Od Izraela sa početka mandata, gde je našao firmu koja bi da premesti aerodrom jer buka smeta građanima, do Italije, koja se opekla o EU, Kostić je napravio pun krug i uspeo da izgubi kofer i ostane bez para za kafu
NIŠ: Godišnjicu izbora za gradonačelnika Niša Smiljko Kostić dočekuje sa inicijativom za njegov opoziv, ljutim ambasadorima vodećih zemalja sveta, zbunjenim stranim investitorima i izgubljenim koferom. Godinu dana na mestu prvog čoveka Niša Kostić će dočekati i sa porodicom jednog haškog optuženika zadovoljnom zbog novog automobila, zadovoljnim savetnicima i pomoćnicima sa platama iznad 50.000 dinara, pojedinim strankama koje smatraju da mu još uvek treba pružiti šansu i prezadovoljnim ljubiteljima gafova političara, koji svako obraćanje gradonačelnika još dugo prepričavaju i citiraju.
OPOZIV: „Pokrećemo inicijativu za opoziv zato što Kostić ne razume grad Niš i grad Niš ne razume njega, zato što se u gradu živi gore nego pre godinu dana. Zato što je prizemljio niški aerodrom i pretvorio ga u veliki parking i jer je za njegovog mandata, prvi put u istoriji, grad prestajao da se greje ili da se vozi. Zato što je iz grada proterao ambasadore najznačajnijih zemalja sveta i Niš ubacio na slepi evropski kolosek, zato što je umesto obećanog dovođenja investitora proterao i one koji su se Nišu sami nudili“, navela je u proglasu građanima Demokratska stranka u Nišu koja je već prikupila zakonski dovoljan broj potpisa građana za pokretanje inicijative za smenu gradonačelnika.
Niške demokrate smatraju da svaki dan kašnjenja u opozivu proizvodi za grad teško popravljivu štetu. „Najmanje su tu važna neprekidna i besciljna putovanja i nekritično trošenje narodnih para za kabinete i savetnike. Zaslugom gospodina Smiljka Kostića ovaj se grad zaobilazi: izbegavaju ga ambasadori, a tuže investitori, preskaču ga donatori i fondovi, podsmehuju mu se finansijeri“, tvrde u DS-u.
„U ovom trenutku sakupili smo više od 22.000 potpisa građana čime smo ispunili zakonsku formu za pokretanje inicijative za opoziv gradonačelnika ali akcija se nastavlja i dalje“, kaže potpredsednik niškog DS-a Bratislav Đurić i dodaje da će akcija prikupljanja potpisa trajati do petog oktobra kada će biti predati Gradskoj izbornoj komisiji koja bi trebalo da u roku ne manjem od 30 i ne dužem od 60 dana raspiše glasanje za opoziv gradonačelnika.
Istovremeno je i dvoje odbornika Srpskog pokreta obnove (SPO) predalo predlog da se u nastavku sednice Skupštine grada i odbornici izjasne o inicijativi za opoziv, jer kako objašnjava predsednik niške opštine Palilula i funkcioner SPO-a Miroslav Đorđević, „grad više nema vremena za čekanje“.
DA LI SE ČUJEMO: Smiljko Kostić
PROBLEMI: Dok se građani na ulici već izjašnjavaju o podršci gradonačelniku, on razmišlja o mnogo većim problemima, uglavnom onim od državnog značaja, ali i o ličnim, nepolitičkim.
„Ja sam išao na put u Italiju i imao sam neprijatnost kada su mi izgubili kofer. To nije dobro i to nije lepo. Nije to dobar odnos prema gradonačelniku. Gradonačelniku su ‘skresana sredstva’ tako da ne može da plati ni kafu. To nije lepo, ipak je ovo grad a ne selo“, objašnjava lične probleme Kostić i ističe one velike državne.
„Deo Srbije će dobiti gasovod besplatno. Niš će pri tom besplatno dobiti i energanu. Hoćemo gas do svake kuće i firme. Ovo je veoma važno za Srbiju“, tvrdi Kostić koji očigledno zna mnogo više od Ministarstva energetike i NIS-a, gde tvrde da nema ni govora o tome da Niš dobije na poklon elektranu, kao i da je verovatnoća da Gasprom besplatno izgradi gasovod kroz Srbiju potpuno nerealna.
Osim gasnog koridora niški gradonačelnik na svojim putovanjima „radi i na izgradnji koridora od Niša do Sofije“, premešta fabrike iz raznih zemalja u Niš, pa su tako, prema njegovim rečima, Turci spremni da izgrade fabriku betona i potpuno srede srednjovekovnu tvrđavu, valjda zato što su je i sami izgradili. Pored Turaka, prema rečima gradonačelnika, i Italijani su spremni da ulažu u Niš jer su se „opekli sa Evropskom unijom pa je prioritet vlade te zemlje ulaganje u nišku regiju (?!)“, tako da će grad Niš dobiti jednu fabriku nameštaja.
Na kraju, Kostić je i zabrinut jer ne zna „kako će se sve formalno pravno rešiti ali i da li je grad uopšte spreman da prihvati sve investitore“ koje je pronašao.
INVESTITORI: Koliko je i sam Kostić spreman za investitore najbolje ilustruje izjava jednog od najbogatijih ljudi Italije, vlasnika Zamparini grupe, Mauricija Zamparinija, koji je imao čast da se sretne sa niškim gradonačelnikom. „Odlazim a da ništa od onoga što sam čuo nisam uspeo da shvatim“, rekao je Zamparini na kraju kratkotrajne posete Nišu, nakon što je gradonačelnik poništio licitaciju za dodelu zemljišta na kojem je Zamparini grupa nameravala da sagradi trgovački megacentar sa nizom pratećih objekata, zbog niske cene zemljišta i nedostatka bankarskih garancija koje nisu ni tražene u javnom oglasu.
Srećom da je Zamparini brzo odleteo privatnim avionom sa niškog aerodroma, pa nije čuo izjavu zamenika gradonačelnika i prvog čoveka Nove Srbije u gradu Dejana Rajčića, koji je izrazio sumnju da je Zamparini baš onaj pravi. Rajčić, čija je stranka i kandidovala niškog gradonačelnika, sumnja da je osoba sa kojom je Kostić razgovarao zapravo Zamparini jer im nije dao vizitkartu, niti je zamenik gradonačelnika na internetu uspeo da pronađe podatke o njemu.
Zamparini je, inače, trebalo da investira oko 50 miliona evra, a Niš bi samo od taksi neophodnih za početak gradnje zaradio oko 5,5 miliona evra. Realizacija ovog projekta donela bi zaposlenje za oko 2000 radnika niških građevinskih i komunalnih firmi, a po završetku radova, u najvećem balkanskom objektu tog tipa trebalo je da radi od 600 do 800 ljudi.
Smiljko je ostao bez kofera a grad bez jedne godine, mogla bi da glasi ocena dosadašnjeg mandata niškog gradonačelnika. Dok se opozicija u gradu sa takvim ocenama slaže, sve je više glasova i iz redova vladajuće koalicije, čiji predstavnici sve češće ocenjuju da Kostić nema viziju razvoja, da je oštetio grad jer je podigao sredstava od privatizacije iz banaka, da zaustavlja investicije. „Ovo je izgubljena godina za grad“, tvrdi poslanik demokratske stranke Srbije (DSS) i funkcioner niškog odbora DSS-a Slobodan Adžić.
Od Izraela sa početka mandata, gde je našao firmu koja bi da premesti aerodrom jer buka smeta građanima, do Italije, koja se opekla o EU, Kostić je napravio pun krug i uspeo da izgubi kofer i ostane bez para za kafu. Nišlije su dobile priliku da svog gradonačelnika viđaju na ekranima u direktno prenošenim konferencijama za novinare i priliku da se uskoro izjasne i procene koliko bi Kostiću trebalo vremena da ispuni bar predizborno obećanje – zaradićemo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!