premijer je rekao da se „stvari moraju urediti u celini, a ne na parče“, kao i da pravni okvir za decentralizaciju vlasti treba da bude „Ustav, naša nasušna potreba“. Za hitnu izmenu Ustava založio se i Nenad Bogdanović, gradonačelnik Beograda, koji je izneo mišljenje da centralna vlast oseća neku vrstu straha od lokalne, a da za to nema razloga, navodeći primer lokalne policije, za koju se smatra da je „nešto opasno“. Odbacujući neosnovane kritike na račun lokalne samouprave, Bogdanović je postavio pitanje šta je gore: da od 200 jedinica lokalne samouprave imamo deset loših, ili da imamo dva loša ministarstva?
Ono što je najviše zanimalo prisutne predstavnike lokalne samouprave jeste kada će i da li će biti donesen zakon kojim bi se oduzeta imovina vratila lokalnoj samoupravi. Bez toga, kako kažu, opštine ne mogu da imaju „održiv razvoj“ niti da ostvaruju sopstvene prihode, što se od njih očekuje. Zoran Lončar, ministar državne uprave i lokalne samouprave, u jednom trenutku je čak svečano rekao: „Dajem reč da ćemo zakon o imovini lokalne samouprave imati onog trenutka kada se otklone ustavne prepreke…“, dodavši da za njegovo donošenje postoji politički konsenzus. Lončar je na kraju svog izlaganja poentirao: „Mi nismo suparnici, već partneri.“ Predrag Marković, predsednik Narodne skupštine, u kojoj je potpisan Predlog zakona o imovini lokalne samouprave na inicijativu SKGO-a, obećao je da će ovaj zakon dati na razmatranje po hitnom postupku.
Na ovoj skupštini izabrano je i novo rukovodstvo SKGO-a: predsednik SKGO-a i predsednici odbora. Đorđe Staničić, generalni sekretar ove organizacije, pozvao je sve zaposlene u opštinama da se što više uključe u rad SKGO-a, posebno u rad centara za obuku. „Cilj nam je da stvorimo kritičnu masu obrazovanih ljudi, obučenih da apliciraju za sredstva međunarodnih organizacija, kojih će, nadamo se, biti sve više u budućnosti“, rekao je. Kao i do sada, osnovni cilj SKGO-a u narednoj godini biće donošenje sistemskih zakona bitnih za funkcionisanje lokalne samouprave, posebno zakona o imovini. „Posle deset godina od oduzimanja imovine, opštinama bi najzad trebalo vratiti imovinu da bi privukle nove investicije.“ Staničić je opet naglasio da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj lokalna samouprava nema imovinu, već je sve u rukama države.
U drugom radnom delu skupštine održana je panel diskusija predstavnika lokalne vlasti i ministara u Vladi u kojoj su učestvovali Mlađan Dinkić, ministar finansija, Zoran Lončar i Veroljub Stevanović. Dinkić je govorio o budžetu za lokalnu samoupravu i najavio da će transferi u narednoj godini biti uvećani za 20 odsto, ali je skrenuo pažnju na dve stvari: plate zaposlenih u lokalnoj samoupravi i javnim preduzećima su porasle i to Vlada ne odobrava, broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi je neracionalan. U diskusiji koja je usledila bilo je i smešnih i tužnih priča, o čemu ćemo detaljno pisati sledeće nedelje u redovnom dodatku „Lokalna samouprava“.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve