Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Neposredno pred početak Sajma automobila, dvanesti put po redu, udruženje novinara Srbije – Autoforum – tradiconalno je dodelilo nagrade najboljim kućama u različitim branšama auto-industrije. O značaju ove nagrade govori i činjenica da je ove godine ceo izbor održan pod pokrovitljstvom Minastarstva privrede i ministra Predraga Bubala. Od ove godine uvedena je i nova kategorija – Autolizing godine. Nova kategorija javila se kao potreba s obzirom na sve veću ekspanziju lizinga kao načina kupovine vozila na našem tržištu. O značaju ovog za naše auto-tržište novog vida finansiranja govori i podatak da je na domaćem tržištu novih automobila zabeležen rast od gotovo 45 odsto (u 2003. prodato 25.000 novih automobila, a u 2004. više od 36.000) uglavnom zahvaljujući činjenici da su novi automobili kupovinom na lizing postali pristupačniji građanima.
Dobitnik nagrade Autolizing za 2005. je austrijska kompanija S-Lizing, koja je u toku 2004. godine zabležila najveći rast i proboj na tržištu. Tim povodom razgovorali smo s gospodinom Johanom Heflerom, direktorom S-Lizinga:
Šta je to što vas je preporučilo za ovu prestižnu nagradu?
Pre svega moram da istaknem da je konkurencija na ovom tržištu izuzetno oštra, što je za vašu privredu i građane dobro. U ovom trenutku na tržištu postoji 15 lizing kompanija, i sve one klijentima nude manje-više slične uslove. Ono što je nas izdvojilo u odnosu na konkurenciju jeste odnos prema klijentima, transparentnost i fleksibilnost u poslovanju, a tu pre svega mislim na sposobnost da se razumeju potrebe i mogućnosti klijenata. Ovakav pristup nam je pomogao da u 2004. povećamo plasman za gotovo 12 puta i da sa 5.000.000 evra u 2003. povećamo plasman na 60.000.000 evra. Sličan rast na tržištu nije imala nijedna kuća.
Iza većine lizing kompanija na ovom tržištu stoje banke. Da li vam predstavlja problem to što nemate podršku banke?
Mi smo austrijska kompanija u vlasništvu Štajermerkiše banke AG iz Graca i Imorenta, jedne od najvećih lizing kompanija u Austriji čiji je osnivač Erste banka AG iz Beča. Erste banka je jedna od najvećih banaka u Srednjoj i Istočnoj Evropi, prisutna na tržištima Češke, Slovačke, Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Erste banka je veoma zainteresovana za prisustvo i na ovom tržištu kroz privatizaciju Novosadske ili neke druge banke. Podrška banke bi nam veoma olakšala poziciju na tržištu i obezbedila povoljniji pristup finansijskim sredstvima, a samim tim bili bismo u mogućnosti da našim klijentima ponudimo još povoljnije uslove. Činjenica da na tržištu nastupamo bez podrške banke dodatno govori o našem uspehu.
Kakvi su vaši planovi za ovu godinu?
Želja nam je da zadržimo trenutnu poziciju na tržištu i da klijentima ponudimo nove usluge. Trenutno je na tržištu zastupljen samo finansijski lizing. Ovaj model lizinga je po svojoj suštini veoma sličan kreditu. U toku su pripreme za uvođenje operativnog lizinga koji je u stvari oblik dugoročnog zakupa. Za klijente je ovaj model povoljniji jer se za razliku od finansijskog lizinga porez ne plaća odmah, već klijent plaća porez na svaku ratu. Mislim da će uvođenje operativnog lizinga dodatno pospešiti razvoj tržišta lizinga u Srbiji. Planiramo da otvorimo filijale u Novom Sadu (do kraja maja) i u Nišu (do početka septembra), što će nam omogućiti bolju komunikaciju s partnerima na ovom području.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve