BEOGRAD: Konferencija za novinare povodom projekta
Reakcija prisutnih na tribini bila je neočekivana. Svi prisutni su slušali sa velikom pažnjom, u potpunoj tišini, i na kraju većina prisutnih učesnika, novinara i ljudi u publici, plakala je. Niz pitanja koja su nam postavljena većinom su odražavala nevjericu da su se takve strahote desile u Srebrenici.
Generalno, veoma smo zadovoljne ovom tribinom pošto smo imale priliku da se prvi put obratimo javnosti u Srbiji koja godinama nije znala činjenice o događanjima u Srebrenici. Ovo je veliki korak ka istini i pravdi i boljoj i svjetlijoj budućnosti na ovim prostorima.
Zahvaljujem vam se na organizaciji. Mislim da je sve odlično prošlo. I mislim da bi na svakoj tribini trebalo da budu i predstavnici žrtava. Ljudi su jako dobro reagovali na priče i iskustva gospođa Sabre Kolenović i Zumre Šehomerović. Predložila bih takođe da se mi, učesnici tribina, ograničimo u vremenu izlaganja da bi ostalo više vremena za pitanja.
(Aleksandra Milenov, predstavnik sekretarijata MKSJ-a u Beogradu, posle tribine u Leskovcu )
Uprkosmedijskommraku
Prvi put u Leskovcu i Jablaničkom okrugu održan je panel na temu Haškog tribunala i prvi put su građani Leskovca imali priliku da se sretnu s nekim ko je preživeo genocid u Srebrenici.
Za ovdašnje prilike i s obzirom na to ko je na vlasti uz Leskovcu, razgovoru je prisustvovao priličan broj građana. Razloge izostanka većeg broja ljudi treba tražiti u medijskom mraku Leskovca i nezainteresovanosti lokalnih vlasti da se građani upoznaju sa istinom o Haškom tribunalu i zločinima nad Muslimanima. Ovde se veliča samo srpstvo i ništa drugo.
(Dobrosav Nešić, koordinator Odbora za ljudska prava u Leskovcu )
Doprinospomirenju
Ovakve aktivnosti, upućene kako na lokalne zajednice tako i na celokupnu javnost Srbije, doprinose narastanju svesti javnosti o zločinima počinjenim u skorijoj prošlosti i individualnoj odgovornosti počinilaca, te pomažu u procesu pomirenja u regionu.
(Ivan Jovanović, OEBS, Pravni savetnik za pitanje ratnih zločina, posle gostovanja u emisiji „Razgovor s povodom“, emitovanoj na Regionalnoj televiziji Novi Pazar, 30. juna 2004.)
Hag – temakojaseizbegava
Među učenicima je bilo dosta interesovanja za temu suđenja i suočavanja s prošlošćću, kao i poznavanja nekih osnovnih pretpostavki takvog poduhvata, uključujući pitanja kazne, važnosti saznavanja istine, individualne odgovornosti i nedopustivosti nametanja ideje o kolektivnoj krivici. Ono što im je nedostajalo jesu detaljnije informacije o ratnim događajima i radu Suda, kao i poznavanje uslova u kojima bi trebalo da počnu domaća suđenja. Opšti utisak je da je tema Haškog tribunala posebno osetljiva jer postoje neslaganja o ovom pitanju između Bošnjaka i Srba. Tako se ova tema izbegava radi očuvanja odnosa između dve zajednice.
(Đorđe Đorđević, UNDP, saradnik pravosudnog centra za obuku i istraživanje, posle radionice sa učenicima Gimanzije u Novom Pazaru, održane 30. juna 2004)
Imateobavezepremasebi
Haški sud nije jedna osoba, jedan sudija ili grupa nacija udruženih protiv Srbije. On postoji da bi omogućio Srbiji da se suoči sa sopstvenom odgovornošću. Ono što se dogodilo ovde u prethodnoj deceniji jeste tragedija ljudskih bića. Ljudska bića su umirala u toku ovog procesa. Jedino kada se svi angažujemo na tome da se to ne ponovi, možemo krenuti napred. Vi nemate obaveze prema nekoj bezličnoj međunarodnoj birokratiji, već obaveze prema sebi i vašoj budućnosti koje nema bez sagledavanja prošlosti
(Majkl C. Polt, ambasador SAD u Srbiji i Crnoj Gori, na konferenciji za novinare Inicijative mladih za ljudska prava u beogradskom Medija centru, 13. jula 2004. )
Istina, dailine
Ako se budemo bavili time da li smo mi ti koji će da odlučuju koju bi istinu trebalo plasirati javnosti a koju ne, ova zemlja se nikada neće suočiti s odgovornošu niti sa ozbiljnošću koju treba da nose političke funkcije.
(Nenad Čanak, predsednik Lige socijaldemokrata Vojvodine, na tribini „Haški tribunal – put suočavanja s prošlošću“, održanoj u Novom Sadu, 27. oktobra 2004. )
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sinergijom organizacionih promena, ulaganjem u digitalnu transformaciju i razvojem afričkih tržišta, Nelt Grupa nastavlja ubrzanje. Na trećoj godišnjoj konferenciji “Accelerate 2025”, posvećenoj aktuelnoj poslovnoj strategiji, prisustvovalo je više od 200 menadžera kompanija Grupe
Autorski tekst Violete Jovanović, izvršne direktorke NALED-a
Nelt, jedan od najuspešnijih regionalnih poslovnih sistema na polju logistike i distribucije, započinje novo partnerstvo sa kompanijom Polimark, šireći svoj distributivni portfolio u Srbiji. Saradnja otpočinje sa velikim optimizmom, a očekuje se da će prva godina partnerstva doneti prihod od 34 miliona evra i otvoriti preko 60 novih radnih mesta
Iako su izrada i usvajanje planskih dokumenata među najznačajnijim procesima za ostvarenje javnog interesa u svakoj zajednici, nivo transparentnosti kod nas i dalje nije na zavidnom nivou; građani i privrednici nemaju adekvatne mehanizme da se uključe u donošenje ovih odluka, pa čak ni da se o njima informišu. Komentari i primedbe tokom javnog uvida mogu da se dostave samo u pisanom obliku u kancelariji ili na šalteru lokalne samouprave, a obaveštenja o tome, samo forme radi, oglašavaju se u novinama i na portalima koje slabo ko prati
Možemo u nedogled da naglabamo šta bi bilo da je bilo. Politička realnost je, međutim, da je ideja bojkota propala. Najgore bi sada bilo da njeni pobornici miniraju kampanju onih koji na izbore izlaze, samo da bi dokazali da su bili u pravu. U Beogradu. Jer u ostatku Srbije ni bojkotaši ne pozivaju na bojkot
Svako ko išta zna o aktivnom opozicionom delovanju mora se čuvati ocena poput „trojanac“ ili „Vučićev čovek“ – najveći broj tih ljudi platio je ogromnu cenu svog političkog angažmana. Zato bi najgore bilo da oba krila podeljene koalicije umesto sa naprednjacima započnu uzajamni obračun
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!