Borba protiv korupcije dug je proces. Napredak je uočljiv pre svega u oblasti zakonodavstva ali problemi nastaju prilikom primene tih zakona
KORUPCIJA JE RAK DRUŠTVA: Mauricio Masari
Radost zbog pozitivne Studije o izvodljivosti se slegla, i na videlo ponovo iskrsavaju teški domaći zadaci s kojom država mora da se uhvati u koštac kako bi krupnijim korakom došla do Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prošle nedelje je prilikom obeležavanja trogodišnjice od rada Saveta za borbu protiv korupcije šef Misije Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) u Srbiji i Crnoj Gori Mauricio Masari podsetio da još mnogo toga na ovom planu treba da se uradi kako bi Srbija i Crna Gora brže uhvatile korak u evropskim integracijama. Neki visoki članovi vlade odmah su se osetili uvređenim. Ambasador Masari u razgovoru za „Vreme“ objašnjava zbog čega je krajnje vreme da borba protiv korupcije treba da postane prioritetan zadatak vlasti.
MAURICIOMASARI: U poslednje tri godine, Misija OEBS-a je aktivno podržavala konsolidovanje zakonodavstva i institucija u borbi protiv korupcije. Ovo je deo naših napora da učvrstimo vladavinu prava u Srbiji i Crnoj Gori. U tom smislu smo pružili pomoć u izradi zakona iz oblasti javnih nabavki, konflikta interesa, kao i prilikom izrade Nacionalne strategije u borbi protiv korupcije. Takođe smo pomogli u primeni ovih zakona kroz pružanje adhoc obuke i treninga. Preveli smo na srpski jezik, a zatim i distribuirali knjigu koju je objavio OEBS, a koja sadrži primere najboljih međunarodnih postupaka u borbi protiv korupcije. U okviru svojih aktivnosti, Misija je takođe podržala rad Saveta za borbu protiv korupcije, kroz pravnu ekspertizu i savete u vezi sa postojećom zakonskom regulativom, kao što su Zakon o privatizaciji i Zakon o stečaju. Nastavili smo s praksom da jedan pravni stručnjak iz Misije prisustvuje sednicama Saveta. Pored učešća na izradi pomenute Nacionalne strategije u borbi protiv korupcije, omogućili smo studijsko putovanje u Sloveniju za članove Saveta, kako bi sa svojim kolegama mogli da razmene informacije i iskustva. Misija podržava rad Saveta kao institucije, ali to ne znači da podržavamo i njihove nalaze. Misija OEBS-a ne bavi se pojedinačnim slučajevima prave ili navodne korupcije. To ne spada u naš mandat.
Što se tiče izjava koje sam dao, one su pogrešno citirane. Ono što sam rekao na sastanku povodom treće godišnjce rada Saveta za borbu protiv korupcije, čiji je domaćin bila Misija, vrlo se razlikuje od onoga što mi je štampa pripisala. Rekao sam da je Vlada Republike Srbije uradila mnogo u borbi protiv korupcije, ali da još mnogo toga ostaje da se uradi i dodao sam da je to sasvim normalna stvar, jer je eliminacija korupcije veoma težak zadatak za svaku vladu, ne samo u Srbiji i Crnoj Gori.
Misija OEBS-a u Saveznoj Republici Jugoslaviji, sada Srbiji i Crnoj Gori, pružala je podršku merama u borbi protiv korupcije od samog njihovog nastanka. Zašto je borba protiv korupcije određena kao pitanje od ključnog značaja gde bi Misija OEBS-a mogla da pruži svoju stručnu pomoć?
Borba protiv korupcije predstavlja deo naših napora da učvrstimo vladavinu prava u ovoj zemlji. Ali, borba protiv korupcije je od presudnog značaja i za stvaranje okruženja koje je pogodno za razvoj privrede, uspostavljanje tržišne ekonomije zasnovane na zakonu, koja je recept za ekonomski rast i razvoj.
Borba protiv korupcije, koja se često naziva rakom jednog društva, dug je proces koji ni u jednoj zemlji tranzicije nije okončan preko noći. Napredak je uočljiv pre svega u oblasti zakonodavstva, jer danas imate zakone koji su ključni u borbi protiv korupcije, ali problemi nastaju prilikom primene tih zakona. Moram da naglasim da mi korupciju ne merimo kvantitavino, već kvalitativno, posmatramo je iz ugla izgradnje institucija. Drugim rečima, nas zanima kakve je institucionalne preduslove država stvorila da bi borba protiv korupcije bila efikasnija. Da ponovim, napretka ima, ali ima još mnogo toga što treba da se uradi. Problem je i što parlament nije usvojio Nacionalnu strategiju. Pomoglo bi kada bi postajala institucija ombudsmana. Ona postoji u Vojvodini i u Crnoj Gori, ali ne u Srbiji. S druge strane, imam utisak ni da javnost nije dovoljno obaveštena o mehanizmima koji građanima stoje na raspolaganju u borbi protiv korupcije, jer u toj borbi svi segmenti društva moraju biti uključeni.
U Crnoj Gori situacija je nešto lošija na tom planu, ne postoji, na primer, neko telo slično Savetu, mnogi ključni zakoni vraćeni su na doradu, a ne treba zaboraviti ni to da skupštinska opozicija i dalje bojkotuje parlament i njegova relevantna tela. Srbija je svakako veće i kompleksnije društvo. Moram da dodam da ovde postoji znatno snažnije civilno društvo koje je aktivnije uključeno u borbu protiv korupcije nego u Crnoj Gori.
Međunarodna zajednica ne može da vodi tu bitku u ime nekog društva. Ono samo mora da uzme stvari u svoje ruke. Ali, ona može da pomogne savetima, putokazima i u jačanju institucija i kapaciteta. Problem korupcije zajednički je u celom regionu, čak i u državama koje su se priključile EU-u, a i u onima koje će se uskoro postati članice. Razmena iskustava na tom planu može biti veoma korisna, i pošto OEBS ima misije u regionu, moglo bi da se organizuje snažnije regionalno povezivanje institucija koje se bave ovim problemima u svakoj od tih zemalja.
Da, i to je oblast gde OEBS može da pomogne, u organizovanju seminara i obuci kadrova, na primer. Načelno, društvo mora da se suoči sa teretom prošlosti, a moralo bi da dođe i do snažnije reforme administracije, jer je sistemska korupcija najčešće povezana sa organima državne uprave. Nedostatak kadrova veoma je vidljiv. Uzmite na primer Savet, on broji deset članova. Odbor za sukob interesa broji svega devet članova. To nisu dovoljno jaki kapaciteti…
Međunarodni pritisak već postoji. Međunarodne organizacije, od Evropske unije do Saveta Evrope i OEBS-a, redovno ističu potrebu da se napori u borbi protiv korupcije nastave i čak pojačaju. Svake godine se ažuriraju podaci vezani za indeks percepcije korupcije. Na kraju, ali ne manje važno, međunarodna tržišta takođe konstantno procenjuju stepen korupcije u svim zemljama. Realnost kaže da je korupcija problem koji pogađa i zemlje koje su već ušle u Evropsku uniju, ili su vrlo blizu da to učine. Za postizanje rezultata potrebno je vreme – to je dugoročan poduhvat. Nikada ne možete da ostvarite stoprocentni uspeh ali, što ste uspešniji u borbi protiv korupcije, to stvarate više uslova za svoju zemlju, za ekonomski rast, i većem broju ljudi pružate priliku da uživa u blagodetima takvog rasta. Ne treba zaboraviti da će zemlja u kojoj umesto zakona vlada korupcija odbijati od sebe strane investitore, zbog čega će nužno privredna i investiciona klima biti nepovoljna za razvoj, a najvišu cenu opet će platiti građani.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Svi Vučićevi izbori
17.april 2024.Đorđe Vukadinović, glavni urednik Nove srpske političke misli
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
“Za građane Republike Srpske bilo bi poražavajuće da im negiranje ratnih zločina bude preovlađujući detalj za političko opredjeljivanje”, kaže za “Vreme” predsjednik Helsinškog odbora iz Bijeljine Branko Todorović. “Valjda mogu vidjeti kuda ih je ta demagoška i šovinistička retorika dovela – u bijedu, siromaštvo, odlazak. Oni moraju shvatiti da vlast takvom retorikom želi da udalji pažnju javnosti od enormne korupcije, nedostatka novca i lošeg funkcionisanja institucija RS”
Malograđanski strahovi i interes kriminalaca drže marihuanu u ilegali. Borba protiv trave je i pogrešna i bizarna, kako pokazuje slučaj Sergeja Trifunovića
Fraze „izbora neće biti“ ili „aktivni bojkot“ dobre su za gusle u grupama istomišljenika na društvenim mrežama, ali nisu politika. Ona se vodi neumornom borbom za svaki glas u svakom gradu i selu. Nema drugog načina
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!