Zahtev ordinacije Ecim za priznavanje alternativnog dijagnostičkog i terapijskog metoda stigao je u Ministarstvo zdravlja, gle čuda, otprilike u isto vreme kad i zahtev Ministarstvu prosvete za odobrenje primene tog metoda na školskoj deci. Ministar prosvete je zahtevu udovoljio u obliku podrške, i "presolio" preporukom da se objave rezultati
POPRIŠTA I AKTER: Klinika,…
Udarna vest u svim štampanim i elektronskim medijima je početkom prošle nedelje bila da je Ministarstvo zdravlja zatvorilo jednu privatnu lekarsku ordinaciju pod sumnjom da su lekari zaposleni u njoj upleteni u tržište dečje pornografije, belog roblja, unutrašnjih organa i ko zna čega još, da su koristeći lekarski pregled fotografisali nagu decu, da su se raspitivali o imovnom stanju roditelja, da li ih neko prati u školu, da li imaju kompjuter i mobilni telefon, sve da bi ostvarili svoje mračne zamisli. Kao što to obično kod nas biva, ispostavilo se da je samo deo toga istina, a većina konstrukcija novinarske bujne mašte: da privatna ordinacija Ecim jeste zatvorena ali ne zbog pornografije i pripreme trgovine decom, već jer su njeni lekari pregledali decu novobeogradske Osnovne škole „Jovan Dučić“ zvanično neodobrenim Bi-digital o-ring testom.
Dr Momir Dunjić, predsednik Jugoslovenskog udruženja za primenu Bi-digital o-ring testa (BDORT) u dijagnostici i lečenju, u razgovoru za „Vreme“ objasnio je da se radi o metodu koji je neinvanzivan, da nije neprijatan, da ne nanosi bol niti može prouzrokovati bilo šta drugo osim da ukaže na postojanje neke bolesti. Kaže da je BDORT patentiran u Americi 1993. godine, da se u Japanu uspešno primenjuje već petnaestak godina, da je tokom godina tačnost dijagnoza postavljenih primenom ovog metoda dokazana u veoma visokom procentu i da se u ordinaciji Ecim do sada primenjivala samo u promotivne i istraživačke svrhe. Naglašava da BDORT nije zabranjen, kako su neke novine pisale, već je za sada nepriznat i da je zahtev za priznavanje ovog metoda predat Ministarstvu zdravlja 8. aprila ove godine.
…škola…
Osnovni motiv za ovu akciju, kaže, bio je humanitarne prirode: da se pomogne deci koja imaju predispozicije dijabetesa, ali pre nego što se bolest klinički ispolji, jer tada je po pravilu kasno i jedina terapija je doživotna zavisnost o insulinu. Deca kod koje bi eventualno ta predispozicija bila detektovana, bila bi upućena pedijatru endokrinologu koji bi preduzeo dalje korake radi otkrivanja stanja tzv. pre-dijabetesa koje je, inače, moguće potvrditi samo skupim laboratorijskim analizama. Fotografije pregledane dece trebalo je da posluže za izradu dokumentacije, ali i razvoj specifičnog softvera pomoću koga bi predispozicija za neku bolest mogla biti dijagnostifikovana kompjuterskom analizom digitalne fotografije. Cela ova akcija je ujedno trebalo da bude i promocija ovog metoda, da se pokaže da postoji efikasan način za prevenciju dijabetesa. Da je akcija izvedena kako je planirano, po tome bismo bili prvi u Evropi. Nažalost, nismo uspeli da obavimo sve preglede i da dobijemo laboratorijsku potvrdu postavljenih dijagnoza, niti da rezultate objavimo.
…i ministar Vuksanović
Po izjavama sagovornika „Vremena“, inicijativa da se na ovaj način obavi pregled dece osnovnoškolskog uzrasta potekla je od Školskog sportskog saveza Novog Beograda, eksperimentalne institucije koju je osnovala nevladina organizacija Stručni sportski forum, sa zadatkom da praktičnim delovanjem „potvrdi sve teorijske pretpostavke za revitalizaciju školskog sporta“, između ostalog i osnivanje Medicinsko-sportskog centra. Predsednik Upravnog odbora Sportskog stručnog foruma je Bratislav Bata Đorđević, nastavnik fizičkog vaspitanja u penziji i otac našeg poznatog košarkaša na privremenom radu u inostranstvu, predsednik Skupštine Lazar Grozdanović, čuveni odbojkaški stručnjak. Udruženje ima šezdesetak članova zvučnih imena, kao što su Ranko Žeravica, Vladimir Koprivica, Boris Stajkovac… i Branimir Leković, nekadašnji veslački reprezentativac, danas profesor fizičkog obrazovanja u Osnovnoj školi „Jovan Dučić“ i predsednik Upravnog odbora već pomenutog Školskog sportskog saveta Novog Beograda.
Po Lekovićevim rečima, kontakt sa klinikom Ecim ostvaren je sticajem okolnosti: „Budući da sam kao vrhunski sportista i trener svestan koliko je važna uloga medicine u sportu, godinama sam tragao za vrhunskom dijagnostikom. Jedan moj prijatelj, doktor medicinskih nauka, znajući šta tražim, uputio me je na dr Dunjića.“ Kako je rekao, da bi se lično uverio u ispravnost metoda, prvo se on podvrgao pregledu, onda je na pregled odveo svoju decu, zatim suprugu i decu svojih prijatelja, pa neke sportiste… „Tek kasnije smo razgovarali o prevenciji dijabetesa. Znajući da je dijabetes kod dece u porastu, pitao sam ih da li bi hteli da se uključe u humanitarnu akciju pregleda školske dece; oni su odgovorili potvrdno i tako je počela naša saradnja.“ Sve se to dogodilo, obojica su potvrdili, otprilike mesec dana pre izbijanja afere.
Nekako u isto vreme klinika Ecim podnela je zahtev Ministarstvu zdravlja kojim se traži zvanično priznanje BDORT-a, kao i zahtev ministru prosvete i sporta sa molbom da odobri testiranje učenika Osnovne škole „Jovan Dučić“ ovim metodom radi ranog otkrivanja oboljenja pankreasa, odnosno šećerne bolesti. Ovaj drugi zahtev potpisala je i direktorka škole Branka Šegrt, pošto joj je usmeno objašnjeno o čemu se radi. U dopisu je pored kratkog opisa ovog dijagnostičkog metoda navedeno da će pregled besplatno obaviti lekari privatne ordinacije opšte medicine Ecim (Evropski centar za integrativnu medicinu), a kao razlog za sprovođenje ove akcije navedeno je da ima sve više dece obolele od dijabetesa i da je zato otkrivanje bolesti u najranijoj fazi, pre nego što se klinički ispolji, izuzetno važno za dalje lečenje. Ministarstvo prosvete je ubrzo odgovorilo da podržava spremnost podnosioca zahteva da se uključe u akciju besplatnog pregleda svih učenika Osnovne škole „Jovan Dučić“ kao preventivnu zaštitu zdravlja školske omladine na ranom otkrivanju šećerne bolesti. U drugom pasusu odgovora na zahtev, ministar kaže da želi da se „nalazi testiranja publikuju i iznesu na tribini koja bi poslužila objašnjenju jednog od modela ranog otkrivanja oboljenja pankreasa, kao doprinos preventivnoj medicini, da bi se pripremio projekat očuvanja i zaštite zdravlja dece i omladine“.
Prvi pregledi su obavljeni ubrzo, tik pred uskršnji raspust; pregledanoj deci su podeljeni anketni listići za roditelje, nekima od njih je sve ovo bilo sumnjivo, naročito što su deca bila i fotografisana. Šta je dalje bilo, manje-više je poznato: klinika Ecim je preventivno zatvorena, ministar prosvete i sporta ogradio se od celog slučaja uz tvrdnju da spada u resor Ministarstva zdravlja, direktorka škole je podnela ostavku…
Ministar prosvete i sporta Slobodan Vuksanović je u izjavi za „Vreme“ rekao da svakodnevno dobija na desetine zahteva i molbi u kojima se traži podrška raznih akcija: obrazovnih, sportskih, zdravstvenih, kulturnih i mnogih drugih, koje nemaju direktne veze sa njegovim resorom i na koje nije ni obavezan da odgovara, ali da on principijelno svakoj inicijativi daje traženu podršku. Međutim, naglašava da ta podrška nema pravno dejstvo i da nikoga ne obavezuje na bilo šta i pita da li bi možda trebalo da zabranjuje sve akcije za koje se traži njegova podrška. Za ovaj konkretan slučaj kaže da nije imao nikakvih razloga da sumnja u dobronamernost direktorke škole ili udruženja građana koje čine ugledni članovi našeg društva, niti u kompetentnost lekara koji rade u ordinaciji sa regularnom dozvolom za rad. Ministar insistira da se propisi moraju poštovati ali da su, sledstveno zakonski garantovanoj autonomiji škola, za njihovo sprovođenje nadležni uprava škole, Savet roditelja i lokalna samouprava, a ne njegovo Ministarstvo. Kako je rekao, ceo slučaj je „naduvan“ da bi se „pokrile“ neke prethodne afere. „Mi u Ministarstvu radimo po 16 sati dnevno za dobrobit dece i omladine i ako zbog toga treba da budem kažnjen, prihvatiću i to“, rekao je na kraju razgovora ministar prosvete i sporta.
U navedene iskaze nema razloga sumnjati, ali ima tu i nekih nedorečenosti. Niko, naime, nije objasnio kako je došlo do toga da se prvi kontakti učesnika ove afere poklapaju sa podnošenjem zahteva za priznavanje alternativnog dijagnostičkog i terapijskog metoda i zahteva da se odobri primena tog istog metoda u humanitarne svrhe, što pobuđuje sumnju da neka koordinacija ipak postoji. Niko, takođe, nije objasnio kojim povodom je ministar prosvete i sporta u svojoj „načelnoj“ podršci ovoj humanitarnoj akciji, a da niko od njega to nije tražio, preporučio da se rezultati publikuju kao doprinos medicinskoj prevenciji i to baš kada je podnesen zahtev Ministarstvu zdravlja da metod verifikuje. Po rečima dr Momira Dunjića i Branimira Aleksića, bilo je planirano da se posle pregleda rezultati objave. Pitanje je, međutim, otkud za tu nameru ministar prosvete i sporta zna kad se u zahtevu njemu upućenom tako nešto ne pominje. Direktno upitan odakle mu ideja da preporuči publikovanje rezultata, ministar je odgovorio da je logično da se rezultati objave, ali ne i zašto je to deo njegove načelne saglasnosti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!