Pravi hit u Štajerskoj je gotovo zaboravljena, marginalizovana, decenijama pomalo smešna Komunistička partija Austrije
KOMUNISTIČKO POREKLO: Franc Voves
Izbori u najvećoj austrijskoj pokrajini Štajerskoj prošle nedelje predstavljaju preokret za celu zemlju: ne samo da su u bastionu konzervativaca socijaldemokrate „razvalile“ demohrišćane već je u pokrajinski parlament prvi put ušla Komunistička partija Austrije.
Sa 41,8 odsto dobijenih glasova „crveni“ su u odnosu na prošle izbore zabeležili porast od 9,3 odsto, dok su „narodnjaci“ sa osvojenih 38,7 odsto glasova zabeležili bolni pad od 8,5 odsto. Zaokret ulevo austrijske provincije nagovešten je još prošle godine kada je pokrajina Salckamergut prešla u socijaldemokratske ruke što je ozbiljno zabrinulo vladu kancelara Volfganga Šisela.
POVRATAKKOMUNISTA: Pravi hit u Štajerskoj je, međutim, gotovo zaboravljena, marginalizovana, decenijama pomalo smešna Komunistička partija Austrije, koja je sa dobijenih 6,3 odsto glasova postala treća snaga u pokrajini. Zeleni su sa 4,7 odsto glasova tek četvrti i zahvaljujući posebnoj aritmetici austrijskih pokrajinskih izbora taman su ušli u takozvani zemaljski parlament. Dosadašnja partija desnog populiste Jerga Hajdera, koja se pocepala na dve stranke, jer je on sa svojim istomišljenicima osnovao novi Savez za budućnost Austrije, ni u jednoj svojoj verziji u Štajerskoj nije uspela da osvoji nijedan mandat.
Austrija se sastoji od devet pokrajina, koje imaju svojstva republika unutar federalne zajednice. Štajerska se geografski širi kroz sredinu te alpske zemlje, proteže se od granica sa Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom sve do blizu nemačke granice i zbog toga, kao i zbog šumovitih planina i prelepih livada kraj brojnih jezera sebe rado naziva „zelenim srcem Austrije“.
Šezdeset godina, što znači „oduvek“, sa stanovišta „druge republike“, kako Austrija sebe naziva posle sloma fašizma 1945. godine, u Štajerskoj je vladala demohrišćanska Austrijska narodna partija. Zajedno sa najsevernijom pokrajinom Salckamergut ona je predstavljala sigurnu bazu desnice. Nimalo slučajno, jer je političko katoličanstvo naročito jako u ta dva regiona.
S druge strane, austrijski komunisti su decenijama tavorili kao neka sekta marksističkih zanesenjaka, izgubljenih negde između Lenjina, Trockog i Staljina. Oni su, doduše, uspevali da izdaju svoje novine, održavaju buntovničke tribine i da se koliko-toliko održe na političkoj sceni zahvaljujući finansijskim sredstvima koje su „nasledili“ od nekadašnje istočne Nemačke Demokratske Republike, koja je svojim alpskim istomišljenicima prebacila deo svojih sredstava. Oko toga su se vodile i neke parnice, ali pare su pare, a nasledstvo je nasledstvo, tako da je novac NDR uprkos svim ideološkim i političkim antikomunističkim argumentima ostao u rukama austrijskih komunista. Na izborima, međutim, austrijski KP do sada nije uspevao da se domogne poslaničkih mesta ni u jednoj pokrajini, a kamoli u saveznom parlamentu.
Zahvaljujući pobedama u Salckamergutu i Štajerskoj „narodnjaci“ više nemaju većinu u drugom, takozvanom Saveznom veću austrijskog parlamenta.
Savezni izbori će se u Austriji održati sledeće godine, ali već sada svi komentatori u rezultatima u Štajerskoj nalaze novu potvrdu da se sprema promena vlasti. Niko ne veruje da će sadašnji predsednik vlade Šisel uspeti da svoje narodnjake povede u još jednu pobedu. Pogotovu je nezamisliv ponovni savez za Hajderovim „slobodarcima“, koji će verovatno i na saveznom nivou jedva opstati.
LIČNOSTIISPREDPROGRAMA: Izbori u Štajerskoj ponovo su potvrdili da se građani više povode za ličnostima koje predvode političke stranke, nego za njihovim programima. Na čelu štajerske vlade stajala je devet godina prva Austrijanka na takvom položaju, danas šezdesetogodišnja Valtraud Klasnik. Ta energična, ali i arogantna žena, koja se vinula do takvih političkih visina, postala je posle velikih uspeha i popularnosti pomalo „dosadna i Bogu i ljudima“. Zaplela se i u nekoliko finansijskih afera. Nije dokazano da se ikada lično ogrešila o zakon, ali je previše pomagala ličnostima iz bliskog okruženja. Za razliku od nje nešto mlađi, ali veoma mladoliki vođa socijaldemokrata Franc Voves, rođen 1953. godine, uspeo je da osvoji mnoga srca. Još i pre nego što se uspinjao u politici, bio je popularan kao uspešni hokejaš.
Građanska štampa i političari veoma su se uplašili što su komunisti ušli u jedan pokrajinski parlament, a ne zaboravljaju da ukažu na činjenicu da i Voves, zapravo, potiče iz komunističke porodice. Njegov otac, koji se takođe zove Franc, bio je radnik u fabrici teretnih vozila Puh i komunistički odbornik. Danas, međutim, između socijaldemokrata i komunista u Austriji, kao i svuda u Zapadnoj Evropi, postoje ogromne razlike.
Uspeh komunista u Štajerskoj takođe se pripisuje ličnosti njihovog vođe Ernesta Kaltenegera, koji je u Gracu do sada bio zadužen za stambene poslove, pa je uspeo mnogo da učini za poboljšanje socijalnih prilika u tom gradu. Karakteristično za Austriju jeste da je Kalteneger na humanitarnim programima blisko sarađivao sa sveštenicima katoličke crkve.
Prve analize pokazuju da su komunisti najveći priliv imali od dosadašnjih glasača „slobodaraca“, što znači, da su sa krajnje desnice iznenada prešli na krajnju levicu, što samo na prvi pogled predstavlja iznenađenje. Jer, desni nacionalisti su oduvek nastupali sa populističkih, nazovi socijalnih pozicija. Pa i Hitlerova nacistička partija punim imenom i prezimenom zvala se Nacional-socijalistička nemačka radnička partija (NSDAP). Razočarani zbog socijalnog pada, zbog ponašanja svih stranaka centra, mnogi osiromašeni radnici ili nezaposleni ljudi počeli su spas da traže kod onog ko im obećava bolju budućnost i veće blagostanje, makar za to i nemao pravih argumenata. Zbog toga se očekuje da bi i na nivou cele Austrije komunisti mogli da postanu „zborno mesto“ mnogih građana koji protestuju iz bilo kog razloga.
Širom Evrope se zbog opštih loših materijalnih prilika, pada standarda i opšteg rastućeg nezadovoljstva smenjuju socijaldemokratske i demohrišćanske pokrajinske i savezne vlade. U Španiji je levica zamenila desnicu, u Austriji se dogodine očekuje isto, u Nemačkoj i Poljskoj, međutim, desnica je pobedila levicu. Beč je, međutim, bio, jeste i ostaće politički crveni grad. Već 23. oktobra će se održati izbori u glavnom gradu Austrije koji ima i status pokrajine. Bilo bi pravo čudo da Socijaldemokratska partija Austrije sa svojim predsednikom na čelu, popularnim gradonačelnikom Mihaelom Hojplom, ne dobije apsolutnu većinu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Teroristi na platnom spisku Kremlja ili „raspirivanje špijunske manije“ i „eskalacija putinofobije“? Dvojica muškarca sa dvojnim nemačkim i ruskim državljanstvom uhapšena su u Bajrojtu pod sumnjom da špijuniraju za Rusiju i pripremaju terorističke napade
Jedan od članova posade ruskog bombardera Tu-22M3 koji se srušio u ruskom Stavropoljskom kraju je poginuo, rekao je guverner te oblasti Vladimir Vladimirov
Američki mediji javljaju da je Izrael jutros izveo napad na Iran. Aktivirana protivvazdušna odbrana iznad grada Isfahana, nakon čega su se čule eksplozije. Zatvoren je iranski vazdušni prostor
Glasanje u Indiji će biti održavano u fazama, a radi se o najvećim izborima na svetu na kojima pravo glasa ima skoro milijardu ljudi, a učestvuje oko 2400 političkih stranaka
Od početka rata u Gazi ubijeno je 13.800 dece, a hiljade je povređeno ili na ivici gladi, rekla je danas izvršna direktorka Dečjeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Ketrin Rasel
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!