Popravka se ne sme odlagati, progresija oštećenja je neizbežna, a kolaps konstrukcije bi nastupio trenutno i bez znakova upozorenja
Prošlo je sedam dana otkako je Ministarstvo za kapitalne investicije formiralo stručnu komisiju koja je pregledala, i ocenila kao bezbedno, stanje mosta na Dunavu kod Beške u opštini Inđija. Isto to već nedeljama tvrdi ministar Velimir Ilić. Ali ministar nije ekspert, pa je angažovao najkompetentnije domaće stručnjake iz oblasti mostogradnje, koji su u najkraćem roku ustanovili da je sve u redu.
Predsednik Skupštine Opštine Inđija Marjan Rističević, takođe već nedeljama – tvrdi suprotno. On je u više navrata javno kazao da most može svaki čas da padne. Niko ga nije ozbiljno shvatao. Prvo se mislilo da je dilatacioni procep na spojevima prilaznih i glavne konstrukcije, koji je projektom predviđen za amortizovanje oscilacija, zapravo nekakva grozna pukotina koja se razjapila pod točkovima šlepera. Rističević je još rekao i da je ta pukotina, iako projektovana, sada još više „zinula“. Tim rečima.
Predsednik opštine je zapretio Velji da opština Inđija neće izdati građevinsku dozvolu za most „blizanac“ koji je planiran tik uz postojeći. Jedino nije rekao kako će opština sprečiti ovu nelegalnu izgradnju na svojoj teritoriji, odnosno ko će srušiti građevinu ako ova ne bude zdelana u skladu sa opštinskim propisima.
Međutim, ispostavilo se da Marjan Rističević nije baš u prazno pričao o ugroženosti mosta već mu je, izgleda, neko rekao da postoji elaborat o stanju konstrukcije, koji su 2003. za račun Direkcije za puteve napravili stručnjaci beogradskog preduzeća Mostprojekt. Za razliku od „Veljinih“ inženjera koji su posao završili za nekoliko dana, tokom oktobra i novembra 2003. godine šest diplomiranih građevinskih inženjera i dva tehničara Mostprojekta pregledali su stanje i predložili mere sanacije.
Elaboratom, u koji „Vreme“ ima uvid, utvrđeno je da su pojedini noseći stubovi mosta „ozbiljno ugroženi“, te da je „neophodna sanacija bez odlaganja“ jer je „direktno ugrožena nosivost objekta u celini“. Najteža, oštećenja prvog stepena hitnosti sanacije, identifikovana su na tri noseća stuba. Njihova popravka se „ne sme odlagati, progresija oštećenja je neizbežna, a kolaps konstrukcije bi nastupio trenutno i bez znakova upozorenja“. Tim rečima.
STOJI, DOK NE PADNE: Jedno od oštećenja
Upravo najoštećeniji stubovi bili su zanemareni tokom sanacije koja je izvedena 1994. Tada su popravljeni stubovi C11, C16 i C21, dok za popravku stubova C26, C31 i C36 verovatno nije bilo dovoljno novca. Sada je i njima došao zeman; aman, moraće da izdrže još malo.
Asfaltni zastor na mostu preko kog dnevno pređe oko 15.000 vozila, posebna je priča. „Generalno stanje ivičnjaka ne zadovoljava osnovne uslove u pogledu bezbednosti saobraćaja, a kroz mnogobrojne otvore prolazi agresivna voda sa kolovoza koja konstantno kvasi noseću konstrukciju objekta.“ Slivanje vode sa kolovoza uzrok je i „izrazite degradacije betona, ogoljavanja i korozije armature na glavnoj i prilaznoj konstrukciji.“ Zatim: „odbojna ograda duž kolovoza izvijena je i iskrivljena na dužini od po deset do petnaest metara“, što je ocenjeno kao posledica udara vozila. Veća oštećenja ograde duž pešačke staze takođe su okarakterisana kao posledica udara vozila. Mnoga oštećenja konstrukcije posledica su korozije ili udara NATO šrapnela, ali ima i mesta na kojima je loše izvedeno betoniranje.
Direktor Republičke direkcije za puteve Branko Jocić kaže u izjavi za „Vreme“ da je tačno da su delovi mosta nagriženi korozijom, ali da „to ne znači da će most pasti“. On je najavio da će tender za popravku postojećeg i izgradnju novog mosta kod Beške biti raspisan tokom narednih dana. Na tenderu će se 13 kompanija takmičiti za realizaciju posla koji će biti finansiran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Direktor kancelarije EBRD-a u Beogradu Ulf Hindstrom za „Vreme“ kaže da je bord direktora ove banke već odobrio kredit u iznosu od 72,5 miliona evra za izgradnju novog, sanaciju postojećeg mosta i dovršetak autoputa prema Novom Sadu. Ugovor o ovom zajmu, koji će građani Srbije otplaćivati tokom narednih 15 godina, biće potpisan na skupštini EBRD-a u Beogradu, 21 maja.
Kako smo nezvanično saznali u Direkciji za puteve, predstavnici EBRD-a zahtevali su razdvajanje tenderske dokumentacije. Predstavnici vlade planirali su da četiri velika posla (generalni projekti sanacije postojećeg i izgradnje novog mosta i realizacija ovih projekata) dodele jednom izvođaču, što je „daleko od evropske prakse“, kako kaže naš izvor. Direkcija za puteve se odlučila na ovakav potez u nameri da izbegne eventualne međunarodne parnice zbog neregularnosti konkursa za Prošireni generalni projekat, koji je održan 2002. godine, o čemu je „Vreme“ pisalo u 739. broju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Predlog koji se našao u Ujedinjenim nacijama da se proglasi dan sećanja na genocid u Srebrenici aktuelna srpska vlast bi morala prva da pozdravi jer bi time pokazala jasan diskontinuitet s režimom Slobodana Miloševića, koji nije uradio ništa da bi genocid u Srebrenici sprečio. Pa zašto to ne čini
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!