Bojkot Srba
Referendum na severu Kosova završen mirno i bez glasača
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
Kako "Vreme" saznaje, nezvanično ali iz izvora dostojnog poverenja, BK Grupa je Arbitražnom veću ciriške privredne komore do sada priložila dokumentaciju kojom može dokazati svega 33 odsto vlasničkih prava po osnovu ulaganja
Čim je u martu ove godine preuzeo funkciju ministra za kapitalne investicije u Vladi Srbije, Velimir Ilić je najavio da će država uskoro prodati svoj deo Mobtela. To je tokom godine ponovio više puta, a poslednji put prošle nedelje kad je precizirao i termin – januar iduće godine, kada bi trebalo da bude raspisan tender. Kao razlog žurbe naveo je da je raspisivanje tendera za prodaju većinskog paketa akcija kompanije Mobtel obaveza prema novom zakonu o telekomunikacijama, koji doduše tek treba da se usvoji, kako država više ne bi bila monopolista u telekomunikacijama. Navodno, mnogo je interesenata za ovu transakciju među kojima i osam najvećih svetskih kompanija u toj oblasti – od Vodafona i Dojče telekoma do austrijskog Mobilkoma. Ne bi ovome zamerke bilo, samo kad bi se najzad saznalo koliki je taj većinski paket i u čijem je vlasništvu.
NEMA DILEMA: Međuresorna vladina komisija, osnovana da bi utvrdila vlasničke odnose u ovoj kompaniji, posle višemesečnog analiziranja dokumentacije ustanovila je da udeo BK Trejda iznosi nešto više od 42 odsto. Po usvajanju izveštaja ove komisije, vlada je imenovala novu, sastavljenu od predstavnika Ministarstva privrede, Ministarstva za kapitalne investicije, Ministarstva pravde, Ministarstva finansija i generalnog direktora JP PTT-a sa zadatkom da se u direktnim pregovorima sa predstavnicima BK Trejda nagode šta je čije e da bi se najzad pristupilo prodaji. Od jula ove godine, kada je ova komisija osnovana, međutim, o toku pregovora do danas se ništa zvanično nije čulo.
Bogoljub Karić je potvrdio da se pregovori vode i da za njega dileme nema kad su u pitanju vlasnički odnosi: „Pregovori su u toku i BK Grupa je prihvatila predlog vlade da se stranom partneru ponudi 58 odsto akcija kompanije Mobtel, i to 49 odsto JP PTT-a Srbija i 9 odsto akcija BK Grupe.“ Iskazao je očekivanje da će se vrlo brzo postići konačan sporazum, da će se raspisati tender i Mobtel naći stranog partnera. Dodao je da je „to u interesu svih nas, jer cena Mobtela pada kako prolazi vreme“, kao i da je „sve moglo biti završeno još u maju ove godine, kada je ministar Ilić pokrenuo ovo pitanje“.
Po onome što je ministar Ilić nedavno rekao, ni za njega nema dileme šta je čije, „država će sigurno dobiti svoj deo od 58 procenata, koliko je vladina komisija utvrdila da joj pripada“ i od toga odstupanja nema: „Ne može država da popusti, već očekujemo da to učini druga strana. Ljudi iz BK Grupe i sam vlasnik Bogoljub Karić vrlo su tolerantni i imaju volju da reše taj problem“, objasnio je. Jedno je, dakle, sigurno: na prodaju će biti ponuđeno 58 odsto akcija.
IMA DILEMA: Služba za odnose s javnošću kompanije Mobtel izvestila je nedavno javnost da je u nezavisnom londonskom ekonomskom magazinu „Finance Central Europe“, koji analizira poslovanje kompanija, banaka i osiguravajućih društava na području centralne i istočne Evrope od 2001. godine, objavljen podatak da je Mobtel ove godine ostvario najveći bruto prihod u SCG. Po ovom magazinu, s ponosom ističu u Mobtelu, kompanija zauzima dvanaesto mesto po bruto dobiti i dvadeset peto po vrednosti kapitala u jugoistočnoj Evropi.
Iako je suvlasnik najuspešnije kompanije u SCG, na račun Javnog preduzeća PTT od osnivanja Mobtela do danas nije uplaćen ni dinar dividende. S druge strane, Mobtelu konkurentska firma na ovom tržištu, Telekom Srbije, čiji je većinski vlasnik JP PTT, s manjim brojem pretplatnika i više desetina puta više zaposlenih, ove godine će svojim akcionarima, kako je zvanično objavljeno, isplatiti 50 miliona evra dividendi. Po tome se može zaključiti, uprkos zdravom razumu, da je državni kapital efikasniji od privatnog.
Direktor republičke poreske uprave Vladimir Ilić kaže da nije tajna kako je to moguće. Po njemu, novac se sa računa Mobtela koji sve ove godine uspešno posluje – ali bez Nadzornog odbora, čiji je prevashodni zadatak da kontroliše puteve novca, prebacuje na povezane firme koje su vlasništvo porodice Karić, kroz razne forme usluga koje te kompanije pružaju Mobtelu. Jedan deo tog novca kasnije se transferiše u inostranstvo, a drugi se koristi za isplaćivanje, kako je rekao, enormnih zarada i autorskih honorara uglavnom članovima porodice. „To su brojke od kojih građanima Srbije može da se zavrti u glavi“, kaže Vladimir Ilić. Prema nekim procenama do sada je na razne načine iz Mobtela „izneseno“ oko milijardu evra, koliko otprilike vredi cela kompanija.
Tihomir Živanović, član Međuresorne komisije koji nije hteo da potpiše izveštaj „zbog obilja netačnosti i proizvoljnosti“, osporio je zaključak da je vlasnički udeo BK Trejda 42 odsto uz tvrdnju da on može biti najviše 30 odsto. Štaviše, na konferenciji za novinare na kojoj je obrazlagao svoje neslaganje s nalazima komisije, izjavio je da bi udeo BK Trejda mogao biti i nula odsto, ako se ne bi uzelo u obzir samo ko je šta u zajedničko preduzeće uneo već i ko je šta izneo.
Prema aneksu osnivačkog ugovora, za određivanje vlasničkog udela nadležno je isključivo Arbitražno veće ciriške privredne komore, kome se pre više od godinu dana obratio BK Trejd sa zahtevom da potvrdi ono što u osnivačkom ugovoru piše. Kakva će biti presuda, videće se sredinom iduće godine, kada bi, prema procenama upućenih, proces mogao da se završi. Do sada je održano nekoliko pripremnih ročišta, a krajnji rok za dokumentovanje vlasničkih prava istekao je 21. novembra. Kako „Vreme“ saznaje, doduše nezvanično ali iz izvora dostojnog poverenja, BK Grupa je do sada priložila dokumentaciju kojom može dokazati svega 33 odsto vlasničkih prava po osnovu ulaganja.
Srbi su bojkotovali referendum na poziv Srpske liste. Izlaznost bila je veoma niska, bilo više posmatrača i članova biračkih odbora nego samih građana
“Mislim da nije dobro rešenje neizlazak na beogradske i izlazak na izbore u drugim mestima. To bi doprinelo padu poverenja u političke stranke, u institucionalnu borbu, u formu organizovanja koja kaže – organizovali smo se oko osnovnih postulata, a to je učešće na izborima i osvajanje vlasti na izborima. To bi vodilo i još jačem talasu populističkih pokreta koji bi onda koketirali sa različitim vaninstitucionalnim delovanjem. Sve ovo bi stvorilo još veći društveni haos. Posle ovoliko godina vlasti Srpske napredne stranke, naše društvo je sluđeno”
Izgleda da je deo opozicije shvatio kako je bojkot-zamešateljstvo bio greška. Iz nekih lokalnih samouprava, kao što je recimo Novi Sad, dolaze vesti koje izgleda znače da će opozicija sigurno izaći na ostale lokalne izbore, kad god se oni budu održavali. Najgore od svega je ako odluka o bojkotu bude značila kraj teško stečenog opozicionog jedinstva, koje bi valjalo očuvati i jačati ga po širini i dubini
Za razliku od “beskompromisnih” opozicionara sa Tvitera i društvenih mreža, Vučić ne misli da su “svi isti” (mada to često govori). I i te kako se trudi da – razume se, iz ugla sopstvenih potreba i interesa – detektuje i “pogura” ne samo one koje (in)direktno kontroliše, nego i one koje smatra “manjim zlom”. I to je upravo ono što smo mogli da vidimo na izborima 2022. i 2023. Više se ne trudi da spreči da opozicija uopšte uđe u Skupštinu (niti je to sada moguće), ali nastoji da tu, po mogućstvu, bude što više onih “prihvatljivih”. Pa, ako se slučajno prevari, tj. ako oni “iznevere očekivanja”, Bože moj. Ništa. Promešaće ponovo karte
Kad je Aleksandru Vučiću svanulo da ne može sprečiti ulazak Kosova u Savet Evrope – što je na mnogo načina kontroverzna odluka članica ove organizacije – on je za taj segment pripremio više poruka. Počeo je sa “Videćete šta će Srbija da uradi”, nastavio sa “Srbija će da istupi iz Saveta Evrope” i zaključio da “Savet Evrope ne postoji ako je u njemu Kosovo”. Jasno je da je u pitanju politika “naljutio se čobanin na selo”. Poseta Emanuelu Makronu bio je samo neuspeli pokušaj da sakrije svoju spoljnopolitičku golotinju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve